Poseta starešine Saveza Slovenskog Sokolstva dr. Stanislava…

0
1047

Starešina slovenskog i češkoslovenskog sokolstva dr. Stanislav Bukovski posetio je Beograd 26. januara 1937. Na granici Sokolske župe Beograd dr. Bukovskog dočekao je u Inđiji starešina sokolskog društva Inđija i član uprave župe Beograd Đorđe Vojinović i prosvetar društva Inđija Petar Lozjanin. U Staroj Pazovi dočekali su goste zamenik starešine župe dr. Branko Čipčić i starešina društva Stara Pazova dr. Kristo Grbin. U Zemunu dočekali su goste sekretar Saveza SKJ prof. dr. Mihailo Gradojević i savezni ekonom i starešina društva Zemun Branko Živković. Na staničnom peronu beogradske stanice goste su najsrdačnije dočekali i pozdravili mnoštvo sokola i sokolica, iako je tog dana bilo izuzetno hladno zbog jake košave koja je duvala. Bili su okupljeni članovi starešinstva Saveza Sokola na čelu sa Ganglom i inž. Smiljanićem, članovi uprave župe Beograd na čelu sa starešinom Stajom Stajićem, predstavnici beogradskih sokolskih društava, predstavnci Ruskog sokola Drajling i Artamanov. U ime Čehoslovačkog poslanstva goste je pozdravio sekretar poslanstva dr. Bahtjik. Na peronu bila je postrojena počasna četa sokola sa dve zastave. Dočeku su prisustvovali predstavnici beogradskih listova i brojni fotoreporteri. Dr. Bukovski i tajnik Saveza slovenskog Sokolstva Evgen Kepl posetili su upravu Saveza Sokola. Bili su prisutni svi članovi savezne uprave sa zamenicima Ganglom i inž. Smiljanićem, predstavnici Sokolske župe Beograd na čelu sa starešinom Stajom Stajićem, predstavnci Ruskog sokola Drajling i Artamanov. U ime Čehoslovačkog poslanstva bio je prisutan sekretar poslanstva dr. Bahtjik. Zahvaljujući se na Ganglovom pozdravu dr. Bukovski je istakao : Kadagod dolazimo u bratsku i lepu jugoslovensku zemlju, mi se osećamo kao u svojoj rođenoj zemlji. Sokolstvo radi na stvaranju jedne volje i jednog osećanja među našim bratskim narodima. … predajem ovaj dar, koji neka simboliše kristalnu čistotu i lepotu naših bratskih, sokolskih slovenskih osećaja…. “ . Dr. Bukovski predao je na ruke Gangla kristalnu vazu na kojoj je bio natpis Savez slovenskog Sokolstva 26.-27-I-1937”. Gangl je zauzvrat predao dr. Bukovskom bronzani kip sa natpisom : Bratu d-ru Stanislavu Bukovskom na uspomenu 26-I-1937 – Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije – Beograd”. Posle razgovora u prostorijama Saveza Sokola dr. Bukovski odvezao se u maršalat dvora, gde se upisao u dvorske knjige. Posle je dr. Bukovski posetio ministra za fizičko vaspitanje naroda dr. Josipa Rogića. Zajedno sa Ganglom posetio je predsednika beogradske opštine Vladu Ilića i pozvao ga da poseti sveslovenski slet u Pragu 1938. Posle toga su dr. Bukovski, Kepl i članovi starešinstva Saveza Sokola posetili Sokolsko društvo Beograd IV na Čukarici. Starešina društva dr. Stefanović je sa članovima uprave društva dočekao i pozdravio goste. Društvo je gostima priredilo ručak. Povodom dolaska dr. Bukovskog dr. Milan Stojadinović posetio je Upravu Saveza Sokola. Predsednik vlade dovezao se u prostorije Saveza Sokola zajedno sa ministrom Đurom Jankovićem i u pratnji šefa kabineta Gašića. U Upravi Saveza Sokola bili su okupljeni svi članovi uprave Saveza SKJ i gosti. Uz njih su bili ministar za fizičko vaspitanje naroda dr. Josip Rogić i predsednik beogradske opštine Vlada Ilić. Bili su prisutni predstavnici Sokolske župe Beograd i beogradskih sokolskih društava, predstavnici ruskog sokola kao i predstavnici beogradske štampe. Na ulazu u zgradu Saveza Sokola dr. Milana Stojadinovića dočekao je i pozdravio zamenik saveznog starešine inž. Smiljanić, a u vestibulu doma dočekao ga je zajedno sa članovima savezne uprave Gangl. Dr. Milan Stojadinović prvi je pozdravio predstavnike sokola sa pozdravom Zdravo, braćo Sokoli!”. Gangl je predstavio predsedniku vlade starešinu češkoslovačkog i slovenskog sokolstva dr. Bukovskskog i tajnika Saveza slovenskog Sokolstva Evgena Kepla. Gangl je u svom govoru izrazio svoju radost da predsednika vlade prilikom njegove prve posete sedištu Saveza Sokola, može da pozdravi baš u domu, u kome je bilo proglašeno ujedinjenje. Stojadinović je odgovorio : „… Kao nekdašnji Soko ja se osećam ovde veoma prijatno i kao među svojom braćom Sokolima. Moj dolazak ovde molim da smatrate kao znak, da će Kraljevska vlada, kojoj stojim na čelu, pomagati Sokolstvo, sokolski rad i širenje sokolske ideje! Zdravo !” Posle je predsednik vlade obišao prostorije i pojedina odeljenja, živo se interesujući za rad i napredak Sokolstva. Stojadinović je zajedno sa ministrom Rogićem razgledao geografsku kartu rasporeda sokolskih jedinica u Jugoslaviji. Gang je pokazivao na karti i objašnjavao.

Dr. Bukovski bio je primljen u audijenciju kod Kneza Pavla. Poslanik Čehoslovačke dr. Vaclav Girsa priredio je u poslanstvu čaj u čast dr. Bukovskog. Pored starešine dr. Bukovskog i tajnika Kepla, na čaju su bili ministar dr. Josip Rogić, članovi starešinstva Saveza Sokola, predstavnici Sokolske župe Beograd sa zamenikom starešine župe Beograd dr. Brankom Čipčićem, uprava i članstvo Sokolskog društva Beograd-Matica na čelu sa starešinom dr. Milanom Glavinićem, kao i brojni predstavnici i članovi ostalih sokolskih društava u Beogradu i ruski sokoli. U čast dr. Bukovskog održana je svečana sokolska sednica u Sokolskom domu Beograd-Matica. Na ulazu u dom dr. Bukovskom i Keplu ponudio je sekretar Sokolskog društva Beograd-Matica Otokar Novotni so i hleb. Svečanu sednicu otvorio je Gangl, veličajući sokolsku misao i stremljenja sokolstva kao predvodnika Slovenstva. Svirana je čehoslovačka himna i Hej Sloveni”. Goste je pozdravio zamenik starešine župe Beograd dr. Branko Čipčić. Kao domaćin doma, starešina Sokolskog društva Beograd-Matica dr. Milan Glavinić, u ime društva poželeo je gostima najsrdačniju dobrodošlicu. Dr. Bukovski je svoj govor počeo na srpskom a završio na češkom. U svom govoru istakao je : „ … Ali pri tome pak stalno se sećamo žalosne prošlosti, kako su Sloveni u svom istorijskom razvoju upravo kobno grešili kadgod su se, umesto na sebe i na svoje snage, oslanjali više na tuđinsku pomoć, kadgod su se, umesto disciplinovanog ujedinjavanja, razbijali unutarnjim udarcima, i kadgod su, mesto rada na stvaranju jedinstvene, čvrste i neumorne volje, propadali u neodlučnosti i neradnom iščekivanju. Uvek su to plaćali svojom narodnom slobodom, a mnogi i životom. Hoćemo stoga da se nikada više u istoriji naših naroda ne pojavljuju posledice čuvene slovenske nesloge, pocepanosti i unutarnje nediscipline. Zato i vaspitavamo nova pokoljenja u sokolskom duhu i atmosferi, … . čistoj i vernoj bratskoj ljubavi. ….i od svog članstva zahtevamo, kad je potrebno požrtvovanje za otadžbinu i narod, odlučna dela, a nikako prazne reči.” Svečana sednica završena je sokolskom himnom Hej Sloveni” koju su svi prisutni stojeći pevali. Sokolska župa Beograd priredila je u prostorijama doma večeru u čast gostiju. U velikoj dvorani doma bila je igranka.

Da Vas podsetimo:  Ostala su tri stuba: NATO izgubio bitku za duše građana Srbije

Dr. Bukovski je 27. januara 1937. posetio grob Neznanog junaka na Avali i položio venac. Sa Avale uputio se na Oplenac, gde se poklonio senima kralja Aleksandra i na grob položio venac sa trakama u čehoslovačkim državnim bojama i napisom „Velikom Kralju – Savez slovenskog Sokolstva i Češka obec sokolska – 27-I-1937 god.” Pošto su gosti bili počašćeni doručkom u hotelu na Oplencu, produžili su za Kragujevac. U susret gostima kragujevački sokoli na čelu sa starešinom Milivojem Pavlovićem izašli su sa četiri automobila do sela Desimirovca, odakle su svi zajedno produžili za Kragujevac i odvezli se na grobove 44 čehoslovačkih vojnika streljanih od austrijske vojske u pobuni juna 1918. Položeni su venci i zatim su se svi zajedno vratili u prostorije Sokolske župe Kragujevac. Gosti su počašćeni „šumadijskim čajem”, razgledali su prostorije sokolskog doma i kad su se pojavili na balkonu dvorane, bili su pozdravljeni od kragujevačke omladine, koja je održavala svoju svetosavsku priredbu. Za vreme ručka u oficirskom domu svirala je sokolska muzika i kragujevački sokoli i sokolice igrali su sa gostima narodna kola. Starešina župe Milivoj Pavlović, kao spomen na taj dan, poklonio je gostima u minijaturi izrađeni metalni spomenik palih čehoslovačkih junaka 1918. u Kragujevcu. Pred svoj odlazak iz Beograda u Novi Sad 28. januara 1937. gosti su sa pratnjom posetili grob Steve Todorovića. Dr. Bukovski je na grob položio veliku kitu cveća. Zatim je dr. Bukovski posetio Ruski dom, gde su ga pozdravili predstavnci Ruskog sokola Drajling i Artamanov. Razgledao je osnovnu i srednju rusku školu u domu, a potom posetio prostorije Saveza ruskog Sokolstva. Iz Beograda gosti su posetili Novi Sad.(1) Na željezničkoj stanici u Novom Sadu 28.januara 1937. dr. Bukovskog, Kepla i dr. Gradojevićadočekali su ih predstavnici župe na čelu sa dr. Ignjatom Pavlasom. Sa stanice su krenuli u sokolski dom. U velikoj dvorani doma održana je svečana zajednička sednica uprave župe i društva Novi Sad, društva Petrovaradin i Ruskog sokolskog odseka. Sednicu je otvorio dr. Ignjat Pavlas. Izneo je rad i značaj sokola u stvaranju nacionalnih država Čehoslovačke i Jugoslavije, kao i značaj uzamne saradnje među svim slovenskim narodima. Gosti su razgledali sokolski dom. Priređen je banket u restoranu doma.

U Sarajevo su gosti zajedno sa dr. Gradojevićem stigli 29. januara 1937. Uprkos kašnjenju sarajevski sokoli priredili su svečani doček gostima. Na željezničkoj stanici u Sarajevu goste je dočekao starešina župe Sarajevo dr. Voja Besarović, a u ime Jugoslovensko-češkoslovačke lige dr. Čihak. U susret dr. Bukovskom do Zenice išao je član uprave župe Joca Đurđević. Dr. Bukovski je sa stanice otišao u prostorije Sokolskog društva Sarajevo-Matica. Dr. Voja Besarović je u svom govoru istakao velike zasluge predsednika Masarika za narod u njegovim najtežim časovima. Dr. Bukovski je predao dr. Besaroviću spomenicu o devetom svesokolskom sletu u Pragu. Zauzvrat dr. Besarović je predao dr. Bukovskom spomenicu koja je govorila o istoriji sokolstva u Bosni i Hercegovini i spomenicu o pokrajinskom sletu u Sarajevu 1934. Gosti su sutradan obišli zgradu novog sokolskog doma, a posle su posetili bana Predraga Lukića. Iz Sarajeva je dr. Bukovski krenuo automobilom za Mostar. Na teritoriju Sokolske župe Mostar su stigli po nevremenu. Sokolska četa u Bradini na čelu sa starešinom i čitavim selom sa oduševljenjem su dočekali goste, iznevši im so i hleb kao znak gostoprimstva i srdačne dobrodošlice. Starešina čete Mrkajić pozdravio je dr. Bukovskog, zaželevši mu ugodan boravak među hercegovačkim sokolima. Bukovski je bio veoma dirnut srdačnim dočekom. I u Konjicu gosti su sa oduševljenjem dočekani i pozdravljeni od sokola, predstavnika vlasti i građana. Bile su svirane čehoslovačka i jugoslovenska himna. Na putu za Mostar goste je dočekala i sokolska četa u Ostrošcu. Starešina čete se izjubio sa dr. Bukovskim. Na Bijelom Polju sokolska četa je goste dočekala uz pucanje prangija i paljenje vatri na brežujcima. Tu je bila okupljena i uprava župe i društva Mostar na čelu sa starešinom župe Čedom Milićem. U ime župe Cetinje goste je dočekao i pozdravio starešina župe Cetinje Gavra Milošević. Načelnik čete Kojo Dabić podneo je starešini dr. Bukovskom stanje čete, starešina čete Dragić pozdravio ga je biranim rečima. Gosti su posetili Mostar pa su ponovo otišli u Bijelo Polje. Četa je priredila akademiju. Pri ulasku u dom čete muzika Sokolske čete Vihovići-Rudnik pozdravila je Bukovskog sokolskom koračnicom uz oduševljeno klicanje mase seljaka koji su došli da dočekaju starešinu slovenskog Sokolstva Akademiju je otvorio prota Siniković, govoreći o istorijatu sokolstva i njegovu ulogu koju je odigralo u borbi za slobodu slovenskih naroda. Zahvalio se dr. Bukovskom na trudu koji je uložio da poseti njihovu sokolsku četu, da bi se na licu mesta upoznao sa njihovim životom i radom i uverio o njihovoj sokolskoj svesti.Posle govora održana je akademija. Među tačkama bile su odlomak iz „Gorskog vijenca” „Dolazak vojvode Draška iz Mletaka”, skupine i recitacija „Hercegovac”. Između tačaka svirala je muzika Sokolske čete Vihovići-Rudnik i tamburaški zbor Sokolske čete Bijelo Polje. Posle završenog programa Bukovski je u svom govoru istakao značaj sokolskog pokreta na selu i njegov rad na podizanju i preporođaju naroda. Naročito ga je radovao uspešan rad Sokolske župe Mostar. Dr. Bukovski zajedno sa vođstvom župske uprave posetio je Sokolsku četu Ortiješ, razgledajući gradnju četnog doma i ulazeći u kuće seljaka sokola, zanimajući se za njihov život, rad i prilike. U Mostaru je održana svečana sednica uprave župe i društva. Posle pozdravnih govora Čeda Milić predao je dr. Bukovskom Spomen-list sa likovima čehoslovačkih sokolskih vođa i radnika Mirosllava Tirša, Jindriha Fignera, Josipa Šajnera, Jindržika Vanjičeka i Vinčenca Štjepaneka, u čije ime je Čehoslovačka obec sokolska podizala pet česama u pet bezvodnih srezova Hercegovine, za koje je starešina dr. Bukovski potpisao pet zadužbinskih listina. Čeda Milić predao je dr. Bukovskom jedne gusle. Posle je dr. Bukovski u pratnji profesora Radulovića i Prnjatovića krenuo za Dubrovnik, gde mu je bio priređen srdačan prijem i u njegovu čast priređena sokolska akademija. Dr. Bukovski je otputovao brodom Kumanovo”1.februara 1937. preko Korčule za Split. Na obali u Korčuli bila je postrojena četa korčulanskog Sokolskog društva sa muzikom i zastavama svih sokolskih jedinica sa ostrva Korčula. Na dočeku dr. Bukovskog bili su i izaslanici Sokolskih društava Blato i Vela Luka i sokolskih četa Čara I pupnat. Zahvaljujući susretljivosti kapetana broda Bronzana dr. Bukovski je imao vremena da siđe na obalu. Tom prilikom dočekao ga je i pozdravio sreski načelnik Aničin i starešine sokolskih društava, sa kojima se starešina Bukovski srdačno pozdravio i bratski izljubio. Ispred društava dr. Bukovskom predale su naraštajke i deca kite cveća i grane limuna i naranača. Manifestaciji pridružilo se Sokolsko društvo Orebić sa brojnom delegacijom, koja je predala starešini dr. Bukovskom kitu cveća sa trakom u jugoslovenskim bojama i posvetom. Kada je muzika odsvirala Hej Sloveni” i nekoliko sokolskih koračnica, krenuo je brod, i u tom trenutku nastalo je sa obale oduševljeno pozdravljanje, mahanje maramama i šeširima, kojima su korčulanski sokoli srdačno i bratski pozdravljali uz najlepše želje starešinu velike sokolske organizacije.

Da Vas podsetimo:  Ko je, zapravo, bila Sveta Petka

U Splitu na gatu majora Stojana bilo je pri dočeku brojno članstvo Sokolskog društva Split, u odori i u građanskom odelu, i delegacije sokolskih društava iz cele župe. Bile su dve sokolske muzike, splitska i solinska. Gostima su na parobrodu došli starešina župe Split dr. Mirko Buić, starešina društva Split B. Kalebić, kao i članovi uprava sokolskih društava iz Splita i okoline.Gosti su sišli na obalu, gde su ih članice sokola obdarile buketima cveća. Zastavnici su sa brojnim sokolskim zastavama odali počast gostima, dok su muzike svirale čehoslovačku i jugoslovensku himnu. Velika povorka sokola i građana, na čelu sa splitskom sokolskom muzikom i zastavama, krenula je prema sokolskom domu. Uz sviranje narodnih davorija i poklike kralju, Jugoslaviji, Sokolstvu i slovenskoj uzajamnosti, povorka je došla pred sokolski dom. U prostorijama doma goste je pozdravio starešina Sokolskog društva Split, veličajući slovensku uzajamnost i slovensko bratstvo. Starešina dr. Bukovski se zahvalio i izneo misiju sokolstva u stvaranju što tešnjih kulturnih veza među slovenskim narodima. Na kraju govora Bukovskog sokolske muzike su svirale Hej Sloveni”. U Narodnom kazalištu je održana svečana akademija koju je u čast gostiju priredila Sokolska župa Split uz učešće S.M.D. Zvonimir”, Narodne ženske zadruge i Sokolskih društava Splita i Kaštel Sućurca. Na akademiji bili su članstvo Sokolskog društva Split, delegacije sokolskih društava iz okoline i brojni građani. Pozorište je bilo dupke puno. U banskojloži je bio ban dr. Jablanović, a gradsko poglavarstvo zastupao je donačelnik D. Ivanišević. Akademiju je otvorio sa Sokolskim pozdravom” pevački zbor Sokolskog društva Kaštel Sućurac. Na pozornici su bile sve zastave splitske župe. Na njoj je pozdravio goste starešina župe dr. Mirko Buić. Na kraju svog govora dr. Mirko Buić predao je dr. Bukovskom umetničku mapu Splita. U svom odgovoru dr. Stanislav Bukovski istakao je da sokolstvo ima ulogu u nacionalnom pogledu, kao nosilac nacionalnog i slovenskog duha i kulture, kao propovednik slovenskog bratstva i solidarnosti, kao pionir zbliženja i duhovnog jedinstva svih slovenskih naroda. Sokolska misao je jedina mogla da udruži i složi slovenske narode, koji su u prošlosti radi svoje čuvene nesloge iskusili najtežu sudbinu. Kraj govora bi je praćen dugotrajnim oduševljenim poklicima i pljeskanjem. Pevački horovi su pod ravnanjem Ma. Papandopula izveli koncertni deo akademije. Ženski pevački hor Narodne ženske zadruge pevao je Hristovu „Zdravče, cvijete mirislevo” i Dvoržakove „Čedna” i „Prsten”, a Zvonimirov muški zbor izveo je Hristovu „Ganinata majka” i „Rodna pesem” i od Vrhovskog „Dorica pleše”. Ženski naraštaj izveo je „Ritmičke igre” od Kavalirž-Matjejovec, muški naraštaj „Pripremne lakoatletske vežbe”, a članice „Devetku” od Kočove-Sikste, koja je završena odavanjem počasti dr. Miroslavu Tiršu i pevanjem sokolske himne Hej Sloveni”. Posle akademije župa i društvo Split priredili su u čast dr. Bukovskog i Kepla večeru u restauraciji „Slavija”. Gosti su 2.februara 1937. pre podne razgledali grad a posle podne obišli obližnja sokolska društva. U Vranjicu dočekalo ih je svo članstvo postrojeno u sokolskom domu, U Solinu isto tako, a veliki broj sokola dočekao ih je novoj sokolani u Kaštel Sućurcu. Veliki broj sokola okupiose na željezničkoj stanici da isprati goste. Zatim su gosti zajedno sa Gregorićem ootputovali u Zagreb. Gosti su posetili Ljubljanu. Dr. Bukovski i Kepl otputovali su 5 februara 1937. iz Ljubljane preko Maribora za Prag. Zajedno sa njima putovao je zamenik starešine Saveza SKJ Gangl, da bi učestvovao na sednici Saveza slovenskog Sokolstva. (2)

Da Vas podsetimo:  EU prepoznaje licemerje vlasti u Srbiji

Sem u listu Saveza Sokola „Sokolski glasnik“, o poseti dr. Bukovskog pisao je i glasnik Sokolske župe Beograd Oko Sokolovo” u broju 4 za mart 1937. Jakša Bumber je objavio članak Povodom posete brata Bukovskog jugoslovenskim sokolima” a dr. Petar Jović Dr. Stanislav Bukovski”.(3)

Na sednici Saveza slovenskog Sokolstva održanoj 7 februara 1937. u Tirševom domu u Pragu govoreno je i o poseti Jugoslaviji. Sednicu je otvorio starešina SSS dr. Bukovski podnevši svoj izveštaj. Sa radošću je spomenuo svoj put po Jugoslaviji. (4)

Saša Nedeljković
član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije

Napomene :

  1. Brat dr. Stanislav Bukovski”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 5 februar 1937, br. 2, str. 1,2, 3,4,5;

  2. S puta br. dr. Bukovskog po našoj zemlji”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 12 februar 1937, br. 3, str. 3, 4, 5;

  3. Oko Sokolovo”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 5 mart 1937, br. 6, str. 4;

  4. Sednica Saveza slovenskog Sokolstva”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 12 februar 1937, br. 3, str. 1;

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime