Nisu okupatori bez razloga u Srbiji uvek prvo likvidirali sveštenike i učitelje

0
239
Miroslav Zdravković (Foto: Medija Centar Beograd)

Pođem od trauma iz detinjstva, od grube učiteljica, a završim sa polusvetom koji se okitio zvanjima i pitam se ko je tu za šta kriv, reforme ili nepostojanje elite koja bi sprečavala tolike gluposti

Odnos broja učenika i predavača u evropskim obrazovnim sistemima

Od početka 2001. u Srbiji je sprovedeno mnogo ozbiljnih reformi i često smo čuli stav da mora da bude gore a da bi bilo bolje, da su reforme bolne (posebno kod onih koji su ostajali bez posla), ali da će imati dugoročno pozitivne ekonomske posledice, i arsenal izrečenih gluposti je teško popisati. Sistem ekonomskih tabela za ove „reforme“ sadrži neka pravila i očekivanja koja gotovo stoprocentno važe u SAD i u UK, ali je procenat u drugim zemljama manji, a može i da dovede do suprotnih, negativnih rezultata u odnosu na očekivane. Na primer, smanjivanje broja zaposlenih u obrazovanju za 10% u Srbiji i Papua Novoj Gvineji i ne bi mnogo naštetilo obrazovanju njihove dece, ali bi kod zdravstva možda u ovoj drugoj dovelo do humanitarne katastrofe jer ionako nemaju baš dovoljno lekara.

Evrostat je objavio saopštenje (link) kako je 14 učenika na jednog nastavnika u osnovnom obrazovanju (prva četiri razreda osnovne) i da je 85% učiteljica i 15% učitelja u EU. Ove učiteljice su kod dečaka često prvi susret sa seksualnošću, pogotovu kada su mlađe. Meni je bila baba pred penzijom koja mi je čupala kosu i lupala glavu o tablu te sam rano stekao odbojnost prema formalnom obrazovanju i akademskim zvanjima. Al` opet je lutam.

učionica
Foto: A. Vasiljević

Priloženi su podaci za sva četiri nivoa obrazovanja za sve zemlje sa dostupnim podacima i moji se komentari tiču Engleza kao merne jedinice za sve reforme.

Odnos broja đaka i nastavnika u osnovnom obrazovanju

U osnovnom obrazovanju u Srbiji je na jednu učiteljicu 15 učenika, jedan više od proseka za EU i uporediv sa odnosom u Nemačkoj. Zašto je u BiH odnos 44,5:1 nije mi poznato. U UK je 19,9 i ovo je mera za reforme: da nam bude gore da bi nam bilo bolje. Na 100 učenika je 5 nastavnika u UK a u Srbiji 6,6 te bi broj zaposlenih u Srbiji trebalo smanjiti za 24,2% kako bi bili sa uzorima MMF reformi izjednačeni.

Da Vas podsetimo:  SRBIJA, JEDNA DUŠA JEDNO SRCE

U ranom srednjem obrazovanju (od 5. do 8. osnovne) opet strči BiH sa 25,9 učenika ispred UK sa 16,2. Srbija ima 10,4 učenika na 100 učenika u UK ima 6,2 a u Srbiji 9,6 nastavnika. Ovde bi reforme morale da budu veoma bolne, da se otpusti 35,4% nastavnika, ali bi svetla budućnost brzo stigla sa budžetskim uštedama koje bi mogle da se preusmere na subvencije stranim kompanijama u vidu višegodišnje besplatne radne snage. Pri ovolikom smanjenju broja zaposlenih mogli bi da se i ukinu neki štetni predmeti poput istorije, veronauke, ili srpskog jezika, svašta bi korisno, reformski, moglo da se smisli.

U srednjim školama je u EU 11,2 učenika na jednog nastavnika, BiH opet strče sa 29,1 ispred UK sa 18,2. Srbija ima 10,1 učenika i uporediva je sa Austrijom (Bečka škola). Na 100 učenika u UK ima 5,5 nastavnika a u Srbiji 9,9 i ovde bi trebalo otpustiti čak 44,4% nastavnika kako bi se izjednačili sa UK. Osim proizvedenog broja nezaposlenih i ogromnih budžetskih ušteda otvorila bi se i mogućnost dodatnog ukidanja nepotrebnih predmeta, osim srpskog, istorije, veronauke dodati i geografiju, fizičko vaspitanje, muzičko (zar je važno kada su rođeni Mocart i Betoven?) i likovno, šta sve ne još? Kroz dualno obrazovanje odmah mobilisati maloletnike za fabričke trake a sve ove gluposti od školskih predmeta kao nepotrebne ukinuti.

Dovde je sve išlo u reformskom pravcu kako treba, otpustiti i napraviti budžetske uštede. Ali, šta reći za visoko obrazovanje? U EU je bilo 15,3 studenata na jednog profesora a u Srbiji 24,2 i samo su u Grčkoj imali više nego kod nas. Englezi su pri dnu liste sa samo 11,4 studenta i imali su 8,8 profesora na 100 studenata a mi samo 4,1. Ovde bi, po prethodnoj logici u UK trebalo da otpuste 53,6% univerzitetskog osoblja. Da se kod nas poveća broj profesora za 112% bila bi loša ideja jer već imamo ozbiljan problem sa hiljadama sumnjivih doktora, magistara i fakultetlija.

Da Vas podsetimo:  Vojska možda, ali policija nikako: Koja institucija među građanima Srbije uživa najviše poverenja?

I tako, pođem od trauma iz detinjstva, od grube učiteljica, a završim sa polusvetom koji se okitio zvanjima i pitam se ko je tu za šta kriv, reforme ili nepostojanje intelektualne elite koja bi krovno sprečavala da se događaju tolike gluposti, da se Srbija pretvori u vulkan primitivizma i prostakluka, nasilja i korupcije.

I Turska je, znatno pre Erdoganovih ofanzivnih dronova, prepoznala da su visoke plate lekarima i profesorima osnovni instrument za razvoj ove zemlje od srednje razvijene ka ekonomskoj sili. Visoke plate lekarima i profesorima su signal poštovanja društva za njihov opšti značaj. Nisu okupatori bez razloga u Srbiji uvek prvo likvidirali sveštenike i učitelje. Al` opet kreće demencija, pa da stanem.

autor:Miroslav Zdravković

https://stanjestvari.com/

 

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime