Nikola Petrović ulazi u posao sa vetroelektranama

1
1732
Aleksandar Vučić i Nikola Petrović / Foto: printscreen

Nikola Petrović, kum predsednika Srbije Aleksandra Vučića, postao je u avgustu suvlasnik firme Crni Vrh Power koja planira izgradnju vetroelektrane Crni vrh na teritoriji Žagubice, Bora i Majdanpeka, saznaje CINS. Kako smo ranije pisali, Petrović je već godinama u poslu sa malim hidroelektranama, a samo u 2019. godini država je od hidroelektrana povezanih sa njim otkupila struju u visini od 2,3 miliona evra.

Firmu Crni Vrh Power iz Žagubice, čija je delatnost proizvodnja električne energije, prošle godine je osnovala firma W-Line u vlasništvu Ivana Pantelića, koji je u martu ove godine postao i direktni vlasnik. Prema ugovoru o prenosu udela, u koji je Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) imao uvid, Nikoli Petroviću je u avgustu preneto 50% vlasništva firme za oko 37 hiljada dinara.

Reč je o kompaniji koja na tromeđi teritorija Bora, Majdanpeka i Žagubice treba da izgradi vetroelektranu Crni vrh, a vrednost ovog posla je, prema medijskim natpisima, oko 100 miliona evra. Planirana je izgradnja do 40 vetrogeneratora koji koriste snagu vetra za proizvodnju električne energije, od toga 21 na teritoriji Žagubice, 14 na teritoriji Bora i pet na teritoriji Majdanpeka.

Početkom juna Bor i Majdanpek su stavili na uvid plan detaljne regulacije područja vetroelektrane, što je jedan od uslova za kasnije projektovanje i izgradnju.

Nikola Petrović, direktor Elektromreže Srbije (EMS) u periodu od septembra 2012. do kraja 2016. godine i kum predsednika Aleksandra Vučića, nije želeo da za CINS govori više o ovom poslu.

Petrovićev novi poslovni partner Ivan Pantelić je vlasnik firme Kodar Energomontaža koja je specijalizovana za radove u oblasti prenosa i distribucije električne energije i telekomunikacionih sistema i opreme.

U konzorcijumu sa drugim firmama, Kodar Energomontaža je u martu ove godine dobila od Elektromreže Srbije posao izgradnje dalekovoda od Kragujevca do Kraljeva. Na polaganju kamena temeljca za ovu izgradnju, u junu, bio je prisutan i Nikola Petrović. Tada je ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić izjavio da to što pored sadašnje direktorke EMS-a sedi i Nikola Petrović „govori da se radi sa dugoročnom vizijom i kontinuitetom koji obezbeđuje realizaciju strateških projekata“.

Da Vas podsetimo:  Subvencije za MHE: Nikola Petrović više nije među glavnim igračima

Nikola Petrović nije nov u poslu sa obnovljivim izvorima – na rekama u Srbiji se nalazi devet mini hidroelektrana (MHE) čije se vlasništvo dovodi u vezu sa njim. Osam MHE se nalazi u opštini Crna Trava, dok je jedna smeštena podno Kopaonika na reci Jošanici. Skoro sve su u vlasništvu Eco Energo Group, firme u kojoj je Petrović suvlasnik. O nastanku i poslovima ove kompanije, CINS je ranije pisao.

Samo tokom 2019. godine ovih devet malih hidroelektrana je proizvelo i prodalo Elektroprivredi Srbije (EPS) struju u vrednosti od oko 2,3 miliona evra. Te, kao i ranijih godina, ukupna zarada ovih MHE bila je u vrhu kada su u pitanju isplate EPS-a povlašćenim proizvođačima struje, o čemu je CINS pisao ovde.

Podsetimo, u Srbiji firme koje se bave proizvodnjom struje iz obnovljivih izvora energije, poput hidroenergije, energije vetra, biomase, solarne energije itd. imaju status povlašćenih proizvođača struje zbog obećanja države Energetskoj zajednici da će do 2020. godine 27% struje proizvoditi iz obnovljivih izvora. To znači da država električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije otkupljuje po višim cenama ne bi li podstakla investitore da još više ulažu u taj posao.

Prema podacima EPS-a, prošle godine od ukupne količine električne energije proizvedene u sistemu podsticaja, najviše – 65 odsto – je dobijeno energijom vetra. To je tri puta više nego što je dobijeno hidroenergijom.

1 KOMENTAR

  1. Мислим да текст има грешку јер 40 турбина може да произведе много више од 50 MW. Према овом тексту: https://balkangreenenergynews.com/first-documents-signed-for-wind-park-in-east-serbia-with-21-turbines/ изгледа да се ради о само 14 турбина и проблем овде је што је цена 100 милиона евра за тих 14 турбина што је превише. Чак и ветро парк Чибук 1 који има око 50 турбина (158MW) је коштао 300 милиона евра што је такође превише.

    Поређења ради ветро парк Snowtown II у Јужној Аустралији (пројекат на ком сам радио па зато знам податке) изграђен је 2013 има 90 турбина укупног капацитета 270MW коштао је 270 милиона аустралијских долара што је око 220 милиона евра (по курсу из те године). Тако да се у Србији наставља традиција још од зидања Скадра на Бојани, где неко треба да се „угради“ да би пројекат био завршен. У случају ветро парка Црни Врх „настрадаће“ кумашин.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime