NOVINARSTVO JE STRESNIJE OD VEĆINE ZANIMANJA

0
86
Novinari (ilustracija) (foto: Đorđe Đoković)

Većina ispitanih novinara je svakodnevno emotivno iscrpljena i pod stresom, pokazuje istraživanje o mentalnom zdravlju poslenika „sedme sile“. Istraživači i psiholozi su, uz podršku Misije OEBS u Srbiji, mentalno zdravlje novinara istraživali anketom u kojoj je učestvovale 164 novinarki i novinara.

Prema tom istraživanju preko 70 odsto novinara svakodnevno ili često doživljava stres na poslu, njih preko 30 odsto tvrdi da ima dijgnostifikovan mentalni poremećaj ili doživljava mentalne smetnje, dok 82 odsto novinara smatra da je novinarstvo stresnije od većine zanimanja.

Iz brojnih nalaza ovog istraživanja čije rezultate je objavilo i Udruženje novinara Srbije, uz sve moguće manjkavosti uzorka, vredi izdvojiti podatak da 19,5 odsto novinara navelo da ima dijagnostifikovan mentalni poremećaj, a još 12,8 odsto njih ima subjektivni doživljaj prisustva ove vrste tegoba, što ukupno čini trećinu uzorka. To više nego duplo prevazilazi procenat zastupljenosti mentalnih poremećaja u ukupnoj populaciji.

Od dijagnostifikovanih mentalnih smetnji najčešći su anksiozni poremećaji, depresije i napadi panike. Gotovo petina ispitanih novinara pati od posttraumatskog stresnog poremećaja, što direktno ukazuje na specifične rizike profesije, jer ovaj procenat gotovo 20 puta premašuje rasprostranjenost pomenutog poremećaja u ukupnoj populaciji.

Kada je o stresu reč, učesnici u anketi su u dve trećine slučajeva naveli da su njegovi uzročnici kratki rokovi, veliki broj radnih zadataka, niske zarade i finansijska neizvesnost. Kod jedne trećine ispitanih stres izazivaju i spoljni pritisci, teme koje obrađuju i neizvesnost posla, dok je 15 odsto njih kao uzrok stresa istaklo i loše odnose u kolektivu…

Preko 60 odsto ispitanih saopštilo je da ima neko fizičko hronično oboljenje, a skoro 90 odsto njih uvereno je da je tom fizičkom oboljenju u značajnoj meri doprineo stres. Više od 60 odsto anketiranih novinara ukazalo je da veruje da su pretnje, vređanja i napadi imali negativan uticaj na njihovo psihičko blagostanje, a skoro 63 odsto je saopštilo da im je bila potrebna pomoć psihologa ili psihijatra, ali da je nisu tražili jer nemaju novca ili vremena da se time bave.

Da Vas podsetimo:  Savet za štampu: Za šest meseci Kodeks prekršen 5.551 put

Gotovo polovina novinara navela je da je tokom karijere doživela blaži mobing

Blizu 85 odsto anketiranih novinara doživelo je nekad tokom karijere tzv. „sindrom sagorevanja“, specifično stanje uzrokovano hroničnim stresom na poslu, koje se manifestuje nedostatkom sna, manjkom energije, iscrpljenošću, problemima sa varenjem, visokim krvnim pritiskom, dekoncentrisanošću, povećanom mentalnom distanciranošću od posla i, kao posledica svega toga, smanjenom profesionalnom efikasnošću.

Zbog stresnih situacija koje donosi profesija novinari su često i emocionalno iscrpljeni, što za simptome ima hroničan umor, probleme sa spavanjem, nedostatk životnog entuzijazma, smanjenu sposobnost da se dožive prijatne emocije…, pokazala je anketa.

U nizu preporuka koje su istraživači dali na osnovu rezultata ovog ispitivanja vredi pomenuti nekoliko važnih – mediji bi trebalo da razmotre razvijanje internih alatki za prepoznavanje stresa i povećanje sposobnosti novinara da adekvatno odgovore na stres; potrebno je razmotriti mogućnosti edukacije novinara na temu stres menadžmenta i prepoznavanja simptoma stresa i „pregorevanja“; upoznati menadžment i uredništva sa Zakonom o radu i Zakonom o sprečavanju zlostavljanja na radu; poseban rad sa novinarima koji pokrivaju traumatične događaje; povezivanje novinarskih udruženja sa organizacijama koje se na globalnom nivou bave mentalnim zdravljem novinara…

Ovo istraživanje, na osnovu anonimne pilot ankete u kojoj su učestvovala 164 novinara, realizovali su istraživači, novinari i psiholozi Jovana Gligorijević, Tamara Džamonja Ignjatović, Branko Čečen, Veran Matić i Miroslav Ignjatović, uz podršku Misije OEBS u Srbiji i Stalne grupe za bezbednost novinara i novinarskih i medijskih udruženja koja učestvuju njenom radu.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime