Privredni rast Srbije u prvom kvartalu plus 5

0
593
Aleksandar Vučić / Foto: YouTube Screenshot

“Dobio sam fleš procene za Ameriku, Evropsku uniju, evrozonu i Srbiju za prvi kvartal. Amerika je na oko minus 4,8 rast, EU je na minus 3,5, Srbija na plus 5.” –

Predsednik Srbije o privrednom rastu Srbije. (TV Pink, 30. 4. 2020. godine)

Privredni rast je, u poslednjih nekoliko nedelja, bio česta tema kojom se bavio predsednik države Aleksandar Vučić. Uz sada već dobro poznatu poštapalicu da ćemo biti “najbolji u Evropi”, pristigla su, očekivano, i poređenja postignutih rezultata sa drugim zemljama.

Tako je poslednjeg dana aprila ove godine, prilikom obilaska magacina medicinske opreme u Krnješevcima, Vučić naveo podatke o fleš procenama privrednog rasta SAD, EU i Srbije u prvom kvartalu 2020.

“Dobio sam fleš procene za Ameriku, Evropsku uniju, evrozonu i Srbiju za prvi kvartal. Amerika je na oko minus 4,8 rast, EU je na minus 3,5, Srbija na plus 5. Ne znači da smo mi bolji od njih, bili smo manje pogođeni epidemijom, kasnije je došlo. Kod nas će se veći problemi videti u drugom kvartalu u aprilu. Ali svakako, to su za nas ohrabrujući rezultati”, rekao je predsednik.

Međutim, da je prilikom poređenja ovih brojki došlo do “mešanja baba i žaba”, za Istinomer je nedavno ukazao ekonomista Goran Radosavljević.

“Poređenja koja su iznesena od strane predsednika nisu dobra. Adekvatno poređenje je USA rast 0,3 odsto u prvom kvartalu 2020. (u odnosu na prvi kvartal 2019), EU rast -2,7 odsto (dakle pad) i Srbija (navodno) rast 5 odsto”, objasnio je Radosavljević, uz napomenu da on ostavlja rezervu kada priča o BDP Srbije, budući da još uvek nemamo zvanične podatke.

Procenu o rastu od 5 odsto u prvom kvartalu 2020. dao je direktor Republičkog zavoda za statistiku, ekonomista Miladin Kovačević, u izjavi za Tanjug krajem aprila ove godine.

Da Vas podsetimo:  Hoće li i Britanci u Hag? Veliko otkriće o saradnji MI6 i Nasera Orića u Srebrenici

Dakle, prema fleš proceni Eurostata o prvom kvartalu ove godine, pad BDP u EU iznosi 2,7 odsto u odnosu na prvi kvartal 2019, a ne 3,5 kako je to naveo predsednik.

Kada je reč o SAD, prema fleš procenama Američkog biroa za ekonomske analize (BEA), u prvom kvartalu ove godine SAD beleže rast od 0,3 odsto u odnosu na prvi kvartal 2019, a ne pad od 4,8 odsto.

Foto: Printscreen/The Bureau of Economic Analysis of the United States

Elem, radi se o tome da je Vučić za SAD i EU saopštio podatke koji su obračunati u odnosu na godišnji rast tih zemalja, a za Srbiju je naveo podatak koji je obračunat u odnosu na prvi kvartal prošle godine.

Na taj način, Vučić je u svojoj izjavi o tome da je “Amerika na oko minus 4,8 rast, EU na minus 3,5, Srbija na plus 5” uporedio neuporedive podatke, zbog čega je Istinomer ovu izjavu predsednika ocenio kao – “zloupotrebu činjenica”.

Poduži istorijat spina stopom privrednog rasta

Ovo nije prvi put da neki javni funkcioner iznosi netačne podatke i poređenja kada je u pitanju BDP.

Tradicija pokušaja spinovanja stopom privrednog rasta je, kako Istinomer beleži, odavno postala odomaćen teren za ovdašnje političare.

Tako je još sredinom 2016. godine ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović izjavila da “u celoj Evropi samo Srbija beleži rast”. Međutim, prema podacima Svetske banke iz juna 2016, Srbija je 2015. godine imala najniži rast BDP u okruženju, te smo ovu ministarkinu izjavu ocenili kao – “neistinu”.

Vučićeve prognoze i obećanja o rastu BDP Srbije tokom 2016. i 2017. godine varirala su od “letimo kao raketa ako prodamo Železaru” i ciljane stope rasta od 4 odsto, preko predviđanja rasta od 3,5 odsto i nadanja da će ona iznositi 3,2 odsto, do konačnog očekivanja rasta od 2,7 odsto.
Foto: Printscreen

Titulu za laž 2017. godine je ponela upravo Vučićeva izjava da je “prošle godine (2016. prim.aut. Istinomer) Srbija imala najveći privredni rast na Zapadnom Balkanu”. Činjenica je, pak, da su te godine veći privredi rast imali Albanija i Kosovo.

Da Vas podsetimo:  Mladima dnevno stigne 237 poruka na mobilni telefon
Foto: Printscreen

Preračunavanja i pogrešne procene nastavile su se i tokom 2018.

Naime, predsednik je prilikom posete Kini u septembru 2018. godine izjavio da je “Srbija danas jedna od tri najbrže rastuće ekonomije u Evropi”.

Međutim, kako je Istinomer već pisao, osim toga što privredni rast Srbije dugoročno zaostaje za drugim zemljama Centralne i Istočne Evrope, iz Fiskalnog saveta su objasnili da je u pojedinim godinama moguće da privredni rast bude nešto veći ili nešto manji od trenda kada na njega znatno utiču vanredni činioci, kao što je upravo te godine i bio slučaj.

“U 2017, odnosno prošle godine, Srbija je imala sušu, samim tim i veliki pad poljoprivrede, kao i probleme u proizvodnji električne energije u prvoj polovini godine. To je privremeno dovelo do manje stope rasta BDP-a u 2017. od trenda. Ostvareni rast BDP-a u 2017. iznosio je 1,9 odsto i bio je praktično najniži u čitavoj Centralnoj i Istočnoj Evropi”, kažu u Fiskalnom savetu Srbije.

Objasnili su nam, zatim, da u 2018. poljoprivreda ima međugodišnji rast od oko 13 odsto, jer se poredi sa prethodnom – sušnom godinom, a proizvodnja električne energije je u prvoj polovini godine imala međugodišnji rast od skoro 10 odsto.

Ovo su razlozi zbog kojih, prema analizi FSS, Srbija u 2018. ima privremeno jednu od najvećih stopa rasta u regionu, iako je stvarni trend rasta privrede između 3 i 3,5 odsto ispodprosečan.

Izvor: Istinomer

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime