Ovih pet minerala i vitamina vam verovatno nedostaju

1
1337

vitamini1pixaSvakodnevan unos vitamina i minerala kao esencijalnih nutrijenata neophodnih za život, pomaže nam da se odbranimo od bolesti te očuvamo zdravlje i vitalnost.

Ali, čak i ako se hranimo uravnoteženo, istraživanja pokazuju da ipak većini populacije nedostaju određeni vitamini i minerali. Saznali smo kojih je to top 5 vitamina i minerala koji nam najčešće manjkaju u telu i zašto i kako ih uspešno nadomestiti.

Kalcijum

Zašto nam je važan?

Kalcijum je neophodan mineral u našem telu koji obezbeđuje zdravlje i čvrstoću kostiju, pomaže nervnom sistemu i krvotoku. Za pravilno funkcionisanje organizma potrebno nam je svakodnevno puno kalcijuma, a njegov manjak vodi do povećanja rizika od osteoporoze i lomova kostiju.

Zašto nam nedostaje?

75% muškaraca i žena ipak unosi minimalnu preporučenu dnevnu dozu kalcijuma od 1000 mg dnevno što nije tako loše. Međutim, određene grupe, pogotovo mladi u razvoju, žene i osobe iznad 50. godine zahtevaju znatno više doze kalcijuma te tada dolazi do njegovog nedostatka.

Vitamin D

Zašto nam je važan?

Kao partner kalcijuma, vitamin D izuzetno je važan za naše kosti jer pomaže u regulaciji kalcijuma u ​​krvi, ali i u smanjenju upalnih procesa i rizika od lomova. Dodatno smanjuje i rizik od kardiovaskularnih bolesti i visokog krvnog pritiska i jača imunitet. To je vitamin kojeg naše telo može samo da proizvede izlaganjem kože UV zračenju.

Zašto nam nedostaje?

Preporučene dnevne doze vitamina D dobija (putem kože ili ishrane) svega 28% svetske populacije, a ova se brojka smanjuje pogotovo u zimskim mesecima kada je izloženost UV zračenju minimalna.

Gvožđe

Zašto nam je važno?

Naše telo ne bi moglo da živi bez gvožđa upravo stoga što gvožđe prenosi kiseonik kroz telo do mišića. Manjak gvožđa uzrokuje umor i malokrvnost (anemija), gubitak pamćenja, gubitak mišićne mase i poteškoće u regulaciji telesne temperature.

Da Vas podsetimo:  Novosađanku zvali da je pitaju za koga će glasati: Otkud im moje informacije?

Zašto nam nedostaje?

Preporučene dnevne doze unosa gvožđa znatno su više kod žena nego kod muškaraca, pogotovo tokom reproduktivnog perioda. Manjak gvožđa je i kod vegetarijanaca i vegana jer se gvožđe iz mesa i ribe apsorbuje 2-3 puta efikasnije nego gvožđe iz biljaka.

Vitamin A

Zašto nam je važan?

Ovaj snažan antioksidans omogućava zdravlje i kvalitet organa vida, čuva zdravlje i lepotu kože, deluje protivupalno i jača imunitet te učestvuje u rastu kostiju.

Zašto nam nedostaje?

Direktno iskoristiv oblik vitamina A nalazi se najviše u jajima i jetri životinja, a u obliku betakarotina nalazi se u narandžastom i zelenom voću i povrću, koji telo mora pretvoriti u iskoristiv oblik vitamina A, a njega treba čak 6 puta više kako bi se izjednačio sa iskoristivim oblikom . Stoga dolazi do čestog manjka ovog vitamina kod nedovoljnog unosa voća i povrća i jaja.

Folna kiselina (vitamin B9)

Zašto nam je važna?

Folna kiselina je kao i svi vitamini B grupe važna za zdravlje i lepotu kože, kose i noktiju i zdravlje nervnog sistema. No, njena najvažnija funkcija jeste učešće u proizvodnji novih ćelija i prevenciji DNA oštećenja koja mogu dovesti do raka. Posebno je važna trudnicama obzirom da ima važnu ulogu u razvoju mozga i nervnog sistema fetusa.

Zašto nam nedostaje?

Najčešći je razlog nedovoljna konzumacija sirovog lisnatog povrća koje obiluje ovim vrednim nutrijentom. S godinama i apsorpcija folne kiseline opada, a apsorpciju onemogućava i upotreba određenih lekova, dok je najčešći manjak primećen kod srčanih, jetrenih i bubrežnih bolesnika.

Zena.tvbest

1 KOMENTAR

  1. Veoma je značajno da se svaki od pomenutih esencijalnih sastojaka hrane unosi u kombinaciji sa drugima, da bi se izbegla opasnost RELATIVNOG DEFICITA. Primer: ako unosite veće količine kalcijuma, potrebno je da se poveća i unos vitamina D koji obezbeđuje biološku iskoristljivost kalcijuma; ako unosite veće količine vitamina B6, onda je potrebno da se poveća unos i svih ostalih vitamina B-kompleksa jer oni deluju u sistemu. Itd. Zato je najbolje koristiti preparate kao što su oligovit, duovit, pentovit, dakle multivitaminske proizvode koji sadrže gotovo sve neophodne vitamine i minerale. U tome ne treba preterivati. Povećani unos liposolubilnih vitamina (A,D,E i K) nije bez opasnosti. Oni se naime akumuliraju u organizmu (u jetri) i uneti u višku izazivaju toksične i druge štetne efekte, koji su dosta dobro izučeni i opisani.Kod hidrosolubilnih vitamina (C vitamin i vitamini B-kompleksa) nema te opasnosti. Najjače imunostimulativno dejstvo ima vitamin D3 (dihidro-holekaciferol) koji se leti sintetiše u koži pod uticajem UV zraka sunčeve svetlosti. S obzirom da ga sintetiše organizam, on se u zadnje vreme smatra hormonom, za razliku od ostalih vitamina koji se, po definiciji ne mogu sintetisati u organizmu već se zato moraju unositi hranom. Dodavanje vitamina D3 u obliku preparata (alfa D3) ima smisla u zimskim mesecima, kada nema sunčeve svetlosti pogodnog spektra. Takođe, preterano sunčanje leti nema svrhe – dovoljno je izlaganje ruku iznad laktova, dekoltea, vrata i lica sunčevoj svetlosti. Pre započinjanja bilo kakve vitaminske terapije komercijalnim preparatima koji se široko nude na tržištu lekova, ipak se treba posavetovati sa stručnjakom, što zbog eventualne štetnosti, što zbog racionalnosti i ekonomičnosti upotrebe.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime