Ostao je samo vapaj: “Sramota, obnovi!”

0
102
Zgrada Eparhije gornjokarlovačke u centru Karlovca, minirana na katolički Božić 1993., još nije do kraja obnovljena
Iako su vidljivi mali pomaci, cjelokupnu obnovu zgrade Eparhije gornjokarlovačke na uglu Mažuranićeve i Radićeve ulice, u strogom centru grada, sredovječni Karlovčani, koji pamte njezin izgled prije miniranja na katolički Božić 1993. godine, možda neće ni doživjeti.

– S obzirom na sredstva koja se izdvajaju za ovaj objekt, teško je govoriti o kraju njegove cjelokupne obnove kako bi zgrada bila u funkciji. Predviđalo se 2004. godine, kada je obnova započeta, odnosno kada je počela priprema dokumentacije za obnovu, da je za rekonstrukciju dvora, što podrazumijeva građevinske, odnosno obrtničke radove, postavljanje termoinstalacija, hidroinstalacija i elektroinstalacija, potrebno nešto više od deset milijuna kuna. Od tada do danas se situacija znatno promijenila, cijene su drugačije, radovi su poskupili itd. Bili bismo sretni kada bi od ovog trenutka deset milijuna kuna bilo dostatno da se zgrada privede svrsi. Do tada, nažalost, još neko vrijeme ostat će neuslišan vapaj nepoznatog pisca ispisan na zgradi: “Sramota, obnovi!” – kaže episkop gornjokarlovački Gerasim.

Episkop gornjokarlovacki Gerasim, foto: printscreen

Dodaje da će karlovačko pravoslavno sveštenstvo stoga do daljnjega biti u podstanarskom statusu, jer je za njihov smještaj predviđeno krilo zgrade Eparhije i Parohije u Mažuranićevoj ulici.

– Arhivska građa će biti daleko od njenog tvorca, a muzejski eksponati će se do obnove i dalje potucati u neprikladnim prostorijama, umjesto da su izloženi u krilu zgrade u Radićevoj ulici, kako je i predviđeno – ogorčen je Gerasim.

Prije deset godina lokacija je raščišćena i gradilište pripremljeno.

– Do sada je uloženo par milijuna kuna, od toga većinom iz Ministarstva kulture, manjim dijelom su tu sredstva Grada Karlovca i Županije karlovačke. Unazad dvije godine dobivena su i sredstva iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Do sada je urađeno i stavljeno pod krov krilo u Mažuranićevoj ulici, i to nakon 25 godina. S obnovom krova se nastavilo i u krilu koje se nalazi u Radićevoj ulici, što bi trebalo biti završeno do kraja tekuće godine. Nakon toga preostaje dalje uređenje ovog zdanja: postavljanje stolarije, uređenje pročelja, izvedba unutrašnjih radova i drugo – otkriva episkop.

Ministarstvo kulture i medija precizira da je u deset godina za obnovu eparhijskog dvora uložilo 2.380.000 kuna. U Gradu Karlovcu navode da Crkvena općina Karlovac Srpske pravoslavne crkve nije tražila sredstva namaknuta spomeničkom rentom za obnovu te zgrade.

Da Vas podsetimo:  Ambasador Ruske Federacije odao poštu organizatorima masovnih ubistava i etničkog čišćenja

– Crkvena općina Karlovac redovno aplicira na natječaj Grada Karlovca za očuvanje kulturne baštine, ali sredstva, ako se i izdvoje, budu oko desetak tisuća kuna. Što se tiče spomeničke rente, unazad par godina Grad nije dodjeljivao sredstva, pa se nismo ni prijavljivali, a samim tim ni financirali. Koliko nam je poznato, 60 posto spomeničke rente ostaje gradskom proračunu, a ostatak se slijeva u državni, što će samim tim reći da su i ta sredstva mala, to jest kada se raspodijele na druge koji se prijave za njih, cifra je slična već spomenutoj od očuvanja kulturne baštine. Iz rečenog jasno je da najmanja podrška obnovi zgrade dolazi od strane lokalne uprave – kaže Gerasim.

“Do sada je putem Javnog poziva Grad Karlovac uložio 238.000 kuna u obnovu objekta. Daljnja gradska ulaganja ovise o javnom pozivu za financiranje, odnosno o prijavama na javni poziv, kako svih zainteresiranih subjekata tako i Eparhije gornjokarlovačke – Crkvena općina Karlovac i sredstvima kojima će se raspolagati u budućnosti na toj proračunskoj poziciji”, ističu iz gradske uprave.

“Obnova zgrade parohijskog dvora u Radićevoj ulici nalazi se u strateškom dokumentu Grada Karlovca, Plan upravljanja Zvijezdom. Izmjena komunalne infrastrukture u Zvijezdi u vrijednosti 95 milijuna kuna, koja počinje 2021. godine, osigurat će svim korisnicima priključak na nove instalacije – vodovodnu mrežu, električnu opskrbu, kanalizaciju, plinofikaciju… Također će biti uređene pješačke i prometne površine. Na taj način se i indirektno potiče i pomaže vlasnicima i korisnicima objekata u obnovi i revitalizaciji. Ministarstvo kulture i medija također sufinancira programe Crkvene općine Karlovac, za što su u ovoj godini izdvojili 250.000 kuna. Grad Karlovac će i dalje raditi na stvaranju pozitivnih uvjeta za sve vlasnike objekata u Zvijezdi kao i nastaviti zajednički raditi na ostvarivanju povoljnih financijskih okvira iz svih dostupnih izvora”, kaže Maja Purgar, viša stručna suradnica za pristup informacijama i javnost rada Grada Karlovca.

Zgrada Eparhije gornjokarlovačke nije pojedinačno zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske, ali je kao cjelina zaštićena Zvijezda, gradska jezgra u kojoj se ta zgrada nalazi. U knjizi Radovana Radovinovića “Stari Karlovac – utvrde, kuće i ljudi” stoji da je zgrada podignuta 1882. na mjestu nekadašnje pošte i da je građena u stilu kasnog historicizma. “Krilo prema Mažuranićevoj dograđeno je za stanove svećenika, administraciju i crkveni sud 1905. godine. ‘Ukrašena je detaljima neorenesansnih motiva s lišćem hrasta’”, piše Radovinović. Po podacima Ministarstva kulture i medija, zgrada je dograđena 1884. godine u dvokatnicu, kada je preoblikovano i pročelje.

Da Vas podsetimo:  Pitanje je, dakle, ne kako oboriti Tita nego šta će biti posle Titovog (Vučićevog*) pada?

“Za dio krila građevine u Mažuranićevoj ulici koji je potpuno uništen propisana je faksimilska rekonstrukcija, dok je za preostali najveći dio predviđena konstruktivna sanacija i rekonstrukcija prema stanju prije nastalih oštećenja, uz mogućnost promjene unutarnjih prostornih jedinica usklađenih s novom namjenom zgrade”, kaže Marija Šiško Omrčen iz Ministarstva i dodaje: “Cjelokupna obnova građevine ne ovisi samo o Ministarstvu kulture i medija već i o drugim uvjetima i mogućnostima o kojima, prema zakonskim odredbama, brine sam vlasnik, Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj.”

Miniranje zgrade Eparhije 1993. godine naišlo je na nepodijeljenu osudu karlovačke javnosti. No policija nikada nije utvrdila tko je postavio eksploziv u podrumske prostorije

Miniranje zgrade Eparhije naišlo je na nepodijeljenu osudu karlovačke javnosti. “Odmah nakon događaja blokirali smo sve ulaze u grad. Pregledano je nekoliko stotina ljudi koje smo zatekli na cestama, i njihovi automobili. Srušeni objekt stavljen je pod kontrolu, a angažirali smo sve snage na obavljanju informativnih razgovora sa svima koji su uočili bilo kakve detalje koji bi mogli pomoći u otkrivanju počinitelja ovog terorističkog čina. Zajedno sa stručnjacima Ministarstva unutrašnjih poslova koji su pozvani u pomoć nastojat ćemo doći do detalja koji će rasvijetliti slučaj i odvesti nas do počinitelja”, poručio je tada Dubravko Derk, ondašnji načelnik Policijske uprave karlovačke. Međutim, policija nikada nije utvrdila tko je postavio eksploziv u podrumske prostorije. “Počinitelji nisu prijatelji niti Srbima niti Hrvatima”, kazao je tadašnji gradonačelnik Ivan Benić. “Ovim je činom izvršen atak na mir, na velike kulturne i materijalne vrijednosti grada”, dodao je Benić. “Osuđujem ovaj teroristički čin koji su izvršili neprijatelji Republike Hrvatske. Karlovčani su ogorčeni zbog ovakvih terorističkih akcija u gradskoj jezgri”, poručio je tadašnji karlovački župan Josip Jakovčić. “Ovo je katastrofa. Takav čin je medvjeđa usluga, oštetili smo povijest i Karlovac. Ruševinu bi trebalo pokriti da se od vode sačuvaju vrijedne slike, knjige i dokumenti”, komentirao je tada Vladimir Peršin, viši kustos Gradskog muzeja Karlovac. “Čin miniranja i rušenja u praskozorje Božića odgovara radikalima obje sukobljene strane. Očigledna je koordiniranost i svojevrsna, vjerojatno neželjena, podudarnost političkih metoda ekstremno nacionalističkih grupacija. Takav politički obrazac nikad u povijesti nije bio dobar temelj za uređenje društvenih odnosa na demokratskim i humanističkim načelima”, reagirala je tadašnja Socijaldemokratska unija.

Da Vas podsetimo:  Toma Maksimović – čovek koji je podigao Borovo

– Kako kod nas na ovim prostorima svaka obnova ide sporije nego što bi trebalo, nadam se da će, recimo, zgrada Eparhije gornjokarlovačke biti obnovljena do 2023. godine, odnosno do obljetnice miniranja. Važno je to ne samo zato što je riječ o zgradi u srcu grada, već zato što je ta eparhija kroz lik i djelo vladike Simeona Zlokovića, kojeg su poštovali i voljeli svi Karlovčani i kojem je u predvečerje ratnog sukoba, prije tri desetljeća, cijeli grad bio na sprovodu, simbol vremena kada su Srbi i srpska kultura bili neizostavan dio identiteta našeg grada u najpozitivnijem smislu. Mislim da nema Karlovčanina koji ne želi obnovu tog objekta, pa je vrijeme da svi u mogućnosti urade sve da se to i ostvari. Svi bismo se trebali po ovom pitanju povesti primjerom vladike Simeona – komentira Darko Lisac, novinar, književnik, autor nostalgičnih i vrlo popularnih “Karlovačkih priča”, te građanski aktivist koji organizira i vodi kulturne manifestacije namijenjene revitalizaciji Radićeve ulice.

Mislim da nema Karlovčanina koji ne želi obnovu tog objekta, pa je vrijeme da svi u mogućnosti urade sve da se to i ostvari. Svi bismo se trebali po ovom pitanju povesti primjerom vladike Simeona – kaže novinar i književnik Darko Lisac

– Bilo bi sjajno kada bi se ta zgrada konačno obnovila – kaže Milan Lapčić, predsjednik karlovačkog pododbora Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta”.

– Kao čelnik karlovačke Prosvjete nisam upoznat s obnovom, odnosno njezinim tijekom, ali znadem da je srpska zajednica u Karlovcu iščekuje i želi da ta zgrada bude ponovno na diku Karlovcu, posebno Radićeve ulice, nekadašnje glavne gradske šetnice, čiju bi revitalizaciju obnova eparhijskog dvora pomogla – dodaje Lapčić i otkriva da je često boravio u toj zgradi prije rata družeći se sa sinom prote Dušana Dejanovića. Kaže da su njoj nekada bile i prostorije “Prosvjete”.

– Možda bi mogle biti opet. U svakom slučaju, bez obzira na to tko je koristio, ta je zgrada prelijepa, monumentalna i treba je sačuvati – ističe Lapčić.

Izvor: P-portal

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime