„Operacija Agrokor“

1
2161
Agrokor / Foto: fsk

Sberbanka je sasvim nedavno realizovala jednu od najvećih operacija u inostranstvu – finansiranje hrvatskog koncerna Agrokor. Trenutno Sberbanka potražuje od Agrokora oko 1,1 milijardu evra, a VTB više od 300 miliona evra[1].

Koncern Agrokor nastao je na ruševinama jugoslovenskog Agrokombinata. Generalni direktor Agrokombinata (od 1963. do 1972.) bio je Ante Todorić, otac sadašnjeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića. Ante Todorić je svojevremeno bio visoki funkcioner SKH, član uprave Zagrebačke banke, zastupnik u Saboru i direktor mnogih preduzeća u agrarnom sektoru. Hrvatska štampa piše da je zbog sumnjivih finansijskih operacija 4,5 godine proveo u zatvoru. Međutim, po izlasku iz zatvora 1976. godine, obezbedio je svom dvadesetpetogodišnjem sinu značajan i veoma povlašćen kredit koji mu je omogućio da otvori «mini agrokombinat» i započne osvajanje jugoslovenskog tržišta cveća, ali i da proširi delatnost na voće, povrće i ostale polјoprivredne proizvode. U priči o Agrokoru najindikativnije je to što je nastao kao «čist komunistički produkt», «prelivanjem» sredstava iz Agrokombinata, dok mu je širenje bilo obezbeđeno davanjem jeftinih kredita (čija je kamatna stopa uvek bila nižih od nivoa inflacije) za kupovinu preduzeća koja su nastala u socijalističko vreme. Agrokor je i dalјe najveći proizvođač i distributer hrane u jugo-istočnoj Evropi i najveća hrvatska kompanija posle INE, koja zapošlјava više od 60 hilјada lјudi. Godišnji promet ovog koncerna iznosi 6,5 milijardi evra, dok sa 15 odsto učestvuje u hrvatskom BDP-u.

Za Ivicu Todorića, trenutno najbogatijeg hrvatskog biznismena i vlasnika Agrokora, govore da je «državni tajkun». To samo znači da, kako to definiše srpski analitičar Dragan Milašinović, «njegovo ekspresno širenje po regionu nije samo posledica agresivne, pa samim tim i riskantne, poslovne politike već i mnogo ozbilјnijih igara koje uklјučuju političke, geostrateške, korporativne, bezbednosne i druge interese». Todorića «nije stvorio samo Tuđmanov HDZ režim (iako je bio blizak prijatelј porodica Tuđman i bivšeg hrvatskog premijera Nikice Valentića), već i nemački Dojče bank»[2]. Franjo Tuđman je od Ivice Todorića dobijao sredstva za stvaranje «nove Hrvatske», ali je i svaka naredna hrvatska vlada manje-više dobijala donacije od Todorića. Hrvatski analitičar i novinar Domagoj Margetić, koji je više od 20 godina života posvetio izučavanju tajnih finansijskih operacija na postjugoslovenskom prostoru, ističe da su posle raspada Jugoslavije «obaveštajne službe bile i ostale klјučni igrači u regionu i da su upravo one napravile Todorića. Suštinski, Todorić nije vlasnik, već samo poverenik, naravno da i on ima sopstveni deo, ali to je samo vrh ledenog brega»[3]. Hrvatske političke garniture su znale da Agrokoru baš i ne cvetaju ruže, ali su više volele da pred tim zatvaraju oči. Osim toga, Evropska banka za obnovu i razvoj odobravala je Todoriću zamašne sume kredita, rukovodeći se geopolitičkim, a ne ekonomskim cilјevima: da od Hrvatske napravi ekonomski dominantnu silu u regionu, tačnije silu koja bi bila u stanju da u Srbiji «preuzme» tržište prehrambenih proizvoda[4].

U nameri da spreči srpske tajkune, tj. inspirisan više političkim, a manje ekonomskim razlozima, Todorić u junu 2014. godine kupuje slovenačku trgovinsku mrežu Merkator za 500 miliona evra. U tom momentu Merkator je bio na ivici bankrotstva. Otada Agrokor upada u dužničku jamu iz koje više nije mogao sam da izađe. Nјegove sumnjive finansijske operacije odavno su opštepoznate u regionu pa zato ni jedna zapadna banka nije pristajala da mu odobri kredit. Situaciju 2015. godine dodatno komplikuje i dolazak nemačkih mega giganata na Balkan, kao što su Lidl, Kaufland i Spar koje potiskuju lokalne kompanije. Agrokor je sve više zahvatala kriza koja je pretila da u provaliju povuče i celokupnu hrvatsku privredu. Od 2016. godine dobavlјači i deo kreditora počeli su da tuže sudu ovaj koncern zbog neplaćanja dugova. Krajem 2016. godine Sberbanka i VTB su izvršili restrukturiranje kredita Agrokoru na 1,1 milijardu i oko 350 miliona evra respektivno. Ruske banke nisu ovom koncernu davale novac direktno, već su plaćale njegove dugove. Na taj način je bila uspostavlјena kontrola nad finansijama Agrokora.

Da Vas podsetimo:  Vraćanje hiljada migranata iz Evrope u Srbiju…

Posebno ističemo ocenu ruskog predsednika V.V. Putina koju je dao tokom poslednjeg susreta sa hrvatskim predsednikom Kolindom Grabar Kitarović rekavši da se za rusko-hrvatske odnose stiče utisak da bi, makar ekonomski, trebalo da se razvijaju u prihvatlјivim okvirima, imajući u vidu da su ruski energeniti potrebni Hrvatskoj. Putin je rekao: «Prošle godine uzajamna robna razmena iznosila je 808 miliona dolara, a u prvom polugodištu 2017. godine povećana je za 64 procenta. Smatramo da ove godine imamo dobru priliku da robnu razmenu vratimo na predkrizni period i to na više od jedne milijarde dolara. Hrvatska je veliki uvoznik ruskih naftnih derivata. Republika je proše godine od nas kupila 350 hilјada tona nafte. Osim toga, preko hrvatskih luka i njenog naftovodnog sistema isporučeno je 2,3 miliona tona ruske nafte za potrošače u zemlјama jugo-istočne Evrope. Kompanija Lukoil u Hrvatskoj poseduje razgranatu mrežu benzinskih pumpi, a na unutrašnje tržište isporučuje osam odsto od ukupno realizovanog goriva u zemlјi, dok ruska kompanija Gazprom obezbeđuje gotovo polovinu hrvatskih potreba za prirodnim gasom. U septembru je sa hrvatskim partnerima bio potpisan dugoročni ugovor za isporuku gasa do 2027. godine»[5].

Ipak, očigledno je da hrvatska strana ima sasvim drugačije motive. Veoma brzo se ispostavilo da Agrokor ruskim novcem refinansira isplatu prethodnih kredita. O ovim kreditnim uslovima ništa se pouzdano ne zna, kao ni to ko su krajnji kreditori. U aprilu 2017. godine saznajemo da je zahvalјujući ruskom kreditu Agrokor vratio kredit JP Morgan banci[6]. Medijske informacije govore da je Ivica Todorić svesno doveo Sberbanku u zabludu, dostavlјajući joj dokumentaciju sa lažnim podacima.

Nakon toga sledi jedan veoma karakterističan i višeslojni proces. U aprilu 2017. godine Hrvatska donosi «leks Agrokor» na osnovu kojeg hrvatska država istupa kao osnovni garant isplate duga, tj. Agrokorov dug Sberbanci postaje dug hrvatske države. Međutim, iza fasade «leks Agrokor» – obaveze da se na vreme isplaćuju veoma dobre zarade i sl. – skriva se anti pravna borba protiv Sberbanke. Ruski kreditor je, pored ostalog, bio uskraćen za informaciju gde će se trošiti sredstva, nije učestvovao u upravlјanju rekonstrukcijom duga i nije imao prioritet u isplati duga. Dakle, suština «leks Agrokora» bila je da „izvanredni upravitelј kompanije“, koga je postavila hrvatska vlada, predloži meru jasnu kao dva i dva: da se obezbedi novo finansiranje Agrokora i to pod uslovima u kojima novi kreditor treba da dobije privilegovani status, tj. pravo prvenstva u isplati u odnosu na ranije dobijene kredite. Ruski kreditor Sberbanka podnosi 7. juna tužbu Trgovačkom sudu u Zagrebu sa zahtevom da se ukine nova shema finansiranja i da se na osnovu nje zabrani angažovanje sredstava i Sberbanci dodeli privilegovani status prilikom isplate kredita u iznosu od 100 miliona evra, međutim, banka je odbijena uz obrazloženje da je to u suprotnosti sa «leks Agrokorom». Istovremeno, privilegovani status dobijaju svi ostali kreditori uklјučujući i fondove koji su u međuvremenu otkupili Agrokorov dug[7]. Na taj način, hrvatska vlada, suštinski nije preuzele obaveze i nije dala garancije da će dug biti isplaćen, na primer, iz budžeta. Ona uopšte nema nameru da zbog ovakvih posledica snosi odgovornost.

Iznenada, dok sve ovo traje, kao po komandi, počinje intenzivni otkup Agrokorovih dugova. U igru ulazi američki lešinarski fond Knighthead Capital. Knighthead Capital odmah daje Agrokoru kredit u iznosu većem od milijardu evra (tačnije 1,06 milijardi) i tako Sberbanku izbacuje iz igre. Kredit je odobren na osnovu «rol ap modela», što je Sberbanci bio jasan signal da je pređena crvena linija i da se stvara mehanizam koji sprečava povratak na prethodne dugove i da se favorizuju novi kreditori. Zato je Sberbanka zatražila da se izvrši sudska zabrana novog finansiranja Agrokora, ali je bila odbijena. Na taj način se može tumačiti da je američki lešinarski fond, koji je otkupio dug ovog koncerna, «najvažniji kreditor»[8].

Da Vas podsetimo:  Opšti muk ili o skrnavljenju srpskog groblja

Uz sve ovo, hrvatsko pravosuđe sprečava ruske kreditore da u sudskom postupku štite svoje interese. Hrvatski Visoki trgovački sud angažovao je firmu Baker Tilly Discordia za svog savetnika, iako je ranije upravo ova firma davala netačne podatke, skrivajući realno stanje finansija u Agrokoru, što je, kako ocenjuje Dušan Kovačev, skandal sam po sebi[9]. To praktično znači da je hrvatsko pravosuđe dalo mogućnost državnoj upravi da upravlјa Agrokorom i slobodno uzima nove zajmove i rasprodaje imovinu koncerna. Konačno, javno objavlјivanje duga ovog koncerna odloženo je za 11. novembar. U maju 2017. godine dug koncerna iznosio je 5,46 milijardi evra, iako je realan dug daleko veći, što, ukazuje Kovačev, više nije ni bitno, obzirom da su zapadni investitori preko obaveštajne operacije dobili prvenstvo nad ruskim kreditorima[10].

Na kraju, hrvatska vlada je uspela da do kraja avgusta obezbedi da Zagrebačka i Privredna banka daju kredite Agrokoru (i na taj način dovela do bankrotstva hrvatski bankarski sektor), a zatim da u igru uđe globalni kapital banaka kao što su JPMorgan, Goldman Sachs, Erste, Reifeisen u iznosu od 700 miliona evra. Ove banke su na osnovu «leks Agrokora» dobile prioritet u isplati kredita. Osim toga, zaobilazeći ruske kreditore, ove banke su dobile garancije da će im dug biti isplaćen tako što su pod zalog dobile hrvatsko polјoprivredno zemlјište i izvore pitke vode koji su u vlasništvu firmi koje zavise od Agrokora[11].

Hrvatska vlada je «leks Agrokorom» uspela da kupi pola godine u sukobu kapitala na globalnom nivou. Ona je, isto kao i opozicija, na čelu sa Socijaldemokratskom partijom Hrvatske, odustala od parlamentarne istrage slučaja Agrokor. Domagoj Margetić smatra da je pravi razlog da «stvar ne dođe do onih struktura koje su usko povezane sa crnim novčanim tokovima. Celokupni sistem u Hrvatskoj – i vlast i opozicija – usmeren je samo na jedno: da sakrije i maksimalno ne dozvoli istragu svega što ima veze sa Agrokorom»[12]. U ovom momentu hrvatska vlada pokušava da svu krivicu svali samo na Ivicu Todorića, iako je očigledno da je cilј jedan – žrtvovati Todorića i sačuvati sistem.

Dušan Kovačev ističe: Hrvatska svesno uništava Agrokor i rukovodi se isklјučivo geopolitičkim pa tek onda ekonomskim cilјevima. Geopolitički zadatak je konsolidacija NATO prostora između Baltičkog i Jadranskog mora (tzv. projekat Intermarium) i da se preko Istočnog partnerstva Evropske unije, infrastrukturno povežu Belorusija, Moldavija, Ukrajina, Gruzija i Azerbejdžan. Inicijativa, za ovako relativno aktivnu ulogu Hrvatske, u datom projektu (iz 2015. g.), pripada sadašnjem hrvatskom predsedniku Kolindi Grabar Kitarović (koja je ranije bila visoki funkcioner NATO pakta). Nije slučajno Kolinda Grabar Kitarović odgovarajući V.V. Putinu ukazala: «Predstavila sam predsedniku Putinu «Inicijativu tri mora». Radi se o neformalnoj političkoj platformi zemalјa Srednje Evrope koja je pozvana da ojača evropske veze i ekonomsku saradnju preko izgradnje transportne i energetske infrastrukture i stvaranja digitalnih tehnologija da bi se obezbedila konkurentnost država Evropske unije. Takođe bih želela da istaknem da je ova inicijativa pre svega „za“, a ne „protiv“, ona je pozvana da jača veze u Srednjoj Evropi. Premda veoma često ovu inicijativu okrivlјuju i kažu da je usmerena protiv Rusije. Ona nije usmerena ni protiv Rusije, kao ni protiv nemačkog uticaja u Srednjoj Evropi. Ne radi se o američkom trojanskom konju…»[13]

Po svemu sudeći da je reč o operaciji u više nivoa. Ekonomski nivo podrazumeva uklanjanje ruskog učešća, čak i po cenu uništenja samog Agrokora. Atlantističke sile obećavaju Hrvatskoj da će joj u zamenu za to, popuniti sve naftno-gasne terminale na ostrvu Krk (LNG Croatia) bez ruskih energenata. Hrvatskoj bi bolјe bilo da maksimalnu pažnju usmeri na strateške baltičko-jadranske koridore Evropske unije (TETN) koji bi u potpunosti mogli da je zaobiđu (isto kao i Srbiju), a ne na likvidaciju «Gaspromovog monopola»[14].

Da Vas podsetimo:  Voljena Srbija… Zagađena mržnjom i lažima…

Veoma je upadlјivo – kaže D. Kovačev – što je istog dana kada je i „izvanredni upravitelј“ Agrokora prekinuo investicionu saradnju Agrokora i Sberbanke, ministar inostranih i evropskih poslova Hrvatske Davor Ivo Štir objasnio važnu ulogu Hrvatske u povezivanju Baltika, Crnog mora i Jadrana, i da slanje hrvatskih jedinica na obale Baltika «nije usmereno protiv Rusije»[15].

Ovo poslednje, blago rečeno, ne odgovara istini. Hrvatski vojnici su poslati u Polјsku u oktobru 2017. godine, kao deo borbene grupe pod američkom komandom, radi učešća u misiji NATO-a (Enhanced Forward Presence) i spremaju se da sa Polјskom potpišu sporazum o vojno-tehničkoj i vojno-naučnoj saradnji u oblasti bezbednosti, saradnje vojnih policija «u uslovima izazova sa kojima se suočila Evropa i koji zahtevaju intenziviranje saradnje između članova EU i NATO, razmenu iskustava i informacija u cilјu borbe protiv svih pretnji i rizika u oblasti bezbednosti». Hrvatsko rukovodstvo Polјsku doživlјava «kao prijatelјa i partnera», i više puta je isticalo «odlične bilateralne odnose između dva naroda koji se baziraju na čvrstom partnerstvu i visokom nivou uzajamnog razumevanja». Drugi deo hrvatskih jedinica upućuje se u Litvaniju, u okviru te iste NATO misije «kako bi pokazali Rusiji da je NATO spreman da zaštiti svoje istočne partnere»[16]. Ne budimo licemeri i ne skrivajmo se iza ovakve ekvilibristike: u ovom trenutku za NATO je samo postojanje Ruske Federacije glavni «izazov, pretnja i rizik u oblasti bezbednosti».

Osim toga, u praksi imamo živi primer istorijskog nasleđivanja ličnosti i politike: Davor Ivo Štir je unuk Ivana Štira, pukovnika ustaške armije i pomoćnika Vjekoslava Maksa Luburića. Vjekoslav Maks Luburić je bio osnivač ustaške Crne legije i komandant sistema koncentracionih logora u prvoj hrvatskoj državi, stvorenoj za hilјadu godina – Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u kojoj je postojalo ono što svet nikada nije video – dečiji logor smrti[17].

Kako primećuje Dušan Kovačev, «slučaj Agrokor» predstavlјa stres test za Hrvatsku koji pokazuje lojalnost savremene Hrvatske prema NATO-u i njenu spremnost da žrtvuje sopstvene geopolitičke i ekonomske interese[18].

Celokupni državni sistem Hrvatske – vlada, parlament i pravosuđe – rade za interese zapadnih banaka i kao protivteža ruskim kreditorima. Sberbanka i VTB, koje su radile po zvanično odobrenoj shemi, morale su da se suoče, ne samo sa ekonomskim, već i sa geopolitičkim, političkim i istorijskim izazovima. U praksi se potvrđuje činjenica da na Balkanu ni jedna vlada nije suverena, a Hrvatska je najočigledniji primer proglobalističkog i ultra ne pomirlјivog pristupa. Suštinski, Hrvatska je na Balkanu najpouzdanija kreatura «duboke države» i sledbenik pseudo misionarskog programa, njoj nisu važni ni sopstveni interesi, kao ni funkcionisanje vlastitog državnog sistema i civilnog društva. Važno je samo da se vrši misija. U ovoj etapi, suština misije je biti na «straži» globalnog finansijskog kapitala i severnoatlantske alijanse.

Ovde se prirodno nameće pitanje, a koju pravdu ruski faktor treba da očekuje od direktnih naslednika Ante Starčevića i Stranke prava?

Anja Filimonova

fsksrb.ru

____________________________

[1] https://www.kommersant.ru/doc/3442437

[2]Dragan Milašinović BALKANSKE SKICE – AGROKOR I RUSI //

www.fsksrb.ru/fond-strateske-kulture/analiza-vesti/balkanske-skice-agrokor-i-rusi/

[3]www.youtube.com/watchNNL31nhttps://www.youtube.com/watch=A3NNL31nIXU&t=1976s“&„https://www.youtube.com/watch?v=A3NNL31nIXU&t=1976s“t=1976s

[4] www.vaseljenska.com/misljenja/kako-je-i-uz-ciju-pomoc-srbija-postala-ekonomska-kolonija-hrvatskih-tajkuna/

[5] http://www.kremlin.ru/events/president/transcripts/55872

[6] Dušan Kovačev Zapadni zelenaši čerupaju najveću rusku investiciju na Balkanu // http://www.fsksrb.ru/fond-strateske-kulture/politika/zapadni-zelenasi-cerupaju-najvecu-rusku-investiciju-na-balkanu/

[7] www.novosti.rs/vesti/naslovna/ekonomija.397.html:668275-Poletaev-Sberbanka-neće-dati-kredit-Agrokoru

[8] Dušan Kovačev Zapadni zelenaši čerupaju najveću rusku investiciju na Balkanu // http://www.fsksrb.ru/fond-strateske-kulture/politika/zapadni-zelenasi-cerupaju-najvecu-rusku-investiciju-na-balkanu/

[9] Dušan Kovačev Zapadni zelenaši čerupaju najveću rusku investiciju na Balkanu // http://www.fsksrb.ru/fond-strateske-kulture/politika/zapadni-zelenasi-cerupaju-najvecu-rusku-investiciju-na-balkanu/

[10] Dušan Kovačev Zapadni zelenaši čerupaju najveću rusku investiciju na Balkanu // http://www.fsksrb.ru/fond-strateske-kulture/politika/zapadni-zelenasi-cerupaju-najvecu-rusku-investiciju-na-balkanu/

[11] Dušan Kovačev Zapadni zelenaši čerupaju najveću rusku investiciju na Balkanu // http://www.fsksrb.ru/fond-strateske-kulture/politika/zapadni-zelenasi-cerupaju-najvecu-rusku-investiciju-na-balkanu/

[12]www.youtube.com/watch?v=A3NNL31nIXU„https://www.youtube.com/watch?v=A3NNL31nIXU&t=1976s“& „https://www.youtube.com/watch?v=A3NNL31nIXU&t=1976s“t=1976s

[13] http://www.kremlin.ru/events/president/transcripts/55872

[14] Dušan Kovačev Zapadni zelenaši čerupaju najveću rusku investiciju na Balkanu // http://www.fsksrb.ru/fond-strateske-kulture/politika/zapadni-zelenasi-cerupaju-najvecu-rusku-investiciju-na-balkanu/

[15] Dušan Kovačev Zapadni zelenaši čerupaju najveću rusku investiciju na Balkanu // http://www.fsksrb.ru/fond-strateske-kulture/politika/zapadni-zelenasi-cerupaju-najvecu-rusku-investiciju-na-balkanu/

[16] https://www.total-croatia-news.com/politics/22486-croatian-soldiers-to-be-deployed-to-poland

[17] Kovačev D. Upotreba „Agrokora“ radi hrvatske rusofobne politike II (sa stanovišta geopolitike) //http://www.fsksrb.ru/fond-strateske-kulture/politika/upotreba-agrokora-radi-hrvatske-rusofobne-politike-ii-sa-stanovista-geopolitike/

[18] Kovačev D. Upotreba „Agrokora“ radi hrvatske rusofobne politike II (sa stanovišta geopolitike) //http://www.fsksrb.ru/fond-strateske-kulture/politika/upotreba-agrokora-radi-hrvatske-rusofobne-politike-ii-sa-stanovista-geopolitike/

FSK

 

1 KOMENTAR

  1. Pažnja!
    Prijavite se za brz, siguran i prikladan kredit, za Božićne zajmove, hipotekarne kredite, ponudimo zajmove za konsolidaciju za pokretanje novog posla ili za re-financiranje Vašeg poslovanja uz prihvatljivu kamatnu stopu od 2%. Kontaktirajte nas danas putem: ROXANAPETERS40@GMAIL.COM.
    Mi smo certificirani i legitimni zajmodavci i mi ćemo vam bolje služiti!
    Možete nas kontaktirati danas ako ste zainteresirani za dobivanje zajma, kontaktirajte nas za više informacija o procesu kreditiranja, kao što su uvjeti zajma i način prijenosa zajma. Čekamo vaš odgovor ako ste zainteresirani i nećete ga požaliti.
    NAPOMENA: možete nas kontaktirati putem e-pošte: ROXANAPETERS40@GMAIL.COM
    Hvala vam!

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime