Ovo je katolički plan za Srbiju

0
1336

vatican-78Po savremenim katolički planovima, koje podržavaju i za čiju se realizaciju zalažu neki uticajni krugovi u Hrvatskoj, Mađarskoj i Poljskoj Srbija treba da bude odsečena od Rusije i opkoljena sa svih strana, a sve južnoslovenske države treba da se okupe oko Hrvatske koja bi bila u takom savezu država, zvanomIntermarijum.

Ta „Nova Srednja Evropa“ (INTERMARIJUM) bi stvorila novu „Austrougarsku“ ujedinivši Hrvatsku, Sloveniju, Poljsku, Slovačku, Češku, Ukrajinu, Litvaniju, Letoniju, Belorusiju, Rumuniju, Moldaviju, Bugarsku, Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Mađarsku, Crnu Goru, Albaniju i takozvanu državu Kosovo.

Srbin.info prenosi u celosti, u integralnoj verziji, jedan članak sa hrvatskog portala novipogledi.hr koji do detalja govori sve o otom projektu, a koji potpisuju izvesni Dmitro Wilczynski.

Pročitajte i uverite se koliko je taj projekat realizovan u današnjem savremenom svetu i koliko je opasan po opstanak srpske države:

NOVA NADA SREDNJE EVROPE: Savez zemalja s pretežito katoličkim stanovništvom

kata-2U Evropi dolazi do sve većeg razmimoilaženja političke budućnosti tzv. Stare lijevo-liberalne Europe i Nove konzervativno-tradicionalne Evurope pri čemu se događaju nove tektonske promjene koje bi mogle izmijeniti kartu Evrope.Nove članice Evropske unije, prvenstveno članice Višegradske grupe sve više se vraćaju temeljnim evropskim tradicionalnim vrijednostima oko kojih se stvaraju novi mogući savezi. Kako s lijevo-liberalne strane dolaze pritisci na članice Višegradske grupe, pretežito katoličke Nove Srednje Europe, tako i sa ekstremno istočne ultra-pravoslavne rusko-srpske pravoslavne crkve dolaze pritisci na umjerene tradicionalne pravoslavne crkve istočne i jugoistočne Europe.

Iz tog razloga novi model saradnje raznih tolerantnih religija i sličnih kultura okupljen oko čuvara tradicionalnih evropskih vrijednosti, članica Višegradske grupe + Hrvatska stvara novi mogući savez prijateljskih država u kojima će i katolici, i umjereni pravoslavci, grkokatolici i najtolerantniji muslimani izgraditi Novu Srednju Europu koja će čuvati ono što smo naslijedili od naših predata te poštivati i uvažavati razlike koje postoje. Analiza predstavlja prvenstveno sliku religijskog stanja u Srednjoj Europi s naglašenim mogućnostima međusobne saradnje.

Da Vas podsetimo:  Sramne istine dovode do ludila…

U 2016. Europa ušla je s najvećim problemima i podelama od završetka Drugog svjetskog rata: ruska aneksija Krima i rusko-ukrajinski rat istoku Ukrajine uništili su i taj klimavi sistem sigurnosti, koji je davao nekakvu sigurnost izvana.

Val izbjeglica i muslimanski terorizam ugrozili su evropsku sigurnost iznutra, doveli su do sukoba između lijevoliberalnih vlada Stare Europe i konzervativnih čelnika Nove Europe. Nije nevjerojatno da se taj sukob prelije u rat sankcijama unutar EU-a.

Problemi starog kontinenta mogu se dugo nabrajati i analizirati njihovi uzroci, posljedice, pokušavajući ponuditi rješenja.

Na tragu tih unutarevropskih problema, posebno problema sigurnosti i svjetonazorskih trzavica, vrlo zanimljivo izgleda uskrsnuće ideje Srednje Europe, ali bez Nijemaca – Međuzemlja, Međumorja, Baltičko-crnomorskog saveza, Crnomorsko-baltičko-jadranskog saveza.

Ta bi Srednja Europa na neki način trebala ujediniti: Poljsku, Ukrajinu, Bjelorusiju, Litvu, Latviju, Estoniju, Češku, Slovačku, Mađarsku, Rumunjsku, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu te možda Crnu Goru, Albaniju, Kosovo, Bugarsku te Makedoniju.

Glavni protagonisti koji promovišu ovu ideju u novom obliku su konzervativni predsjednici Poljske i Hrvatske. Čak štoviše, ova inicijativa već je napravila prve oprezne korake kroz oživljavanje Višegradske grupe (Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska) te zajedno s njima i Hrvatskom koja je već tijekom oktobarskog samita Višegradske grupe aktivno sudelovala na tom samitu. Prvi rezultat prvih koraka bi trebala biti izgradnja gasoovoda Rijeka (Hrvatska) – Gdanjsk (Poljska). Osim toga i na vojnom području Poljska, Litvanija i Ukrajina idu prema stvaranju zajedničkih vojnih jedinica.

karta-1-1
Karta katoličke Evrope

Stavljajući na stranu ekonomske, političke i vojne aspekte, osvrnuli bi se na kulturna te antropološka obilježja nove eventualne udruge. Prije svega, upečatljivo je da većina mogućih članica ovog hipotetskog ujedinjenja pripadaju balto-slavenima, a Mađari, Rumuni i Moldavci imaju u sebi relativno jaku slavensku komponentu.

Da Vas podsetimo:  Stravična pretnja sarajevskim Srbima: Na spomeniku na Kazanima osvanula poruka – „Živi Caco u nama“

S druge strane Južni Slaveni imaju snažnu ilirsku komponentu koja je njima veza prema Albancima – vjerojatnim, izravnim potomcima drevnih Ilira. Većina tih država u različitim povijesnim razdobljima svoje povijesti pripadala Poljsko-litavskoj Uniji ili Austro-ugarskoj. Takođe, je vrlo važno što su sve te države postkomunističke, a većina od njih je preživjela rusku okupaciju.

Potrebno je istaknuti da je tokom komunističke vladavine u tim državama, više ili manje bilo nasilnih proganjanja kršćana, posebno Katoličke crkve.

Religijska pripadnost je i danas u tim državama vrlo snažna oznaka identiteta lokalnog stanovništva. Poljska, Litvanija, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Hrvatska – su države gde prevladava katoličanstvo kao vjeroispovijest većine stanovništva.

Letonija, Bjelorusija, Ukrajina, Rumunjska, Bosna i Hercegovina, Albanija, Kosovo i Crna Gora imaju značajne katoličke manjine. Samo Estonija, Bugarska i Makedonija imaju vrlo malu katoličku manjinu. U Estoniji prevladavaju protestanti, dok u Bugarskoj i Makedoniji prevladava pravoslavlje.

Ni jedna od tih država nema veći broj migranata – muslimana, iako značajan broj muslimana živi u Albaniji, Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Ukrajina ima autohtonu muslimansku manjinu – domicilni narod na Krimu i jugu Ukrajine – Krimske Tatare.

Posebnost tih muslimanskih manjina je njihova autohtonost u državama nastanjenja i njihova stanovita odbojnost prema radikalnom islamu. Takođe, je potrebno naglasiti da praktički u svim mogućim državama – članicama pravoslavlje nije fanatičnog i šovinističkog oblika kao što je rusko i srpsko pravoslavlje koje negira druge pravoslavne zajednice u državama koje one smatraju svojom zonom utjecaja.

Osnovni problem predstavlja nepriznavanje Ukrajinske pravoslavne crkve u svjetskom pravoslavlju, te prisutnost Ruske pravoslavne crkve u Ukrajini i Bjelorusiji. Osim toga, Makedonija i Crna Gora imaju isti problem sa Srpskom Pravoslavnom Crkvom na svojom državnom teritorijom. Iako je SPC u Makedoniji praktički beznačajna. Takođe, veliki problem predstavlja što i Crnogorska i Makedonska pravoslavna crkva nisu priznate u svjetskom pravoslavlju.

Da Vas podsetimo:  STRAHOLOGIJA GENOCIDAŠA

Hrvatska pravoslavna crkva ima veliki problem priznanja od hrvatskih vlasti iako po svim kriterijima sa svojih više od 16.000 vjernika ima sve zakonske značajke da se prizna kao zasebna hrvatska pravoslavna crkva. Problemi srpskog pravoslavlja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini gde SPC ima ulogu etničke crkve srpske manjine te propagira šovinistički obojeni srpski mesijanizam i netoleranciju prema drugima, što opet otvara drugu temu.

Iako se ti oblici pravoslavlja, islama i katoličanstva u državama Srednje Europe pojavljuju, moguće je izgraditi normalne dobrosusjedske, savezničke i partnerske odnose u očuvanju temeljnih kršćanskih vrijednosti protiv kojih lijevo liberalne i LGBT organizacije vode pravi rat na čitavom evropskom kontinentu.

U državama koje bi se mogle udružiti u Međumorje, tradicionalne hršćanske i nacionalne vrijednosti su vrlo jako izražene osim možda u nešto manje u Češkoj, ali i tamo mnogo jače nego u tzv. Staroj Evropi. Zato u slučaju formiranja tog saveza država Srednje Evrope, odnosno Međumorja, možemo očekivati stvaranja novog centra obnove Evrope.

Tako obnovljena tradicionalna Evropa mogla bi dovesti do obnavljanja jačeg utjecaja religioznosti te obnove evropskog hršćanstva. Međumorje bi moglo dati šansu da evropsko kršćanstvo ne utone te ne nestane u vodama liberalizma i muslimanske migracije na Stari kontinent.

Srbin.info /Intermagazin

(Izvor: novipogledi.hr – Dmitro Wilczynski)

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime