Rad ženskih dobrotvornih društava u kralјevini Jugoslaviji

1
3686

zene Većina ženskih društava koje su delovale u Kralјevini Jugoslaviji bila je osnovana pre Prvog svetskog rata. Dobrotvorne Zadruge Srpkinja bile su prosvetna i humanitarna udruženja srpskih žena u Austro-Ugarskoj. Prva Zadruga osnovana je 1867. u Novom Sadu, zatim u Sremskoj Mitrovici 1870, 1873. u Vel. Kikindi i Srpskom Bečeju, 1874. u Segedinu, 1875. u Subotici. Svima im je bio zajednički zadatak : organizovanje žena za rad na opštem dobru, osnivanje srpskih viših devojačkih škola i kulturni rad preko novina „Ženski Svet“. List je izlazio jedanput mesečno u Novom Sadu od 1886 do 1914. i bio je prilagođen prema duhovnim potrebama manje obrazovanih članica. Dobrotvorne Zadruge su radile na održavanju ženskih škola. Prva škola osnovana je 1874. u Novom Sadu. Škole su bile pomagane i od narodno-crkvenih sabora. Na teritoriji Austro-Ugarske Monarhije bilo je 1914. ukupno 86 zadruga, a od toga u Ugarskoj 29, u Hrvatskoj i Slavoniji 27, u Austriji i Dalmaciji 4, u Bosni i Hercegovini 22. U Americi je bilo 4 zadruge. Veća društva imala su po 200-250 članica, a manja 20 do 80. Članica ženskih zadruga bilo je oko 5.000. (1)

Dobrotvorne Zadruge radile su u Brodu na Savi, Vinkovcima, Vukovaru, Glini, Golubincima, Gospiću, Gračacu, Daruvaru, Dalјu, Dobanovcima, Zagrebu, Zemunu, Inđiji, Irigu, Karlovcima, Lapcu Donjem, Sremskoj Mitrovici, Novoj Gradiški, Ogulinu, Osijeku, Pakracu, Petrinji, Rumi i Staroj Pazovi. (2)

Savez Dobrotvornih Zadruga Srpskinja osnovan je 1912. sa sedištem u Zagrebu. (3)

Posle Prvog svetskog rata oko 50 društava Dobrotvornih Zadruga Srpkinja prišao je Narodnom Ženskom Savezu. (4)
Deo Dobrotvornih zadruga Srpkinja prišao je Kolu Srpskih Sestara.

Ženska društva organizovala su zajedno sa državnim ustanovama i nacionalnim društvima predavanja, kurseve i škole za devojke. Kao primer takve saradnje može se navesti rad Škole za domaćice Skopske Oblasti. Prva škola za domaćice Skopske Oblasti radila je od 12. septembra do 16. decembra 1928. U školi je bilo 26 učenica. Školu je izdržavao Oblasni odbor Skoplјe. Ženski pokret iz Beograda je vršio organizaciju i davao radnu snagu, a Higijenski zavod je davao besplatan stan i lekara za higijenu. Školom je upravlјala Stanislava Jovanović, upravna članica Ženskog pokreta iz Beograda sa pomoćnicom Stanom Lazarević. U školi su bile učenice Vanda Kolendić, Vera Vučidolac, Vida Stepić, Danica Todorović, Julija Stavridis, Krstana Bogojević, Leposava Mihalјević, Maća Stojanović, Nevenka Todorović, Nadežda Đorđević, Nadežda Atanacković, Pandora Isailović, Pavlina Điković, Paulina Grebenarović, Roza Čkorović, Rada Sekulić, Rada Pajević, Sofija Stefanović, Slobodanka Janjević, Simka Martinović, Frosa Zafirović, Cana Čemerikić, Cvetanka Džolević, Kosara Ilić, Ljubica Stefanović i Perka Pavlović. Domaćička škola radila je i 1929 godine sa 24 učenice. (5)

Da Vas podsetimo:  Šta je to "Zvezdina porodica" i kako se postaje "simbol srpstva"

zene2

Slet u Beogradu (1930.)

Upravni odbor Doma Učenica u Beogradu, humanog društva za vaspitavanje i školovanje ženske srednjoškolske omladine, proslavio je 1 i 2. marta 1930. dvadesetpetogodišnjicu rada. Predsednica Doma bila je Naka Spasić. Svečanost je počela blagodarenjem u crkvi Sv. Vaznesenja u prisustvu predstavnika humanih ženskih i muških udruženja, nadzornog odbora, uprave, osoblјa i svih pitomica doma. Svečana sednica održana je 2. marta 1930. u velikoj dvorani Doma Učenica. Bile su prisutne kralјica Marija i kneginja Olga. U pratnji kralјice bile su Mirka Grujić, Ela Hadžić, Krunica Srškić i Eleonora Švrlјuga. Od uglednih zvanica bili su dr. Leko, predsednik Crvenog Krsta; Kosta Glavinić, bivši predsednik Beogradske opštine; Đorđr Vajfert, počasni guverner Narodne banke; Toša Mihajlović, predsednik „Privrednika”; Uroš Predić… . Naka Spasić otvorila je svečanost. Kralј Aleksandar odlikovao je Dom ordenom Svetoga Save III reda, a predsednicu Naku Spasić ordenom Belog Orla V reda. Sekretar gospođa Dobrila Glavinić-knez Milojković čitala je izveštaj o dvadesetogodišnjici. Govorile su Leposava Petković, predsednica Saveza Jugoslovenskih žena; Mara Trifković, predsednica Ženske Zajednice; Olga Krnic-Peleš, predstavnica Zagrebačkih Jugoslovenskih ženskih društava; Zorka Vlajić, predsednica Materinskog udruženja; Darinka Vukanović iz Pančeva u ime Pčelica; Persida Prodanović iz Kola Srpskih Sestara; Leposava Biba u ime Beogradskog Ženskog Društva; Tiha Janković u ime Srpske Majke; Natalija Todorović u ime Kneginje Zorke; Đorđević-Malogurska u ime Bunjevaca. Olga Krnic-Peleš je u svom govoru istakla : „Današnji dan je najsjajniji meteor u životu ženskoga rada, koji obasjava polovinu veka požrtvovanog i sjajnog rada i truda žene. Ovaj Dom je sagrađen suzama radosnicama žene, sagrađen je lјubavlјu žene i svima najtoplijim želјama za rešenje ženskoga pitanja. …. I Vi, mile i plemenite gospođe, dadoste najsjajniji primer šta se može učiniti za dobro naroda svoga. Stvoriste Dom, koji razvija žensku omladinu, vaspitavate ženu svoga naroda. … Vama i u ime svih naših Zagrebačkih udruženja od srca čestitam i pozdravlјam ovaj sjajan rad.” Jovanka Pavlović je u ime društva Knjeginje Ljubice predala diplomu počasnom članu društva Domu Učenica. (6)

Da Vas podsetimo:  Oktobarski prevrat – „posle 90 godina”

U Domu je radila gimnazija. Sem ratne siročadi Ministarstvo prosvete je upućivalo decu iz gimnazija u domsku gimnaziju. U Dom je bila zanatska škola. Iz Glavnog higijenskog zavoda u Beogradu Dragolјub Đorđević je poklonio Domu veliku količinu posuđa i platna za bolničke čaršave, a dr. Andrija Štampar 75 stočića za spavaonice. Među pitomicama Doma bilo je dece ne samo iz svih krajeva Jugoslavije nego i iz Istre, Zadra, Rumunije i Albanije. Učenice Učitelјske škole činile su redovno skoro polovinu besplatnih pitomica. Dom je pomagao ženske organizacije u njihovom kulturnom radu. Prilikom posete Ženske Učitelјske škole iz Dubrovnika Domu kralјica Marija je po drugi put posetila Dom Učenica. Dom je prihvatao pitomice Privrednika. Sem toga u Domu se pripremala hrana za Privrednikove pitomce, dok ih on nije smestio. Zavodu su Fond Sv. Đorđa, Društvo Sv. Save, Narodna Odbrana, Srpsko amerikanski orfelinat u Kamenici, dečji domovi u Splitu i Negotinu, … poveravali svoje pitomice. (7)

Ideju za osnivanje društva za pomoć siromašnim majkama „Srpska majka” dao je beogradski lekar ginekolog dr. Jovan Jovanović 1910. Društvo je osnovano 1911. Dugogodišnja predsednica društva Darinka Panić radila je na osnivanju pododbora u većim mestima u Srbiji. Društvo je 1936. imalo svoj dom, vodilo dispanzer za decu i savetovalište za majke, priređivalo je tečajeve za pravilno vaspitanje dece. Proslavilo je svečanom skupštinom 24. aprila 1936. 25-godišnjicu svog dobrotvornog rada. U Skoplјu je 1927. osnovan pododbor. Održavao je dispanzer, obdanište i savetovalište za negu odojčadi. Pododbori u Bitolјu i Prizrenu osnovani su 1930. (8)

zene1

Aleksinac (1930. g.)

Pododbor društva „Srpska majka” u Aleksincu sazidalo je svoj dom zahvalјujući prilogu od 20.000 dinara, koje je priložila Jelena T. Marinković, učitelјica u penziji. Zemlјište za dom ustupila je opštinska uprava. Glavna uprava društva „Srpska majka” iz Beograda, Ministarstvo socijalne politike i narodnog zdravlјa i Jugoslovenska unija za zaštitu dece priložile su po 3.000 dinara. U “Domu Srpske Majke” pored dispanzera bio je smešten i internat za siromašnu decu. (9)

Da Vas podsetimo:  Priča o Kosovu i Metohiji i papi kao srpskom savezniku

Posle smrti kralјa Aleksandra zagrebačka Dobrotvorna Zadruga Srpkinja osnovala je fond Viteškog kralјa Aleksandra I Ujedinitelјa radi uzdržavanja Sirotišta. Zadruzi se pridružilo Društvo knjeginje Ljubice u Zagrebu, a za njima su se javili mnogi lјudi sa prilozima. Udruženje dečjeg doma Viteškog kralјa Aleksandra I Ujedinitelјa osnovano je 26.oktobra 1934. Osvećenje i otvaranje Dečjeg doma obavlјeno je 8.marta 1936. (10)

Pre Drugog svetskog rata u kralјevini Jugoslaviji delovala su brojna ženska dobrotvorna društva. Društva „Knjeginja Ljubica”, Kolo Srpskih Sestara, „Knjeginja Zorka” i „Srpska majka” međusobno su sarađivala. Ženska društva organizovala su zajedno sa državnim ustanovama i nacionalnim društvima predavanja, kurseve i škole za devojke.Društva su sarađivala sa sokolima i priređivala sveslovenske zabave. Upravni odbor Doma Učenica u Beogradu, humanog društva za vaspitavanje i školovanje ženske srednjoškolske omladine, proslavio je 1 i 2. marta 1930. dvadesetpetogodišnjicu rada. Ženska dobrotvorna društva delovala su do Aprilskog rata 1941.

Saša Nedelјković, član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije

________________

Napomene:

1. B.Milјković, „Dobrotvorne Zadruge Srpkinja“, Narodna Enciklopedija SHS, knjiga I, str. 615;
2. Vasilije Krestić, „Istorija Srba u Hrvatskoj i Slavoniji 1848-1914”, Drugo izdanje, Beograd, 1992, str. 581;
3. „Srbobran, narodni srpski kalendar za godinu 1913”, Srpska štamparija u Zagrebu, str. 38;
4. B.Milјković, „Dobrotvorne Zadruge Srpkinja“, Narodna Enciklopedija SHS, knjiga I, str. 615;
5. „Prva Škola za Domaćice Skopske Oblasti”, „Srpsko Kosovo”, Skoplјe, br. 6, str. 11;
6. „Dom Učenica 1905-1930 Spomenica o proslavi dvadesetpetogodišnjice 1. i 2.marta 1930”, str. 15-30;
7. „Dom Učenica 1905-1930 Spomenica o proslavi dvadesetpetogodišnjice 1. i 2.marta 1930”, str.45-48;
8. „25-godišnjica društva „Srpska majka”, „Sokolski glasnik”, Beograd, 22 maja 1936, br. 22, str. 6; Emilija Jovanović, „Ženska udruženja u Južnoj Srbiji”, „Glasnik Jugoslovenskog ženskog saveza”, Beograd, 30 april 1938, br. 4, str. 33;
9. Leposava T. Žugić, „Uspešan rad pododbora društva „Srpska majka” u Aleksincu”, „Glasnik Jugoslovenskog ženskog saveza”, Beograd, 30 Mart, 1938, br. 3, str. 21;
10. „Nov Dečji dom u Zagrebu”, „Glasnik Jugoslovenskog ženskog saveza”, Beograd, 30 jun 1936, br. 6,str. 46;

1 KOMENTAR

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime