Pravna praznina – donacije kao prikrivena korupcija

0
833

Prema analizi Insajder.neta, pojedina rešenja u Zakonu o donacijama i humanitarnoj pomoći praktično legalizuju jedan vid prikrivene korupcije. Ovaj zakon dozvoljava da fizička i pravna lica daju poklone državnim organima koji bi upravo trebalo da kontrolišu njihov rad i kazne one od kojih su poklon dobili ako su počinili prekršaj.

Zakonom o donacijama i humanitarnoj pomoći dozvoljeno je da državni organi od pojedinaca i kompanija primaju donacije.

Međutim, ne postoji registar tih donacija, ni kontrolni mehanizam kojim bi se utvrdilo da li primljeni pokloni mogu uticati na zakonitost i nepristrasnost rada organa vlasti.

To praktično znači da fizička i pravna lica mogu davati poklone državnim organima koji bi trebalo da kontrolišu njihov rad, a po potrebi i sankcionišu svoje darodavce.

Slučaj Jura

Da ova zakonska praznina postoji saznalo se kad je u centar pažnje javnosti dospela južnokorejska kompanija Jura.

Šta kaže zakon?

Članom 1. Zakona o donacijama i humanitarnoj pomoći propisano je da državni organi i druge organizacije koje ne ostvaruju dobit, mogu primati donacije u robi, uslugama, novcu, hartijama od vrednosti, imovinskim i drugim pravima.

Zanimljivo je da se Članom 2. iz spiska stvari koje mogu biti donirane izričitu izuzimaju „duvan i duvanske prerađevine, alkoholna pića i putnički automobili“.

Ta kompanija jedna je od mnogih kojih su dobile subvencije države za privlačenje stranih investicija, i to 25 miliona evra, pa se postavlja i pitanje kakva je logika da država subvencioniše jednu fabriku koja onda donira državnim organima.

Bivši radnici i predstavnici sindikata naveli su da Inspekcija rada ne reaguje na brojne navode o kršenju radničkih prava u Juri, a kao jedan od razloga naveli su i to da je kompanija Jura Inspekciji rada poklonila automobile.

Aleksandar Cvetković, načelnik Nišavskog okruga, koji nadzire rad svih inspekcijskih službi u tom okrugu, potvrdio je za Insajder.net da je kompanija Jura poklonila dva putnička automobila, ali je rekao da njih nikada nisu koristili niški inspektori zaduženi za kontrolu Jure, već su vozila prebačena u Beograd, Minstarstvu za rad, čiji su predstavnici i potpisali ugovor o danaciji.

„Ja ne znam koje su bili njihovi motivi da kupe automobile Ministarstvu, ali znam da ti automobili nisu završili u niškom Inspektoratu. Jedno vozilo je odmah prebačeno u Beograd, a drugo je bilo parkirano 15 dana kod nas, a zatim ga je preuzelo Ministarstvo“, kaže Cvetković.

Insajder.net je informacije o donacijama državnim organima tražio i od kompanije Jura, ali odgovor još nismo dobili.

Ni nakon isteka zakonskog roka, Ministarstvo za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku Insajder.netu nije dostavilo tražene podatke o svim donacijama od 2006. do danas.

Agencija za borbu protiv korupcije: Radimo samo po pritužbama

U odgovoru Insajder.netu, Agencija za borbu protiv korupcije navodi da u skladu sa svojim ovlašćenjima proveru eventualnog uticaja donacije na rad državnog organa može da obavlja samo u slučajevima kada postoji konkretna pritužba.

U slučaju sumnje da je uticaj postojao, Agencija predmet radi dalje istrage dostavlja nadležnom tužilaštvu.

Kada je rec o Juri, Agencija nije proveravala navode o uticaju na rad državnih organa putem donacija jer od Agencije to niko nije tražio.

Agencija je do sada u dva slučaja proveravala da li je došlo do zloupotrebe i izveštaj o tome dostavila je Tužilastvu. U jednom slučaju Tužilaštvo je utvrdilo da nema osnova za krivično gonjenje, a rad po drugoj predstavci nije okončan.

U izveštaju o budžetu Ministarstva za 2013, koji se može naći na njihovom sajtu, navodi se da je Ministrstvo na ime donacija od pojedinaca i nevladinog sektora u 2013. dobilo oko 7,5 miliona evra, ali bez spiska donatora.

Dragan Dobrašinović iz Koalicije za nadzor javnih finansija kaže za Insajder.net da ako su tačne tvrdnje o Jurinim donacijama Minstarstvu za rad, to predstavlja jasan primer korišćenja pravnih praznina.

„U normalnim društvima to se ne dešava i teško je zamisliti da u jednoj Nemačkoj neka firma uplaćuje donacije institucijama koje su zadužene za kontrolu njenog rada. Ovde je i pitanje da li je sve to deo šireg sporazuma po kom država subvencioniše otvaranje fabrika neke kompanije, a zatim nam tu kompaniju predstavlja kao društveno odgovornu, kao firmu koja podržava rad naših institucija“, kaže Dobrašinović.

Željko Veselinović iz Udruženih sindikata Srbije Sloga rekao je za Insajder.net da oni imaju saznanja da je Jura 2013. poklonila Inspekciji rada u Nišu automobile baš u vreme kada su nezakonito sa posla udaljena dva radnika koja su javno progovorila o mobingu u niškoj fabrici.

„Kada vam neko ne ispoštuje rešenje Inspekcije rada o vraćanju na posao, kada vam sud donese odluku o tome da neko mora biti vraćen na posao, a Jura to ne radi, onda dolazimo do jednog vrlo logičnog zaključka, a to je da država stoji iza njih“, kaže Veselinović.

Pitanje kojim se niko ne bavi

Da li određena donacija može uticati na rad organa vlasti, ko su donatori i kako se njihove donacije koriste pitanja su kojima se prema našem istraživanju u Srbiji niko ne bavi.

Bez kontrole u Srbiji

U Crnoj Gori je, primera radi, ova oblast regulisana Zakonom o sprečavanju korupcije. Crnogorska Agencija za sprečavanje korupcije vodi registar sponzorstava i donacija, objavljuje ga na svojoj internet stranici i procenjuje da li donacije utiču na rad državnih organa.

U Srbiji ovakav mehanizam ne postoji.

U Agenciji za borbu protiv korupcije i u Ministarstvu finansija je za Insajder.net rečeno da kontrola i registracija donacija državnim organima nisu u njihovoj nadležnosti.

U dopisu Ministarstva finansija navodi se da oni ne vode registar donacija, a da je način korišćenja doniranih sredstava svaki put regulisan posebnim memorandumom o razumevanju između korisnika donacija i darodavca, što znači da ne postoji praktično nikakva kontrola.

Prema podacima sa sajta Narodne banke Srbije, Ministarstvo finansija zaduženo je da koordinira samo aktivnosti na planiranju, obezbeđivanju i korišćenju donacija i humanitarne pomoći iz inostranstva.

„Donacije u devizama u korist državnih organa i organizacija uplaćuju se preko računa Narodne banke Srbije u inostranstvu.

Donacije u robi po međudržavnim sporazumima evidentiraju se na vanbilansnim računima kod NBS-a“, podaci su Centralne banke.

Insajder

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime