Podrška Sokola Jugoslavije Česima na X Svesokolskom sletu

2
1514

Rad Saveza Sokola na podsticanju prijatelјstva među slovenskim narodima bio je najzapaženiji kroz učešće na Sveslovenskim sletovima u Pragu. Posebno je bio značajan slet u Pragu 1938. Prva polovina 1938. kod velikog broja sokolskih jedinica bila je posvećena spremanju za X svesokolski slet u Pragu. (1)

Zbor društvenih načelnika i načelnica održan je 2 aprila 1938. u Sokolskom domu Beograd Matica. Glavna pažnja bila je posvećena spremanju za X svesokolski slet. Za slet je bilo veliko zanimanje. Beogradska župa prijavila je za slet u Pragu preko 2.000 učesnika. (2)

Sokolsko društvo Beograd I je priredilo 4.6.1938. na svom ponovo uređenom vežbalištu javni čas sa zabavom. Bila je to i smotra članstva koje je išlo u Prag na slet. Za slet bilo je od društva određeno 40 vežbača, 36 vežbačica i isto toliko nevežbača i nevežbačica. (3)

Savez Sokola Kralјevine Jugoslavije nastupio je u Pragu na X Sveslovenskom sletu 1938. sa 10.000 učesnika. U povorci je učestvovalo 36 sokola konjanika. Konjanici su nastupali sa koplјima i dvema konjičkim zastavama (župe Ljublјana i Beograd). Od muzika Saveza Sokola učestvovali su: mešoviti sokolski hor iz Starog Sivca, muzika sokolskog društva iz Beograda, Varaždina, Podgorice, Splita, Ljublјane, Subotice, Novog Sada, Kule (naraštajska) i tamburaški sokolski zborovi iz Subotice i Petrovgrada. Pored članstva i naraštaja, prvi put su na sletu 1938. bili i seoski sokoli (preko 600). U živopisnoj narodnoj nošnji iz raznih delova Jugoslavije, izazvali su u Pragu interesovanje. Savez Sokola je materijalnom potporom omogućio odlazak seoskih četa na slet u Pragu. (4)

Prilikom Sveslovenskog sleta u Pragu juna 1938. Veroslava M. Kopša, učenica VII razreda II ženske gimnazije u Beogradu, održala je govor u ime srednjoškolaca iz Jugoslavije preko radija u Pragu: „Sa neizmernim oduševlјenjem i radošću saslušale smo saopštenje da smo pozvane da učestvujemo na svesokolskom sletu, koji treba da se održi ove godine u Pragu. Ovim pozivom nam se pružila prilika da i mi učestvujemo u veličanstvenim manifestacijama sokolstva, i u isto vreme da se upoznamo sa znamenitostima jednog velikog evropskog grada. Naša radost je bila u toliko dublјa i iskrenija, jer smo znale da će u bratskoj prestonici Pragu naše oduševlјenje dostići vrhunac. Tako želјno i sa nestrplјenjem očekivani dan našeg polaska je došao. I već od prvog momenta, kada smo napustili našu milu zemlјu, počele su da se nižu radosti. One su se sve više povećavale u koliko smo se više približavale granicama drage nam Čehoslovačke. Ugodno osećanje, koje smo nosile u sebi, dostiglo je maksimum kada smo stigle u Prag. Prag nam se pokazao u svoj svojoj lepoti pod svetlim sunčanim zracima. Sa svih strana prijatelјski nasmejana lica, koja su nas toplo pozdravlјala, učinili su da i naše duše budu pune sunca. Doček je bio tako spontan i iskren, da smo mi u našim (ličnim) uzvicima „Nazdar” i „Zdravo” osećale ne samo pozdrave, već i izlive onog dublјeg osećanja, koje vezuje naša dva naroda. Mi smo srećne što se nalazimo u divnom Pragu, i možemo slobodno da kažemo, da se u njemu osećamo kao u svojoj domovini. To nam je još jednom dalo potstreka da u buduće sve uložimo radi još većeg zbliženja naša dva naroda i da sve naše mladalačke ideale položimo na oltar Sveslovenstva. To ćemo smatrati za sveti amanet. Uvek ćemo raditi na tome, jer nema lepšeg, umirlјivijeg i srećnijeg saznanja nego kad smo svesne da možemo da kažemo : ja sam svoju dužnost ispunila. Na kraju srdačno zahvalјujemo braći Čehoslovacima na divnom gostoprimstvu, koje su nam ukazali. Nadamo se da ćemo u najskorijem vremenu moći isto tako toplo i od srca da im ga uzvratimo u našoj prestonici Beogradu. Zdravo !” (5)

Da Vas podsetimo:  Preti li Srbiji prekid evropskih integracija
svetomir Pavlović na sletu u Pragu

Jovanka Jovanović, sokolica iz Zemuna koja je tada imala  17 godina, govorila je za Radio Prag kao i nepoznati sokolac iz Jugoslavije. Nјihovi govori sačuvani su u Audio i Foto arhivu Simić. Sokoli iz Jugoslavije sem Praga obišli su i druge gradove kao što je bio Karlsbad danas Karlove Vari u tadašnjim Sudetima. Razglednica koja je sačuvana sa sleta upučena je „ Drahe sestre jihloslovance Danici Tomić” sa tekstom : „Za uspomenu na slet u Pragu i Vaš boravak u Československoj republike. 29./6 – 8./7. 1938.”

U članku „Opaske o praškome sletu” pisano je o utiscima sa sleta : „Gostolјubivost češkoslovačke braće je jedinstvena na svetu. Svako od nas poneo je kući dragu uspomenu o dokazima bratstva, koje je sam doživeo. Stidimo se što je bilo naše braće i sestara, koji nisu razumeli da se prednosti, koje im se daju, darovi bratstva, a ne njihovo pravo. Često smo bili svedoci upravo mučnih prizora, kad su naši lјudi naduto tražili, da ih redatelјi puste na sedala, na glavnu tribinu i slično. “(6)

Prilikom  X  Sveslovenskog sleta u Pragu juna 1938. člana sokola župe Osijek zadržala je 8 godišnja devojčica, koja mu je pružila dva ružina pupolјka sa pisamcem. Slučajno ih je razdvojio automobil. Na koverti bilo je sokolsko srce, a na karti mala devojčica je napisala : „ X Svesokolski slet u Pragu, 5 VII 1938. Nikada Vas neću zaboraviti. Molim, da i Vi mene ne zaboravite. Zdravo ! Živila Jugoslavija, Vaša mala Verica iz Praga. Molim, da svim mojim drugaricama kod kuće, koje nisu mogle doći na slet izručite pozdrave od mene.” (7)

Niko Bartulović je u svom članku  „Moralni značaj praških svečanosti”, koji je iz „Vidika” preštampalo „Bratstvo” iz Osijeka istakao : „Za jugoslovenske zastavice i značke lјudi su se otimali kao za najdragocenije amajlije. Svaki voz koji je donosio, makar i najmanju grupu Jugoslavena, bio je obasut cvećem. Kada je dolazila naša vojska, činilo se da će se i prozori srušiti od veselog domahivanja i razdraganog klicanja, a kada bi se pojavili marinci, oduševlјenje je prelazilo u frenetičnost. Biti Jugosloven značilo je, tih dana u Čehoslovačkoj, imati slobodan pristup svuda i otvorena sva srca. … Bilo je rašta ponositi se tih dana, i svojim … Brončane figure naših pešaka i mornarice, raskošne narodne nošnje i lepota naših žena, i odličan nastup naših Sokolaša reprezentovali su prvoklasno našu svesti našu snagu, … deo povorke, a naročito onaj sa narodnim nošnjama, pojeo je mnoge hilјade metara fotografskih i bioskopskih filmova, a čim bi se pojavili naši vojnici u nekom javnom mestu, sve je ustajalo da im aplaudira, muzika je odmah intonirala naše pesme i sve im se divilo. “ (8)

Da Vas podsetimo:  Ostala su tri stuba: NATO izgubio bitku za duše građana Srbije

Na slet u Prag je došao i Hrvoje Macanović. Za vreme sleta priredio je 11 velikih reportaža za jugoslovenske radio stanice a listovi su doneli 30 njegovih članaka zo sletu. Kad se uprava čehoslovačkih radio stanica zahvalila Macanoviću za trud, dobila je odgovor : „.. Budite uvereni da imate kod nas na slovenskom jugu hilјade prijatelјa koji su spremni dokazati ne samo perom i rečima nego i krvlјu stvarnost gesla „Vernost za vernost”. A ja nisam zadnji među njima.” (9)

Sokolska društva u Kralјevini Jugoslaviji nastavila su svoj predratni rad na podsticanju prijatelјstva i uzajamnosti među slovenskim narodima.  Jedan od najvažnijih vidova saradnje je bilo učešće Saveza Sokola na Sveslovenskim sletovima u Pragu. Najbrojnije učešće sokola iz Jugoslavije bilo je na  X svesokolskom sletu 1938. To je bilo vreme kad se osećalo zaoštravanje u vezi Sudeta i zato je brojno učešće sokola iz Jugoslavije bila podrška Česima pred nastupajuće događaje. To je češki narod osećao i pokazivao u susretima sa sokolima iz Jugoslavije.

Saša Nedelјković  

član  Naučnog društva  za  istoriju  zdravstvene  kulture  Srbije

Napomene :

_________________________

  1. „Izveštaj Uprave Saveza Sokola Kralјevine Jugoslavije o radu u godini 1938 podnet IX redovnoj godišnjoj skupštini 23 aprila 1939 godine”, Beograd, str. 8;
  2. Sedlaček, „Iz župa”, „Soko”, list prednjaštva Sokola Kralјevine Jugoslavije”, Ljublјana, 15 aprila 1938, br. 4, str. 173;
  3. „Iz župa”, „Soko”, list prednjaštva Sokola Kralјevine Jugoslavije”, Ljublјana, 15 juna 1938, br. 6, str. 252;
  4. „Izveštaj Uprave Saveza Sokola Kralјevine Jugoslavije o radu u godini 1938 podnet IX redovnoj godišnjoj skupštini 23 aprila 1939 godine”, Beograd, str. 8, 21, 86, 138;
  5. Vesti, „Oko sokolovo”, Beograd, 1938, br. 8;
  6. S.T, „Opaske o praškome sletu”, „Soko”, list prednjaštva Sokola Kralјevine Jugoslavije”, Ljublјana, 15 augusta 1938, br. 7-8, str. 272;
  7. N.C, – Osijek, „Poruka male Verice iz Praga”, „Bratstvo”, Osijek, juli-august 1938, br. 7-8 str. 144;
  8. Niko Bartulović,  „Moralni značaj praških svečanosti”,  „Bratstvo”, Osijek, juli-august 1938, br. 7-8 str. 149, 150;
  9. „Vernost za vernost”, „Bratstvo”, Osijek, 15 novembra 1938, br. 11, str. 224;
Da Vas podsetimo:  Stiže odgovor na nasrtaje sa Zapada – Srbija se neće predati!

 

2 KOMENTARA

  1. samo da ovi danas ne počnu snimati seriju o sokolima,pa da bude kao ova senke nad beogradom.komunisti ne miruju.dali su zadatak da se snimi beograd pre rata,ali da preslikaju današnji beograd koji se valja u kriminalu.tako da je ispalo,da je pre rata bilo isto kao danas.sprega vlast i kriminala na svim nivoima.samo droga seks,nasilje i ubistva.ama ovo danas preslikavaju u vreme beograda pre rata.današnji predsednik vlade,pandam petar živković.ubistva policajaca od kriminalaca i ono kako neki udbaški sin ubija policajca na sred ulice,e to kao pre rata,da bi narod kazao da je i onda bilo ovako.pa se prikazuju ruskiemigranti kao kriminalci koji trguju opijumom,a to kao ovo danas,u sefu udbine banke 650 kila droge,i na kraju jedan od udbinih ubica javno kaže,mi smo to preko bosne izvezli,dok se karleuša kune da su to spalili u obrenovcu,a sudija koja je trebala tome da prisustvuje kao obavezna,kasže da je nije niko ni pozvao,a karleuša javno kaže,čini mi se da si bili.u principu treba da daju sovjetima slikovito opravdanje za zločine nad ruskom inteligencijom.a ti rusi su po dolasku,kao pismeni,pomogli srbiji u svim sferama,a ova banda ih prikaszuje kao trgovce opijumom.taj bjelogrlić,sipatizer komunistički je dobio ogromne pare da bi snimio taj cirkus.inače neka kažu odakle su pare i sve će biti jasno.

  2. Наша браћа чеси дадоше пасоше усташама да нам убију краља. Да ли је чехословачки конзул у загребу уопште одговарао као организатор атентата у Марсељу? Никад нисам нешто о томе прочитао .

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime