Od uzgoja OVE BILJKE može da se zaradi NEVEROVATNIH 6.000 evra godišnje

0
181

Teritorija Republike Srbije, zahvaljujući svom geografskom položaju, geološkoj i pedološkoj raznolikosti, kao i uticaju različitih klimatskih faktora, predstavlja jedan od najznačajnijih centara biodiverziteta u svetu. Tu biološku raznovrsnost flore čine 3.272 vrste. Smatra se da je 700 vrsta lekovitih biljaka, od kojih je 420 zvanično registrovanih i opisanih, dok se u prometu nalazi 280.

Do lekovitog bilja se dolazi gajenjem ili sakupljanjem u prirodi – Pixabay

Do lekovitog bilja se dolazi na dva načina: gajenjem i sakupljanjem u prirodi. Površine pod gajenim lekovitim, aromatičnim i začinskim biljkama u Srbiji variraju od 2.000 do 3.000 ha godišnje, pri čemu se najviše gaji 20-25 vrsta: pitoma nana, kamilica, morač, timijan, beli slez, peršun, neven, mirođija, bosiljak, origano, žalfija…

U ove površine nije uračunata začinska paprika koja se gaji na oko 5.000 ha. Procenjuje se da je u ovoj proizvodnji angažovano oko 50.000 ljudi. Sakupljanjem lekovitog bilja u Srbiji se bavi i od toga živi 4.000-5.000 građana, dok se otkupom bavi 30 do 40 manjih i većih firmi. Najviše se obezbeđuje: kleka, lipa, zova, hajdučka trava, kantarion, beli slez i majkina dušica.

Procenjuje se da površine pod lekovitim, aromatičnim i začinjskim biljem u Srbiji mogu biti i dva-tri puta veće. Da to može biti isplativa proizvodnja, svedoči podatak da je u prvih šest meseci 2014. godine Srbija izvezla 1.800 tona lekovitog, aromatičnog i začinskog bilja u vrednosti 7,6 miliona dolara, dok je istovremeno uvezeno 1.184 tone u vrednosti od 4,4 miliona dolara. Uvozimo eterična ulja, kozmetičke i druge prerađene proizvode od lekovitog bilja. Izvoz se povećava iz godine u godinu. U 2017. godini iz Srbije je izvezeno lekovitog bilja u vrednosti od 16 miliona dolara. Šanse za veću proizvodnju su u povećanju izvoza, ali i supstituciji uvoza.

Lekovito bilje šansa za uspeh – © Pixabay

Za proizvodnju belog sleza, čije gajenje traje takođe godinu dana, ulaganje iznosi oko 1.200 evra po hektaru, a prihod može da dostigne čak 9.000 evra! Ulaganja u obradu zemljišta, pripreme za sadnju i berbu za gajenje sedmogodišnje biljke matičnjaka na jednom hektaru iznose oko 1.200 evra i to samo u prvoj godini, dok su prihodi od druge do sedme godine oko 6.000 evra godišnje!

Da Vas podsetimo:  Pravi kraj rata

Preporuka stručnjaka je da se lekovito bilje u Srbiji u plantažnoj proizvodnji može uspešno gajiti na celoj teritoriji republike, uz obaveznu primenu dobre poljoprivredne prakse (GAP) i principa organske poljoprivrede. Sakupljanje i prirodi, uz kombinovanje sa plantažnom proizvodnjom, preporučuje se u brdskoplaninskim regionima Stare planine, Tare, Deliblatske peščare, Fruške gore, Maljena, Prokletija, Suvobora, Medvednika, Sićevačke klisure, Sokobanje…

izvor:https://www.agromedia.rs/

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime