Pozdravna reč Stanislave Pak

0
1386

stasaPoštovana direktorka Kancelarije za dijasporu,
Uvaženi predstavnici dijaspore,
Kolege novinari,

Ukazali ste mi izuzetnu čast da se ispred kabineta predsednika Republike obratim našoj dijaspori i da razgovaramo o važnosti uloge koju dijaspora ima u poboljšanju imidža Srbije u svetu.

Političko rukovodstvo Srbije je tokom dešavanja devedesetih bilo u uverenju da će se istina o dešavanjima u svetu probiti sama od sebe. Sa druge strane, gotovo svi mediji, naročito početkom devedesetih su bili okrenuti unutrašnjim zbivanjima, ili izveštavanjem medija o Srbiji. Organizovano plasiranje informacija u svet, bilo je zanemarljivo i zavisilo je gotovo isključivo od dijaspore. Dijaspora se snalazila kako je znala i umela u veoma čudnom zatvorenom krugu informacija. Istovremeno dijaspora je imala problem negativne percepcije Srbije i uloge Srbije u tim dešavanjima. U to vreme gotovo si morao da se izvinjavaš što si Srbin.

Mi smo svesni ogromnog truda i napora koji je većina naših ljudi uložila da se sa Srba skine stigma zločinaca, silovatelja, ubica, ukratko loših momaka. Naročito, zato što država nije mnogo pažnje pokazivala za te napore i zato što su mnogi bili i obmanuti. Mi želimo da se odnosi između dijaspore i matice unaprede i komunikacija sa dijasporom je preduslov za podizanje medjusobnog poverenja.

Pozdravljamo ideju koja je potekla iz dijaspore da razgovaramo o ulozi koju dijaspora ima u popravljanju imidza Srbije i srpskog naroda u svetu.

Svesni smo činjenice koliko dragocenost predstavlja svaki Srbin u svetu I veoma nam je stalo da negujemo dobre i fer odnose, jer zajedno možemo vise, možemo bolje.

Srbija u tom smislu računa na dijasporu.

Posebno zato što nas sledeće godine čeka još jedna istorijska bitka za istinu. Istinu o povodu za početak prvog svetskog rata. Mnogi svoj uspeh grade na neosnovanom krivljenju Srbije za sve loša dešavanja u novijoj istoriji.

Da Vas podsetimo:  Izbori – Jedna slika govori hiljadu reči

Kada je 7. oktobra 1915.  godine major Dragutin Gavrilović izgovorio svoj čuveni govor koji je ostao zabeležen u istorijskom sećanju našeg naroda,  a tadašnje globalno javno mnjenje, barem kada je kraljevina Srbija u pitanju, polako je napuštalo stereotipe o divljem balkanskom narodu koji ubija svoje kraljeve, donosi gotovo anarhično liberalni Ustav i konačno, narod koji je atentatom na Austrijskog prestolonaslednika Ferdinanda u Sarajevu, gurnuo veći deo sveta u krvoproliće bez presedana u ljudskoj istoriji.

Vudrou Vilson, 1916. godine shvata da Amerika ne sme da ostane po strani u stvarajući uslove za potonju lidersku ulogu u svetu i nalaže da se formira „Komitet javnih informacija“, telo koje će za manje od godinu dana stvoriti ratnu klimu u američkoj javnosti  i konačno, uvesti Sjedinjene države u rat. Jedna mala zemlja na Balkanu, namučena i herojska Srbija, poslužiće kao svetao primer i simbol nesebične američke pomoći, kako bi pravda u svetu trijumfovala.

Opet, u to isto vreme Srbija je ostala bez vlade, srpska armija se povukla preko Albanije, dok su Austrija i Nemačka u nebranjenoj zemlji krvlju gušili otpor njihovoj kolonijalnoj vladavini. Заповедник аустроугарске војске у Срему, генерал Алфред Краус написао је: „Упознали смо Србе као ваљане непријатеље. Ја сам их сматрао и сматрам их и сада као војнички најјаче од свих наших непријатеља. Zahvaljujući herojskoj izdržljivosti naroda i pomoći saveznika 1918. Srbija trijumfuje. Trijumfuje delom zahvaljujući dobroj komunikaciji.

Sto godina kasnije, ponovo smo na početku. Junski ultimatum Austrije, iz 1914. postao je temelj novog tumačenja istorije a pucanj Gavrila Principa presuda jednom narodu, srpskom, stigmatizujući Srbe kao večite izazivače sukoba koji daleko prevazilaze njihovu veličinu i uticaj.

Dame i gospodo, poštovani prijatelji,

Veliki rat, čiju stotu godišnjicu obeležavamo 2014. je prilika da zaključimo da je prvi svetski rat udario temelje modernog ratovanja, uveo tenkove, ratnu avijaciju, ali i propagandu kao efikasnan način ostvarivanja interesa. Ako nam je proteklih decenija bila jasna vojna pretnja i efekti vojne sile, trebalo bi da nam budu jasni i efekti propagande koja u istom periodu, posle izvršenih osvajanja negativne slike o Srbiji u svetu, teži da zadrži osvojene položaje.

Da Vas podsetimo:  Smilja Avramov: Da smo problem hrvatskog genocida nad Srbima postavili 1945, ne bismo doživeli 1991. godinu

Danas, kada na raspolaganju imamo samo svoju mudrost, dobru volju I ljubav prema Srbiji, udružimo energiju da svetu kažemo istinu. Da kažemo da smo svesni toga da smo uzrokovali patnju I bol. Da kažemo da naše rane zaceljujemo u tišini. Da se naše rane ponovo otvaraju zato što postoje tendencije da se istina pretvori u laž. Da se Pravda pretvori u Nepravdu.

Zato na pitanje šta činiti nema jednog odgovora. Možda odgovor leži u sabornosti ideja i jedinstvenim porukama koje šaljemo prema svetu. Možda odgovor leži u tome da pored našeg izvrgavanja ruglu, opet iznova stvaramo.

Dragi prijatelji, ne treba se zavaravati da ćemo bilo šta moći sami i pojedinačno. Zato nam je potrebna sabornost, često pominjana, nikad ostvarena!  Ipak, u vreme kada snagom sopstvene volje menjamo toliko stvari u našoj Srbiji, prava je prilika da promenimo i svoj odnos prema Srbiji kako bismo promenili odnos sveta prema nama.

Hvala!


Napomena redakcije:

Gorenavedeno obraćanje gospođe Stanislave Pak, savetnika predsednika Srbije Tomislava Nikolića, bilo je iznenađujuće prijatno. Otvorilo je nadu da je najzad, posle decenijskog čekanja, „vrh“ države konačno rešio da pokrene dijasporu. Zajedno, matica i ozbiljna, sposobna i korektna dijaspora. Ona koja može da doprinese menjanju lošeg imidža Srbije i srpskog naroda, a ne ona koja priča i koja se koristi da bi se neosnovane priče održale. Ali…! Ozarenost sa lica mnoge dijaspore, one koja iskreno voli svoj narod i maticu, i od nje ne traži ništa, nestala je istovremeno sa odlaskom gospođe Stanislave Pak. Od tog trenutka, i tokom dvodnevnog  „rada“ te konferencije, nekima  je postajalo sve jasnije da je ova konferencija organizovana i sa drugim namerama.

Redakciji sajta www.koreni.rs potrebno je vreme da bismo preslušali sve govore predstavnika „medija“ iz dijaspore i izlaganja drugih učesnika i službenika kancelarije za dijasporu. Kao i uvek do sada, hoćemo da neoborivim dokazima ukažemo na mnoga (ne)čista dešavanja u vezi sa dijasporom. Ono što je za svakog čoveka neprihvatljivo, to je da se priprema i dalje uzimanje novca od siromašne Srbije za davanje (ne)dijaspori i onima koji u ime dijaspore hoće još, i još. i još… ale nezasite!

Da Vas podsetimo:  Tri meseca od masovnog ubistva u "Ribnikaru" - šta sve (ni)je urađeno

O medijima dijaspore i namerama Kancelarije za dijasporu, Koreni će pisati u više nastavaka.

like-button.net here

wordpress-themes.org here

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime