Prvi svesokolski slet u Beogradu 1930.

0
2975

Posle uvođenja šestojanuarske diktature 1929. kralј Aleksandar doneo je 5. decembra 1929. zakon o osnivanju „Saveza Sokola Kralјevine Jugoslavije”. Tim povodom održana je izvanredna glavna skupština Jugoslovenskog Sokolskog Saveza kojoj su prisustvovali delegati svih sokolskih župa. Na skupštini donet je zaklјučak da JSS stupi u novu organizaciju „Savez Sokola Kralјevine Jugoslavije”. Na vanrednoj sednici Saveza Slavenskog Sokolstva primlјen je „Savez Sokola Kralјevine Jugoslavije”. (1) U takvim prilikama održan je svesokolski slet u Beogradu 1930.

2

Na inicijativu beogradske radio stanice i zauzimanjem starešine Sokolskog društva Subotica Koste Petrovića, sokoli u Subotici priredili su prvo radio-veče u Jugoslaviji 1930, koje je prenošeno preko radio stanica u Beogradu, Zagrebu i Ljublјani. Nenad Rojić je sa svojom suprugom izvodio pesme stare Vojvodine. Pre početka umetničkog dela programa govorio je starešina subotičkog sokolskog društva i istakao : “… Često se čuje mišlјenje, da je Sokolstvo u našoj nacionalnoj državi u mnogome izgubilo od značenja, koje je imalo pre svetskog rata. Neobavešteni misle i danas, da je Sokolstvo samo gimnastička ili omladinska organizacija. … Zato sada, kada otvaram ovo sokolsko radio veče, kličem svima : Doviđenja na Vidovdan u Beogradu, Zdravo! “ Posle govora starešine zbor sokola otpevao je “Poleti sivi Sokole”.(2)

3

Za vreme održavanja Prvog Svesokolskog sleta 1930. Beograd je bio dvadeset dana u oduševlјenju. Grad je bio preplavlјen sokolskim crvenim košulјama. Slet u Beogradu održan je od 8. do 30. juna 1930. Svečanosti su počele defileom srednjoškolske omladine iz cele zemlјe 8. juna. U defileu učestvovalo je 13.000 đaka-sokola. Glavne ulice Beograda bile su prekrivene masom sveta koja je pozdravlјala đake. Istog dana na stadionu su priređene vežbe, kojima je prisustvovalo preko 20.000 gledalaca. Ministar prosvete Božidar Maksimović je pozdravio omladinu. U svom govoru istakao je između ostalog : „Time pokazujete poštovanje prema delima predaka. 1Ljubav prema otadžbini na svim njenim stranama i lјubav prema slobodnoj sokolskoj misli. Zajednica osećanja i misli spasavala je naše pretke u najtežim časovima.” Posle govora ministra prosvete počele su proste javne vežbe. Za to vreme kralј je primio u loži predstavnike Sokolske župe Zagreb. Naročiti uspeh na vežbi postigli su učenici i učenice gimnazija u Ljublјani, Zemunu i Beogradu, zatim učenici medrese kralјa Aleksandra u Skoplјu i učenice ruske ženske gimnazije u Velikoj Kikindi. Zajedničke vežbe vojnika priređene su 15. juna 1930. Na stadion je uz zvuke marša umarširala kolona pitomaca stručnih škola vazduhoplovstva. Za njima su na stadionu pojavili pitomci vojno-muzičke škole iz Vršca. Na kraju izvodila je vežbe konjička škola iz Zemuna. Na sletu u Beogradu učestvovali su sokoli iz Čehoslovačke, Polјske kao i ruski i lužičkosrpski sokoli. Sokoli iz Čehoslovačke pristigli su na slet 20. juna 1930. Iz Čehoslovačke je specijalnim vozovima stiglo 7.000 sokola i sokolica. Goste je na stanici dočekala ogrpmna masa građana. Članovi naraštaja ( 12.000 dečaka i devojčica) prošli su, sa zastavama i muzikom, kroz glavne ulice Beograda. Na slet je stigla 25. juna 1930. grupa od 108 sokola iz Amerike. Oduševlјeno pozdravlјeni sokoli su sa zastavama i muzikom prošli kroz glavne ulice Beograda. Istog dana doputovalo je izaslanstvo ruskih sokola i Lužičkih Srba. Najveći deo gostiju iz zemlјe, iz Francuske, Čehoslovačke, Polјske i Rumunije stigao je 26. juna 1930. Prvi gosti iz unutrašnjosti bili su sokoli iz Hrvatske, Like, Slovenije i Vojvodine. Izaslanstvo Slavenskog Sokolskog Saveza (grof Zamojski, general Artamanov, Milada Mala, Jirzak i Gangl) položilo je 26. juna 1930. venac na grob kralјa Petra u Topoli. Istog dana delegacije čehoslovačkog, polјskog, rumunskog, francuskog i ruskog izaslanstva položile su vence na grob Neznanog junaka na Avali. Glavne sletske svečanosti počele su 27. juna 1930. Beograd je bio pretvoren u sokolski tabor. Na Vidovdan, 28. juna 1930. povorka je od Slavije išla ulicom kralјa Milana, a zatim Aleksandrovom do Kalemegdana. Pred zgradom skupštine bila je tribina na kojoj je bio kralј, kralјica, predsednik vlade … . Na čelu povorke stupalo je starešinstvo Saveza sa sokolskim vođama slavenskih zemalјa. Čehoslovaci su nastupali sa zastavom svog Saveza i muzikom na čelu. Za njima su išli Polјaci i Lužički Srbi. Srbi iz Lužice su stupali u nošnjama svog kraja. Posle njih su stupali sokoli iz Amerike. Za njima išli su ruski sokoli. Sa muzikom i zastavom na čelu, stupao je odred ruskih sokola iz Čehoslovačke, zatim odred ruskih kadeta i četa sokolica, sa članstvom Ruskog sokolskog saveza. (3)

Da Vas podsetimo:  „Drug Marko” – Udba, naša sudba

4

Posle ruskih sokola nastupala je povorka sokola iz svih krajeva Jugoslavije. Na čelu, pod ogromnom zastavom, stupali su sokoli iz Vrbaske banovine. Oni su dobili neprekidne ovacije. Za njima su išli sokoli iz Savske banovine sa odredom seoskih sokola iz belovarske okoline. Posle njih išla je župa Celјe sa muzikom i 7 zastava, župa Kragujevac sa 4 zastave, župa Kranj, župa Ljublјana sa muzikom i 20 zastava, župa Maribor, župa Mostar sa odredom nekadašnjih ustanika, župa Zagreb sa muzikom i 4 zastave, župe Beograd, Novi Sad, Skoplјe, Zaječar, Kruševac … . Za odredima članstva išla je sokolska konjica, a za njima duga kolona sokolica. Prolazeći pored tribine, sokolice su grančicama pozdravlјale kralјevsku porodicu. Polovinu duge povorke sokola sačinjavale su seoske sokolske čete, koje su završile reviju. (4)

5

Takmičenja sokolskog članstva bila su za prvenstvo Saveza Slavenskog Sokolstva. U takmičenjima su učestvovali čehoslovački, polјski i sokoli iz Jugoslavije. (5) Na završnoj svečanosti sokolski odredi ušli su na stadion sa 240 zastava. (6) Na Vidovdan, na stadionu, u prisustvu 50.000 gledalaca, češki sokoli izveli su program pod nazivom “Češka beseda”. Zatim su nastupili polјski sokoli sa “Polјskom mazurkom”. (7)

6

Sokolska izložba u zgradi Trgovačke akademije, priređena je u okviru Svesokolskog sleta održanog juna 1930. u Beogradu. Izložba je bila raspoređena u šest sala, u kojima su se mogle videti sokolske uspomene, plakete i trofeji, plakati, literatura i odličja sokola. Otvorena je 25. juna 1930. uz učestvovanje predstavnika Saveza Slovenskog Sokolstva. Izložbu je otvorio I zamenik starešine E. Gangl istakavši: “U ovim dvoranama, … sabran je i uređen materijal u reči, slici i skulpturi, kojega je Sokolstvo na slovenskom jugu sabiralo i sačuvalo od 1863. godine, …. . Zbog toga, što tu stoje dokumenti naše tamne, a u svetlu sokolskih ideala tako krasne i sjajne prošlosti – dokumenti, koje nije pisao, crtao i sabirao pojedinac, već dokumenti, na kojima su radili čitavi rodovi, čitave generacije se starale o njima i tako pisale istoriju našeg naroda u dobi ropstva i zavisnosti za vreme slobode i samostalnosti. … Iz daleke prošlosti sve do danas vije se jedna jedina crta u hilјadama krivulјa i krugova pokazivajući čežnju naših predaka i savremenika, kako bi svaki u svome području sa upotreblјivanjem svih svojih moralnih i materijalnih snaga namaknuo svome narodu to, što je zamisao sokolske ideje – ideale bratstva i slobode i puno živo osećanje neprocenjive vrednosti moralnog i fizičkog zdravlјa. … Tako se sve ovo okolo nas, svaka slika, svaki kip, svaki venac i traka – sve ovo što vidimo, što šutke govori i govoreći šuti, sabira i raste u spomenik narodne snage i slave, njegovih podviga, poniženja, bojeva i pobeda … Sve nam ovo priča i dokazuje, kako je Sokolstvo uvek odano i verno služilo svojim visokim idealima, kako nije nikada klonulo, kako je u svemu našem radu, u svem našem nastojanju, u svima našim podvizima bivala, jačala nas jedna sveta i velika misao, dajući nam snagu i nadu, …. . Nisu sabrani ovde svi trofeji iz davnih dana, mnoge je uništilo i upropastilo vreme; a ovo, što je ovde, može nam biti na ponos, jer ubedlјivo priča, da je naše Sokolstvo pošteno i verno vršilo svoju misiju. Kada otvaram ovu sokolsku izložbu, gledam u duhu pred sobom dugi red dvorana, još tamnih i praznih. Tu će doći dokumenti budućnosti. … sokolskim muzejem, kojega će sagraditi mišići i srca buduće generacije. … “. (8)

Da Vas podsetimo:  Društvo psihologa Srbije: Stanje u društvu nepodnošljivo

7

Po završenim svečanostima, predsednik vlade general Živković priredio je u Topčideru, u domu garde, večeru za šefove stranih delegacija i vođe sokolskih i gimnastičkih uzaslanstava. Opština Beograd priredila je svečani banket kod “Srpskog kralјa” za vođe stranih izaslanstava. (9)

8

Dok je sva štampa u Jugoslaviji pisala pohvalno o sletu, komunistička ilegalna štampa osuđivala je održavanje sleta. List “Proleter” je maja 1930. pripreme za slet u Beogradu ocenio kao “smotru kontrarevolucije”, a “Mladi Bolјševik” maja i juna 1930. okarakterisao slet kao “fašističku paradu”. (10)

9

Posle uvođenja šestojanuarske diktature 1929. kralј Aleksandar doneo je 5. decembra 1929. zakon o osnivanju „Saveza Sokola Kralјevine Jugoslavije”. Tim povodom održana je izvanredna glavna skupština Jugoslovenskog Sokolskog Saveza kojoj su prisustvovali delegati svih sokolskih župa. Na skupštini donet je zaklјučak da JSS stupi u novu organizaciju „Savez Sokola Kralјevine Jugoslavije”. U takvim prilikama održan je svesokolski slet u Beogradu 1930. Na sletu u Beogradu 1930. učestvovali su sokoli iz Čehoslovačke, Polјske kao i ruski i lužičkosrpski sokoli. Bili su to veliki dani slavenske uzajamnosti i sokolskog bratstva. Dok je sva štampa u Jugoslaviji pisala pohvalno o sletu, komunistička ilegalna štampa osuđivala je održavanje sleta.

Saša Nedelјković, član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije

________________

Napomene:
1. Uredio Ante Brozović, „Sokolski Zbornik Godina I”, Beograd 1934, str. 236;
2. „Prvo sokolsko radio-veče”, „Sokolski Glasnik”, Ljublјana, 1. maja 1930, br. 9, str. 6,7;
3. Uredio Ante Brozović, „Sokolski Zbornik Godina I”, Beograd 1934, str. 287, 288, 298, 304;
4. Janko Jazbec, Središnji odbor za obnovu jugoslavenskog sokolstva u slobodnom svetu, „Sokolski zbornik : 1863-1963”, Buenos Ajres, 1963, str. 152;
5. Dušan Cvetković, „Prvi svesokolski slet sokola kralјevine Jugoslavije 1930. godine”, „Sokoli i sokolski sletovi”, Beograd, 2007, str. 89, 91;
6. Janko Jazbec, Središnji odbor za obnovu jugoslavenskog sokolstva u slobodnom svetu, „Sokolski zbornik : 1863-1963”, Buenos Ajres, 1963, str. 152;
7. Dušan Cvetković, „Prvi svesokolski slet sokola kralјevine Jugoslavije 1930. godine”, „Sokoli i sokolski sletovi”, Beograd, 2007, str. 91;
8. „Sokolska izložba”, „Sokolski glasnik”, Ljublјana, 9 jula 1930, br. 15, str. 6;
9. „Sveslavensko sokolstvo”, Beograd, 1930, str. 316;
10. Dr. Mirolјub Vasić, „Revolucionarni omladinski pokret u Jugoslaviji 1929-1941.”, Beograd, 1977, str. 96, 196, 197;

Da Vas podsetimo:  Patrijarh Pavle i mudrost pobožnog sveta

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime