Predizborna obećanja: Zaposlićemo, izgradićemo – i tako godinama

0
556
Foto: Istinomer

Da su političke stranke i njeni predstavnici ispunili sve ono što su nam obećavali u predizbornim kampanjama 2012, 2014 i 2016. godine do sada bi svaka porodica imala makar jednog zaposlenog člana, sve sporne privatizacije bile bi rešene, a odgovorni kažnjeni. U rešenju pitanja Kosova zajedno bi učestvovale sve političke opcije. Banke bi morale da snize kamate za kredite, bilo bi ukinuto i stranačko zapošljavanje, a Srbija bi postala agrarni džin. Ne bismo u javnosti imali ni korupcionaške afere u kojima su akteri neki od najviših državnih zvaničnika.

Dobar deo ovih obećanja ostao je ili neispunjen ili su građani na njihovo ostvarenje čekali godinama.

Pošto je, kao i posle svih izbora, vlast ta koja je u prilici da svoja obećanja i ostvari, osvrnućemo se na ona koja su davali sadašnji predstavnici vlasti.

Izbori 2012.

Izbornu kampanju 2012. obeležio je veliki broj obećanja, koja su davali kako političari iz tadašnje vladajuće koalicije okupljene oko Demokratske stranke i saveza oko Socijalističke partije Srbije, tako i tadašnji opozicionari sa liste „Pokrenimo Srbiju“, čiji je stožer bila Srpska napredna stranka, koja je nakon tih izbora i pobede Tomislava Nikolića na predsedničkim izborima i formirala vlast u Srbiji. Nikolić je, sudeći po evidenciji Istinomera, u kampanji pre dolaska na vlast bio najaktivniji predstavnik tada još uvek opozicione SNS.

Nastavak EU integracija i brži put ka Evropi, reforma javnih reduzeća, sveobuhvatna poreska reforma i suzbijanje sive ekonomije, smanjenje nezaposlenosti, uvođenje elektronske uprave bile su velike najave koje smo mogli da čujemo od sadašnjih predstavnika vlasti pred parlamentarne izbore 2012. godine.

Jedno od obećanja koje su naprednjaci često ponavljali pre nego što su došli na vlast je preispitivanje politike državnih subvencija za strana ulaganja. Prakse da se kompanijama iz državnog budžeta daje po 10 hiljada evra za svako novo radno mesto jeste ukinuta 2013. godine, ali već sledeće godine je vraćena. Od tada država na godišnjem nivou izdvaja stotine miliona evra za ovu namenu, iako se mnoge fabrike koje subvencionišemo ne ustručavaju od otpuštanja radnika za čije zapošljavanje su plaćeni.

Isticali su, između ostalog, da će po dolasku na vlast, smanjiti broj poslanika u Skupštini Srbije, ali i broj ministarstava na 15, agencija, zavoda, biroa na manje od 50, kao i da će ukinuti funkcije državnih sekretara… Osam godina kasnije, Srbija i dalje ima 250 narodnih poslanika koliko je i tada imala, u Vladi sedi 21 ministar sa svojim sekretarima, dok se se teško može saznati koliki je broj raznih državnih agencija.

Evo nekih konkretnih obećanja koja su davali oni koji su dobili mogućnost i da ih ostvare.

‘Buduća vlada koju formira koalicija ’Pokrenimo Srbiju’ preispitati sve sporne privatizacije, jer je to u interesu Srbije, a ne zbog toga što to zahteva Evropa.“ (Tomisalv Nikolić, Press, 10. 4. 2012. godine)

NEISPUNJENO Tadašnji prvi potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić je na konferenciji za medije objavio da su rešene sve sporne privatizacije i da je u više predmeta podignuta optužnica. Ipak, prema podacima Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS), do polovine 2019. okončano je 14 od 24 slučaja spornih privatizacija, a odgovornost nadležnih utvrđena je u oštećenju samo dve firme.

„Ako SNS formira Vladu, sešćemo za isti sto s predstavnicima opozicije i ustanovićemo predlog za Kosovo, s kojim ćemo se obratiti građanima.“ (Tomisalv Nikolić, Telegraf, 1. 2. 2012. godine)

NEISPUNJENO Nikolić je obećao i da će zajedno sa opozicionim strankama napraviti platformu za rešenje kosovskog problema, što se nije dogodilo do danas.

NEISPUNJENO Tadašnji lider SNS-a tvrdio je i da će bankama ograničiti kamate „pošto su duplo veće nego u EU“. „Banke su ekstraprofiteri, koji će jednog dana uzeti svu imovinu Srbije. Bankama ćemo ograničiti kamate pošto su duplo veće nego u EU.“ (Press, 7. 4. 2012. godine) Do smanjenja kamata nije došlo, iako je na čelu Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković iz Srpske napredne stranke, a iz NBS je objašnjeno da „važećom regulativom nije propisana mogućnost da se utvrdi granica iznad koje banka ne može da je poveća”.

‘Predlog kako da građanima uštedimo jeste da ih lišimo suvišnog troška, neplaćanjem i ukidanjem televizijske pretplate.’ (Jorgovanka Tabaković, Fonet, 8. 3. 2012. godine).

NEISPUNJENO I kandidatkinja za premijerku Jorgovanka Tabaković naklonost birača pokušala je pridobije obećavajući ukidanje obaveze plaćanja RTV pretplate. Nakon dolaska na vlast SNS, pretplata je ostala, a usvajanjem Zakona o javnim medijskim servisima početkom avgusta 2014, saopšteno je da se obaveza plaćanja nadoknade za javni servis ukida na manje od godinu i po dana. Nakon tog perioda, uvedena je obaveza plaćanja takse za javni medijski servis.

“Ako mi budemo imali dovoljno glasova, neće se oni (MMF) ovde dugo zadržati, zato što ne mogu oni da upravljaju životom Srbije. Hvala im lepo, ali neka nađu drugu zemlju za svoje eksperimente.“ (Ivica Dačić, RTS, 22. 3. 2012. godine)

NEISPUNJENO I potonji koalicioni partneri naprednjaka nisu se ustezali od davanja prilično smelih obećanja. Predsednik SPS Ivica Dačić tvrdio je da će se Srbija, ako socijalisti budu u prilici, zahvaliti na saradnji Međunarodnom monetarnom fondu. „Već koji mesec kasnije, Dačić je kao mandatar u svom ekspozeu, objavio suprotno. „Vlada Srbije nastaviće razgovore sa MMF, Svetskom bankom i drugim međunarodnim finansijskim institucijama i organizacijama u cilju postizanja makroekonomske stabilnosti i održivog privrednog razvoja.“ (Ekspoze mandatara, 26. 7. 2012. godine)

„Prvi zakon koji mora biti donet u novoj skupštini je Zakon o profesionalizaciji upravljanja u javnim preduzećima, da se ukinu upravni odbori i da se posao dobija na poštenom i javnom konkursu.“ (Mlađan Dinkić, Sajt URS-a, 25. 4. 2012. godine)

NEISPUNJENO Lider URS-a Mlađan Dinkić garantovao je zalaganje za ono što je bila okosnica predizborne kampanje URS-a – zabranu partijskog zapošljavanja. Međutim, nakon izbora, iako je URS postao deo vladajuće koalicije, zakon o kome je govorio Dinkić nije donet, a nastavilo se starom praksom zapošljavanja partijskih funkcionera. Tako je, na primer, odmah posle tih izbora, Milan Krkobabić iz PUPS-a postavljen na čelo PTT Srbije, kadar SNS Miloš Tomić za v.d. direktora “Transnafte”, a Nikola Petrović, takođe blizak naprednjacima, za direktora “Elektromreža Srbije”.

Izbori 2014.

Vanredni parlamentarni izbori 2014. održani su te godine u martu, samo dve godine nakon prethodnih, redovnih izbora.

Za razliku od prethodnih izbora kada su još bile u opoziciji, stranke na vlasti (SNS i SPS) tokom ove kampanje izbegavale su konkretna i precizna obećanja, prilagođavajući tako svoju retoriku opštijim temama. Hapšenja tajkuna, borba protiv nezaposlenosti i ekonomske investicije bila su neka od glavnih najava pred ove izbore.

Zanimljivo je da su predstavnici SNS, recimo, obećavali i borbu protiv tajkunsko-političkog sistema iako su već dve godine bili na vlasti. Ponovo nam je obećavana istraga spornih privatizacija, koja se, podsetimo nije do kraja sprovela do danas. I pred ove izbore su nas uveravali da ćemo brže nastaviti EU integracije. Za poslednjih šest godina Srbija je, međutim, od 35 otvorila 18 pregovaračkih poglavlja, a privremeno zatvorila tek dva, koja se, inače, zatvaraju po automatizmu.

Da Vas podsetimo:  Nemački mediji: Očekuje se početak nove vakcinalne kampanje protiv COVID-a na jesen

Politika “One man show” i zvanično pozicioniranje Aleksandra Vučića kao najmoćnijeg političara u Srbiji započeli su upravo u ovoj kampanji što je dodatno redefinisalo političku scenu u Srbiji, posle pojave naprednjaka i uspostavljanja njihove dominacije prethodnih godina.

Izdvajamo neka od obećanja koja je građanima tada dao sadašnji predsednik države Aleksandar Vučić ispred svoje stranke.

‘Uveravam vas da u nedeljama koje dolaze Šarić više neće biti na slobodi.“ Aleksandar Vučić, FoNet, 6. 3. 2014.)

ISPUNJENO Darko Šarić uhapšen je u Južnoj Americi i izručen Srbiji 18. marta 2014. godine, tako da je ovo obećanje lidera SNS – ispunjeno.

‘Do kraja (2014) godine ovde (NCR) biće zaposleno 2.000 visokoškolovanih ljudi.“ (Aleksandar Vučić, RTS, 17. 2. 2014. godine)

NEISPUNJENO Kako je Istinomer pisao, kompanija NCR nije imala ni ugovornu obavezu da do kraja 2014. zaposli čak 2.000 radnika. U finansijskom izveštaju za 2014, objavljenom na sajtu Agencije za privredne registre, navodi se da je NCR 31. decembra 2014. imao ukupno 751 radnika, pa je Vučić dobio ocenu – neispunjeno.

‘Rudarsko topioničarski basen Bor je za Srbiju jedna od najvažnijih kompanija, i zato njen najvažniji projekat, nova topionica, mora da bude završena u roku od koji je obećan, do kraja ove godine.“ (Aleksandar Vučić, Danas, 6.3.2014. godine)

ISPUNJENO Tada predsednik Vlade Srbije prisustvovao je 23. decembra 2014. obeležavanju završetka radova na izgradnji nove topionice. Istinomer mu je zato dodelio ocenu – ispunjeno.

„Mi ćemo naš ugovor sa ‘Etihadom’ pokazati pre kraja kampanje.“ (Aleksandar Vučić, Politika, 4. 2. 2014. godine)

NEISPUNJENO S obzirom da javnost nije saznala detalje sporazuma o strateškom partnerstvu kojim je kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata postala vlasnik 49 odsto kapitala “Jat ervejza” do kraja te kampanje. Ovo je bilo još jedno neispunjeno obećanje lidera SNS.

‘Obećavam građanima Srbije da će već ove godine videti kako ulaze mašine u taj deo grada, a krajem 2016. godine svi građani Srbije će moći da se ponose koliko smo uspeli da podignemo propalu građevinsku industriju i kako nam izgleda Beograd i koliko ćemo tercijarni sektor da podignemo.“ (Aleksandar Vučić, RTS, 25. 2. 2014. godine)

PROBIJENI ROKOVI Kako je Istinomer zabeležio, Aleksandar Vučić je u februaru 2014. godine, tokom predizborne kampanje, predstavljajući projekat “Beograd na vodi” istakao i da će u maju te godine početi radovi u Savskom amfiteatru, a da će ceo projekat biti završen do kraja 2018. ili početka 2019. godine. Kamen temeljac položen je tek u septembru 2015. godine, rokovi su pomerani više puta.

‘Kakve god reforme da preduzimamo, šta god da se zbiva, dragi prijatelji, imajte u vidu jednu stvar koju vam garantujem, penzioneri će biti poslednji u čija će prava bilo ko smeti da dira u državi. Bolje sa naše grbače da se skida sve što može, a penzionerima nema šta da se uzima.’ (Aleksandar Vučić, TV Pink, 10. 3. 2014. godine)

NEISPUNJENO Ipak, već u septembru iste godine, tada premijer, Vučić je najavio mere za „ozdravljenje ekonomije“, među kojima su bile i smanjenje plata u javnom sektoru i penzija. Tako da je ovo bilo još jedno neispunjeno obećanje Srpske napredne stranke.

Da Vas podsetimo:  Za Srbe povratnike u Federaciju BiH nema premija za mleko?

Izbori 2016.

Prema izveštaju organizacije CRTA koja prati izbore i njene posmatračke misije, u toku izborne kampanje za parlamentarne izbore 2016. godine primetno su nedostajali predlozi konkretnih politika, jasne političke poruke i javno dostupni predizborni programi. Ono što se moglo čuti i videti na terenu su uglavnom bile liderske kampanje, sa jako malo prostora za demokratsku debatu i dijalog.

U javnim nastupima političkih lidera, dominirale su ekonomske teme i izgradnja infrastrukture, socijalne teme, briga za stare, radnike i penzionere, transparentnost političkih stranaka, stručni kadrovi i „nova rešenja”.

Naveliko se pričalo o restruktuiranju državnih preduzeća i uvođenju reda u njihovo upravljanje. Pre dva meseca smo od predstavnika Svetske banke čuli da Srbija i dalje izdvaja 300 miliona evra na godišnjem nivou za kompanije u državnom vlasništvu, a državni sekretar u Ministarstvu privrede je priznao da tek treba da se popišu državna preduzeća jer država čak ni ne zna gde sve ima udela. Da ne pričamo da, iako je to zakonom zabranjeno, mnoga javna preduzeća godinama vode vršioci dužnosti.

Slušali smo i o radikalnoj promeni efikasnosti zdravstva kako građani više ne bi morali “da poznaju nekoga”, ili da “plate malo više” kako bi dobili lečenje koje im je potrebno. Poslednja istraživanja o percepciji korupcije govore da je zdravstvo i dalje oblast gde su se u najvećoj meri susreli sa korupcijom.

Posle četiri godine na vlasti, njeni predstavnici su nam u ovoj predizbornoj kampanji obećavali da će uvesti vladavinu prava. Podsetimo da su u poslednjih godina građani Srbije više puta masovno izlazili na ulice tražeći upravo vladavinu prava.

Konkretnih obećanja bilo je veoma malo, a tim Istinomera analizirao je neka od obećanja u toku kampanje pred vanredne parlamentarne izbore.

‘Prvu robnu kuću ‘Ikee’ imaćemo izgrađenu najkasnije do kraja 2016. (Zorana Mihajlović, godine.“ (Tanjug 3. 10. 2014. godine)

PROBIJEN ROK U toku predizborne kampanje u aprilu 2016, ministarka građevinarstva Zorana Mihajlović je zajedno sa tadašnjim premijerom Aleksandrom Vučićem i tadašnjim gradonačelnikom Beograda Sinišom Malim učestvovala u svečanom polaganju kamena temeljca ua prvu robnu kuću “Ikee” u Srbiji. Prethodno je najavljeno da će otvaranje prve Ikee u Srbiji biti do kraja 2016. godine, a tog dana Zorana Mihajlović je pomerila rok. Zbog roka koji nije realizovan – ministarka Mihajlović je tada dobila ocenu neispunjeno.

‘Obećavam vam da ću naći vremena i da ću naći načina da izađem na duel sa njih petoricom. I to nema nikakvog karikaturalnog pristupa, niti bilo čega drugog.“ (TV Happy, 21. 3. 2016. godine)

NEISPUNJENO Izbornu kampanju osim nedostatka konkretnih obećanja, karakterisalo je i odsustvo debate. Gostujući u Ćirilici Aleksandar Vučić je obećao da će naći vremena da se suoći sa opozicijom i “da će izaći na duel sa njih petoricom”. Ipak, nijedan opozcioni lider nije dobio priliku da do kraja izborne kampanje učestvuje u debate sa Vučićem u nekom televizijskom studiju, zbog čega se ovo obećanje broji kao neispunjeno.

“Aerodrom Ponikve ćemo krajem avgusta da otvorimo za saobraćaj.“ (Aleksandar Vučić, Jutjub kanal SNS-a, 17.4.2016. godine)

NEISPUNJENO Na predizbornom mitingu u Užicu, Aleksandar Vučić je obećao otvaranje aerodrome Ponikve do kraja leta i to za civilni saobraćaj. U žaru predizborne kampanje delovalo je kao da je vlast rešena da Ponikve konačno osposobe za civilni saobraćaj. Pred sam dolazak Vučića u Užice, aerodom “Nikola Tesla” donirao je 50 miliona dinara kao pomoć da se radovi privedu kraju. Međutim, putnički avioni ne sleću ni danas tamo.

Tim Istinomera
Izvor: Istinomer

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime