Pravdanje Dejana Jovića

0
1019

Dejan Jović, glavni analitičar u Kabinetu predsednika Ive Josipovića, za tportal je odgovorio na napade Marka Atile Hoarea i muslimanskih udruženja iz inostranstva, da negira genocid u BiH i propagira velikosrpsku politiku, rekavši da su interpretacije netačne i nekorektne. Pogledajmo koliko uspešno se Jović uspeo odbraniti od napada da je „poricao genocid“ u Srebrenici. Zapravo, čini se, Jović je muslimanima dao ono što su oni tražili svojim protestima.

Jovićev odgovor

Dejan JovićMoj prikaz knjige američkog sveučilišnog profesora Davida Gibbsa ‘Humanitarno razaranje Jugoslavije’, kojeg je objavio politološki časopis Politička misao u lipnju 2013. godine postao je u posljednjih tjedan dana predmetom javnih napada od strane jednog londonskog kolege (Marka Attile Hoarea) i jednog broja udruga Bošnjaka i Bosanaca, koji pretežno žive u inozemstvu. Njihove interpretacije mog prikaza su potpuno tendenciozne i nekorektne, a sama kampanja ima političke, a ne akademske motive. Da ima akademske motive, vodila bi se tamo gdje je prikaz i objavljen – u znanstvenom časopisu – a ne u medijima, pred čitateljima koji nisu pročitali ni Gibbsovu knjigu, ni moj prikaz.

Treba se, u tom kontekstu, upitati i sljedeće: zašto moji kritičari (Hoare i udruge) nameću temu genocida i tamo gdje je uopće nema? Naime, u svom prikazu uopće ništa ne kažem o toj temi, nego govorim o knjizi koja ima sasvim drugu temu. Kao i mnogi drugi koji su o njoj dosada pisali, knjigu sam pohvalio zato što nudi originalan pogled na uzroke i tijek američke intervencije na Balkanu početkom 1990-ih. To je i glavna tema knjige: radi se o knjizi o američkoj vanjskoj politici, a ne o genocidu ili zločinima u Bosni i Hercegovini. Autor nije nikakav srpski propagandist, nego redovni profesor povijesti i politologije na jednom američkom sveučilištu. Kao i sve druge akademske knjige, i ova je prošla striktni recenzentski postupak, te i to pokazuje da se ne radi o ‘poricanju genocida’.

Da Vas podsetimo:  Osvajanje slobode – Oslobođenje

Kad se radi o braniteljskim i drugim bošnjačkim udrugama koje su se javile pismom predsjedniku Republike, njihovu interpretaciju da svojim prikazom Gibbsove knjige poričem genocid u Srebrenici u potpunosti i bezrezervno odbacujem te je smatram potpuno netočnom, malicioznom i podmetačkom. Ona je usmjerena na stvaranje tenzija između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i u tom smislu ne doprinosi dobrim odnosima između dviju zemalja. Nigdje nisam poricao genocid u Srebrenici, a još manje sam branio ili zagovarao rat. Upravo obrnuto, još od početka 1990-ih, kad su se drugi mobilizirali za rat, bio sam jedan od sudionika Antiratne kampanje, a svojim tekstovima u Arkzinu i Feralu sam se otvoreno i potpuno beskompromisno zalagao za mir, etničku, političku i vjersku raznolikost, te ideju očuvanja multietničke Bosne i Hercegovine. Isto to činim i danas.

Istodobno, kao sveučilišni nastavnik i znanstvenik, zalažem se za slobodnu akademsku raspravu o svim temama. Bolje bi bilo da se ova rasprava vodila tamo gdje je i započeta, u akademskim krugovima, a ne politizacijom u medijima. Ako se udruge, međutim, žele baviti akademskim pitanjima, moraju prihvatiti pravila koja vrijede unutar akademske zajednice. Ta pravila uključuju i slobodu, odnosno poticanje i slobodno izricanje različitih zaključaka.

A što je cilj ove kampanje? Prava meta napada je politika Republike Hrvatske kojom se podržava jedinstvena i multietnička Bosna i Hercegovina, utemeljena na jednakosti i jednakopravnosti konstitutivnih naroda i građana. Za nju dr. Hoare kaže da je, praktički, politika povratka u tuđmanizam. Koliko je to istinito, i koliko se meni može predbaciti da sam dio politike retuđmanizacije, mislim da ne treba posebno objašnjavati.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime