Novinari kao daktilografi treće klase

0
162

Pandemija korona virusa uticala je na sve sfere društva, pa tako i na medijsku industriju. Nezavisni i istraživački novinari nikada se nisu nalazili pred većim zidom, niti je ograničavanje slobode izražavanja i slobode medija ikada bilo izraženije.

Pandemija korona virusa uticala je na sve sfere društva, pa tako i na medijsku industriju. Nezavisni i istraživački novinari nikada se nisu nalazili pred većim zidom, niti je ograničavanje slobode izražavanja i slobode medija ikada bilo izraženije.

Sagovornici Žurnala složili su se u tome da su određene institucije trenutnu situaciju iskoristile samo kako bi se još više zatvorile i kako bi izbjegle odgovor na pitanja koja su od javnog interesa.

Otežano dobijanje odgovora

Semira Degirmendžić, je novinarka portala Fokus.ba koja je razotkrila aferu „respiratori Srebrene maline“.

Za Žurnal otkriva da njeno iskustvo u vezi pristupa informacijama, od aprila do danas, govori da je otežano dobijanje odgovora od političara i institucija najizraženije u slučajevima i situacijama koji su od najvećeg javnog interesa.

„Najteže je dobiti odgovore na pitanja koja se direktno tiču zdravlja građana i njihovih prava“, kaže Degirmendžić, ističući da su mediji u BiH i prije pandemije bili suočeni s problemom nepoštivanja Zakona o slobodi pristupa informacijama od većine institucija vlasti, kao i ustanova od javnog značaja.

Ovaj problem je u vrijeme pandemije postao još izraženiji.

„Moji upiti institucijama vlasti, poput Vladi FBiH ili konkretno Ministarstvu zdravstva FBiH koji se odnose na uvoz određenih lijekova ili prava građana u vrijeme pandemije, kao i kliničkim centrima u Sarajevu, Tuzli i Mostaru, a među kojima su i oni na koje sedmicama nema odgovora, samo su neki koji svjedoče o tome da se vlastima ne žuri odgovoriti na pitanja koja itekako zanimaju i direktno se tiču javnosti. Samo potvrđuju koliko su oni neodgovorni prema svojim građanima“, tvrdi Degirmendžić.

Da Vas podsetimo:  Srbija danas i njeni mediji krše uredbu o dodeli pomoći male vrednosti

Navodi da je evidentan i otežani pristup informacijama u vezi sa raspodjelom donirane pomoću poput maski, rukavica, dezinfekcionih sredstava, pa tako, ističe, redakcija Fokusa mjesecima čeka odgovor na pitanje od nadležnih da li je ijedan građanin BiH dobio ijednu masku od nekoliko miliona koliko ih je stiglo putem donacija.

Degirmendžić navodi da su ovo samo neki od primjera koji govore o tome da nadležni u vrijeme kada je novinarima uglavnom onemogućen direktan kontakt s njima, kao što su press konferencije koje zbog epidemiološke situacije mnogi uglavnom ne praktikuju, selektivno odgovaraju na upite i izbjegavaju odgovore na ona pitanja koja ustvari najviše zanimaju javnost.

– U takvoj situaciji novinari moraju iznalaziti alternativna rješenja kako bi uprkos blokadama u institucijama vlasti došli do informacija od javnog interesa. To je svakako teži i dugotrajniji put, jer se dodatno mora provjeravati i utvrđivati tačnost nezvanično dobijene informacije, što ide i na štetu novinara, a samim tim i javnosti. Jer, zbog ovakvog odnosa vlasti građani ili ostanu uskraćeni za informacije ili ih dobijaju sa zakašnjenjem, zaključuje Degirmendžić.

Novinarka EuroBlica iz Banje Luke Milkica Milojević smatra da pandemija nije donijela nove probleme nego nam je samo učinila očiglednijim one koje već imamo.

– Kada je u pitanju slobodan protok informacija, sloboda govora, sloboda mišljenja, pa i sloboda medijskog izvještavanja mi smo imali situaciju da nam gomila stvari prolaze ispod radara zato što je pažnja javnosti bila usmjerena samo na pandemiju, i još uvijek je. Imamo povećan nivo korupcije, pa i korupcije u takozvanim javnim nabavkama za potrebe suprotstavljanja pandemije, a da to nisu ispratili mediji onako kako bi se očekivalo, kaže Milojević.

Ona smatra da se novinari bave površnim stvarima i utrkuju se ko će prvi objaviti izvještaj o broju oboljelih. Jer, onaj ko tu informaciju objavi pet sekundi ranije pokupio je klikove.

Da Vas podsetimo:  Država mora da omogući građanima da znaju sve o zagađivanju životne sredine

– I mi se zamajavamo s tim stvarima dok nam prolaze javne nabavke. Ekolozi su u početku pandemije upozorili da je masa radova u vrijeme lockdowna na malim hidroelektranama počela jer se ljudi ne mogu okupiti da protestvuju i onda se to odražava i na rad medija, tvrdi Milojević.

Korupcija cvjeta u ogromnim razmjerama, dodala je, a da pažnja medija nije usmjerena na to.

„Nisu dostupni ni elementarni podaci. Ja sam lično slala mjesecima Fondu zdravstvenog osiguranja upite za hitne javne nabavke, koje ustvari nisu nikakve javne nabavke… Mi imamo 300 neotpakovanih respiratora koji su plaćeni više nego što treba i većinu njih je kupila jedna firma koja je bliska vladajućem SNSD-u. I koji nikada neće biti raspakovani. Znate zašto? Jer mi uopšte nemamo medicinskog kadra koji bi mogao raditi sa 300 respiratora, naglašava Milojević.

Ono što je poražavajuće, navodi, jeste što je ovu priču u kojoj se radi o 34 miliona maraka prenio samo jedan portal.

– Tekst je moj i stojim iza svake tačke. Nikad nijednog demantija nisam dobila. Svašta prolazi ispod radara dok mi trčimo ko će prvi objaviti broj zaraženih. Novinari su u mnogim situacijama svedeni na daktilografe treće d klase koji ne moraju čak ni tačno kucati, samo da bude brzo“, tvrdi Milojević.

Ona je još spomenula i činjenicu da su novinske kuće dovedene u nepovoljnu situaciju, te da se čak spekulira i sa informacijom da su prihodi medijskih kuća po osnovu marketinga opali do 80 posto. Novinari se suočavaju sa povećanjem obima posla, a smanjenjem plata ili čak otpuštanjima.

– Na scenu stupa i auto-cenzura. Nema gore cenzure od autocenzure, ljudi se boje da će ostati bez hljeba i onda unaprijed prebiraju da li će ili neće o nečemu izvještavati, zaključuje Milojević.

Da Vas podsetimo:  Veran Matić – Bezbednost novinara sve važnija tema

Džana Brkanić, zamjenica urednika Balkanske istraživačke mreže BiH (BIRN BiH) kaže da su oni početkom pandemije preusmjerili sve snage sa suđenja, koja su tada zaustavljena, na monitoring javnih nabavki, medicinske opreme i brojne nepravilnosti s kojima se naše društvo suočava.

– Otkrili smo nekoliko afera, a doći do informacija nikada nije jednostavno, pogotovo ne sada. Kako najviše pišemo o pravosuđu, ni prije ni tokom pandemije iz Tužilaštva BiH ne dobijamo tražene informacije.

Govorim o velikoj broju mailova na upiše naših novinara. I druge su institucije iskoristile pandemiju kao izgovor, pa su nam recimo iz Ministarstva energetike RS na upit o određenom dokumentu kazali da nam ga ne mogu dati jer rade u smjenama i da “koleginica nije tu deset dana”, kaže nam Brkanić.

Tokom “korona” mjeseci novinari BIRN-a zabilježili su neodgovorene upite iz Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo, MUP-ova HNK i RS, Ministarstva culture i sporta KS, Federalnog ministarstva zdravstve i još nekih institucija.

 

Izvor: Cenzolovka

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime