O visini poreskog opterećenja zarada

1
1768

tranpetrol-porez-utaja-1328585176-114260Bilo bi smešno da nije žalosno: SRBIJA NA PETOM MESTU U SVETU PO VISINI OPTEREĆENJA NAJNIŽIH ZARADA!!!

U poslednjih godinu dana više puta i sa različitih mesta čuje se predlog o smanjenju opterećenja zarada i uvodjenju progresivnog oporezivanje istih. Naizgled sasvim ispravan predlog koji u praksi funkcioniše u većini zapadnih zemalja sa mnogo razvijenijom ekonomijom od naše.

Crv sumnje u „pozitivne“ namere ovih predloga javlja se kada pogledamo ko su predlagači: Naled, Unija poslodavaca, zagovornici neoliberalnog koncepta i mnogi profesori (sa platnog spiska države). Pretragom na guglu nailazimo na mnogo tekstova gde prethodno navedeni predlagači (najčešće Naled i Unija poslodavaca) obrazlažu problematiku poreskog opterećenja zarada, prenosimo delove iz jednog ( novosadski Dnevnik 16.08.2016.):

„NALED je u analizi o poreskom opterećenju rada u Srbiji, upoređujući ga s nivoom u zemljama Evropske unije, zaključio da nije iznad evropskog proseka, ali da jeste kada je u pitanju oporezivanje najniže zarade. Srbija je, po studiji Svetske banke, na petom mestu među evropskim zemljama po visini poreskog opterećenja najnižih zarada“.

Pogledajte kako to izgleda „matematički“: najniža neto zarada u Srbiji, na bazi 175 h/mesečno i važećoj ceni sata  od 121,00 din. iznosi  21.175,00 din (172 evra)., opterećenje porezima i doprinosima iznosi dinara 12487,00, preračunato u evre po kursu na dan 09.09.2016.g. je 101,26. U zemljama Evropske unije, prosečno opterećenje minimalnih zarada porezima i doprinosima iznosi oko 600 evra!!! Ukupan mesečni trošak angažovanog radnika u Srbiji, sa isplaćenom minimalnom zaradom i plaćenim minimalnim doprinosima, iznosi 273 evra, isti parametar u zemljama Evropske unije je 2100 eura.

        Tabela 1.

  1. Najniža neto plata u Srbiji                                           172   evr.
  2. Najniža neto plata u zemljama EU (prosečno)       1500 evr.
  3. Najniže poresko opterećenje zarada u Srb.               101 evr.
  4. Najniže porekso opterećenje zarada u EU                 600 evr.

Ukupno minimalni trošak radnika u Srbiji                273 evr.

Ukupno minimalni trošak radnika u EU                  2100 evr..

  1. Trošak radnika po predlogu sa

upola nižim doprinosima (55 evr.min.+172 zar.)     217 evr.            

Da Vas podsetimo:  Kako je veterinarska stanica u Inđiji postala crkva

     _____________________

Ako neko nije dobro razumeo, ponavljam: NALED, UNIJA POSLODAVACA, profesori i eksperti sa platnog spiska države, FREN, GIZ nemački i mnogi drugi smatraju da je poresko opterećenje najnižih zarada u Srbiji ogromno, Svetska banka ide korak dalje i u svojoj analizi nas stavlja na visoko peto mesto u svetu!

I ovakve „ogromne plate“ u Srbiji su veliko opterećenje koje odbija strane investitore, zato predstavnici Naleda daju inicijativu za dodatno snižavanje stopa doprinosa. Kako predlažu i progresivan način oporezivanja, to bi značilo da veće plate imaju značajno veće poresko opterećenje.

Danas u Srbiji, na „terenu“, stanje je sledeće:

  1. Prosečna neto zarada u g. je oko 44.000 dinara.
  2. Najnižu zaradu, ili jedva nešto iznad, prima 400 hiljada radnika.
  3. Na crno radi 700 hiljada radnika
  4. Poreska uprava uopšte ne kontroliše rad na crno, kao i visinu isplaćenih zarada.
  5. Ministarstvo za rad i Inspektorat za rad (u okviru Ministarstva), svake godine „otkrije“ jedva 1% do 2% od ukupnog broja neprijavljenih radnika, visinu isplaćenih zarada uopšte ne kontrolišu.

Ako bi Vlada u budućnosti sprovela Naledove predloge u delo, imali bismo sledeće stanje na terenu:

  1. Poresko opterećenje na zarade bilo bi dvostruko niže za najnižih 400 hiljada isplaćenih zarada
  2. Iz realnog sektora privatni poslodavci koji isplaćuju „ful“ zarade ( u visini prosečne plate u Srbiji i veće – oko 550 hiljada radnika), zbog nepostojanja kontrole rada na crno (neprijavljivanje prometa robe i usluga, držanje radnika na crno) od strane Poreske uprave, značajno bi smanjili neto zarade, realno očekivanje – zašto bi isplaćivali pune zarade ako već mogu značajno niže, sa upola manjim poreskim opterećenjem, uz dodatnu isplatu zarada u „kešu i na ruke“.
  3. PIO i Zdravstveni fond imali bi prepolovljen priliv što bi verovatno dovelo do smanjenja penzija na nivo 30% od prosečne zarade, lečenje građana bi se svelo na nivo „uoči“ ukidanja.
  4. Strani investitori bi ostvarilivali još veće profite u Srbiji, poznato je da najveći deo njih isplaćuje minimalne zarade.
Da Vas podsetimo:  Od štrajka glađu do Vučićevog kanabeta - prilog za političku biografiju Andrije Mandića

NAPOMENA: Naled isključivo zbog stranih investitora i predlaže opisano smanjenje opterećenja zarada, strancima je previše da za srpskog radnika plaćaju mesečno 273 eura trošak, nije im previše u svojoj zemlji da plaćaju 2100 evra svoje radnike.

Da baš nešto i nije sasvim u redu sa predloženim merama primećuju i u samom Naledu, piše u već pomenutom tekstu objavljenom u Dnevniku:

U NALED-u su svesni toga da bi država smanjenjem poreskog opterećenja rada napravila „rupu” u budžetu i da bi deficit, kao i javni dug, bio još veći, pa ističu da je zbog toga potrebno naći načina da se ta mera neutrališe, odnosno da nema negativan efekat. To bi značilo da bi moralo da se kompenzuje dodatnim prihodima od nekog drugog vida oporezivanja, a kao moguće rešenje NALED predlaže dodatno oporezivanje potrošnje, imovine, dobiti…“

Predstavnici Naleda žele da dodatno uruše standard stanovništu povećanjem poreza na potrošnju (PDV), poreza na imovinu ( i prvi put su učestvovali u višestrukom povećanju stope poreza na imovinu, kao i osnovice) i poreza na dobit koji strani investitori skoro da i ne plaćaju (većina prikazuje gubitke u poslovanju, plaćaju ga samo domaći privrednici koji moraju biti pozitivni kako bi dobili kredit od poslovne banke).

Obrazloženje Unije poslodavaca u zahtevu za smanjenje poreskog opterećenja najnižih zarada je vrlo čudno, kontradiktorno bolje rečeno:

„Smanjenje opterećenja niskih zarada u radno intenzivnim granama kao što su tekstilna i metalna industrija direktno bi uticalo na povećanje konkurentnosti, povećanje zarada zaposlenih, novo zapošljavanje i povećanje izvoza“,

Ako bi smanjenje opterećenja zarada povećalo konkurentnost (logično) zbog nižih troškova, nikako ne bi moglo istovremeno i da poveća zarade jer bi tada troškovi bili veći pa bi konkurentnost automatski bila manja što nikako ne bi dovelo do otvaranja novih radnih mesta, još manje do povećanja izvoza , kako su obrazložili u Uniji poslodavaca. Jedino što bi se ostvarilo je preusmeravanje jednog dela poreskih prihoda, nekada namenjenih državi a sada poslodavcima za povećanje profita.

Da Vas podsetimo:  400 GODINA BILA SKRIVENA: Neverovatne činjenice o fresci Belog Anđela iz Mileševe koje verovatno niste znali!

Visoko nemoralni predlozi, obrazloženi u prethodnom delu teksta, sadašnja Vlada će sprovesti u delo, budite sigurni! Kao rezultat imaćemo (ponavljam): dalje urušavanje PIO fonda, smanjenje penzija na nivo od 30% prosečne zarade, možda i bankrot Fonda, više od polovine zaposlenih radnika u Srbiji radiće za minimalnu zaradu, uslediće obavezno povećanje poreskih stopa: PDV, na imovinu i dobit, dalje zaduživanje države, dalja rasprodaja svih resursa (energetika, vode, šume, rudna bogatstva, javna preduzeća iz sektora usluga).

Suprotno predlogu raznih lobističkih grupa koji bi značajno uništio našu privredu, izneću drugačiji, prikazan u sledećoj tabeli:

Tabela 2.

NETO ZARADA             STOPA OPTEREĆENJA

do 30 hilj.din.                             62

do 40 hilj.din.                             57

do 50 hilj.din.                             52

do 60 hilj.din.                             47

do 70 hilj.din.                             42

do 80 hilj.din.                            47

do 90 hilj.din.                             52

do 100 hilj.din.                         57

do 120 hilj.din.                         62

preko 120 hilj.din.                   70

preko 150 hilj.din.                   80

Predlozi u Tabeli 2. bi oterali sve strane investitore koji žele radnika u Srbiji za mesečni trošak neto zarade i doprinosa u iznosu od SAMO 217 evra, sa druge strane stimulativno bi delovali na poslodavce da isplaćuju pune zarade. Prevodjenjem 700 hiljada radnika sa rada na crno u legalan rad budžet bi bio puniji, sve zarade za iste novozaposlene radnike bi bile isplaćene iz tekućeg prihoda-pazara što bi značajno povećalo legalne prihode privrednika (koji su do sada u značajnoj meri bili neprijavljeni i bez plaćenog PDV-a), dodatno naplaćeni PDV bi onemogućio stvaranje „rupe“ usled smanjenja opterećenja odredjenih zarada.

Kao što se vidi, razna rešenja postoje za poboljšanje ekonomskog stana, na žalost, predstavnici države, razni mešetari, kriminalizovani deo birokratije, ne žele da običnom svetu bude bolje, nastavljaju sa predlozima koji će i dalje pogoršavati uslove poslovanja privrednika i standard gradjana.

Dragan Radović

 Dragan Radović

1 KOMENTAR

  1. Samo neka nas pritiskaju i uništavaju. Kad sve podnosimo kad nismo zainteresovani da se izborimo za svoja prava – bolje nismo ni zaslužili. Neka nas diletanti, strani službenici i lopovi unište. Tako i treba. Samo napred. Samo molim vas, dovršite posao jer ovce nisu samo za šišanje već i za klanje.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime