Riziko

1
1479

Živi sretna u slobodi,
Daily Stormer nek’ te vodi,
Trumposlavijo, Trumposlavijo!

Posle „razganičenja“, pojavio se novi eufemizam za ono što upravo dogovaraju vlasti iz Beogrda i Prištine – „korekcija granica“. Korekcija nije promena, nego ispravka – korekcija granica dakle, podrazumeva da postoje ispravne i neispravne granice, inače izraz ne bi imao smisla. Šta su za osvedočene ratnohuškače i nacionaliste „ispravne granice“ nije teško zaključiti – to su etničke granice, odnosno granice koje omeđuju etnički homogene teritorije. U tom smislu, najavljena „korekcija“ posegnuće za razmenom teritorija, a sasvim moguće i preseljavanjem etnički „pogrešnog“ stanovništva.

Već su nam dobro poznati ovdašnji „korektori“ granica i njihove ratne zasluge, ali treba reći koju i o njihovim međunarodnim partnerima. Juče se, na primer, po ovom pitanju izjasnio i Trampov savetnik za nacionalnu bezbednost, Džon Bolton, lakonskom izjavom da SAD „ne isključuju teritorijalna prilagođavanja (adjustments)“. Izjava o nemešanju koja i sama predstavlja mešanje, ako već ne i smernicu za poželjan ishod pregovora između Beograda i Prištine. Činjenica da Bolton ovo izjavljuje upravo u Kijevu, prestonici zemlje koja je i sama nedavno pretrpela „korekciju granica“, ne mora biti naročito bitna, ali je svakako simbolična. Gledaocima iz bivše Jugoslavije, početak ukrajinskog konflikta izgledao je bolno poznato – ista izbezumljena lica običnih građana po čijim su kućama preko noći počele da padaju granate, iste maroderske paravojske, iste slike do juče mirnih gradova pretvorenih u bojno polje. Pa zar je moguće da se ovo dešava u Evropi, petnaest godina posle kraja krvavog raspada SFRJ? Mislili smo da su takve scene stvar prošlosti. Prevarili smo se.

Pre više od petnaest godina, Bolton se istakao kao zastupnik teze o postojanju iračkog oružja za masovno uništenje, koja je tadašnjem predsedniku u čijoj je administraciji služio, poslužila kao povod za invaziju na Irak. Danas znamo da nikakvog oružja za masovno uništenje nije bilo, kao i da je invazija na Irak predstavljala uvod u rat bez kraja, koji se u međuvremenu prelio i na susednu Siriju.

Da Vas podsetimo:  Vladimir Umeljić: ZAPADNI „DRANG NACH OSTEN“ I SRPSKO PITANjE

Pored toga, Bolton se u vreme Bušove administracije istakao i zalaganjem da se SAD povuče iz Međunarodnog krivičnog suda – dan kada su njegovi napori urodili plodom i SAD se zaista povukao iz ovog suda, nazvao je „najsrećnijim danom u svom životu“. Danas, kao Trampov savetnik, Bolton se zalaže za raskidanje nuklearnog dogovora sa Iranom i „preventivne udare“ na Iran i Severnu Koreju.

Nelegitimno izabrani predsednik Srbije nedavno je („kroz smeh“) na televiziji ispričao i sledeću šaljivu anegdotu, iz vremena bombardovanja Srbije:

„Sećam se jedne partije rizika. Sa Šešeljom sam 1999. igrao riziko i neka bomba udari Generalštab, pukla je jako. Ništa nam nije bilo, ali su se stakla zatresla. Pošto sam već bio na korak od pobede, Šešelj je iskoristio udar i srušio riziko i kaže ne dam ti 10 maraka.“

Lako je za ovom tablom, pored nelegitimno izabranog predsednika Srbije i njegovog tadašnjeg mentora zamisliti i aktuelnog predsednika Kosova i Trampovog savetnika za bezbednost kako se u veseloj atmosferi igraju ljudima kao figurama. Bilo bi tu i priča iz starih dobrih vremena, i puno anegdota o različitim načinima na koje su izigrali omrznute institucije međunarodne pravde, i uopšte, puno smeha i razonode.

A kako je ljudima koji služe kao figure na ovoj tabli? U srpskim medijima, njih nema, niti ih iko za bilo šta pita. Redak izuzetak je tekst iz „Južnih vesti“ pod naslovom „Srbi i Albanci iz Preševske doline razmišljaju o preživljavanju i ne veruju političarima“.

Samo od nas zavisi da li ćemo pristati da budemo figure u igrarijama onih koji ne uživaju i ne zaslužuju nikakvo poverenje.

Rastislav Dinić
Peščanik.net

 

1 KOMENTAR

  1. Neko je rekao: „Para vrti, gde burgija neće“…

    Ništa na Balkanu nije slućajno. Velike multinacionalne kompanije kreiraju našu stvarnost.

    „Multinacionalna ili transnacionalna korporacija je naziv za korporaciju ili poslovni pothvat koji proizvodi robu ili pruža usluge u više od jedne zemlje. Za njega se ponekad koristi i izraz međunarodna korporacija. Prema definiciji Međunarodne organizacije rada pod multinacionalnom korporacijom se podrazumeva svaka korporacija ili poduzeće čije se sjedište nalazi u jednoj, odnosno matičnoj zemlji, a poslovni pogoni i druge radne jedinice u drugim, tzv. zemljama-domaćinima.

    Multinacionalne korporacije često imaju budžete koji su višestruko veći od bruto domaćeg proizvoda pojedinih zemalja. To im daje snažan uticaj na lokalnu ali i na svetsku ekonomiju, pa zbog toga često igraju važnu ulogu u međunarodnim odnosima, pogotovo u doba globalizacije. Njihova moć i uticaj ih je učinila predmetom oštrih kritika.“
    Izvor: Wikipedija

    Treba pažljivo pratiti poslovne poteze velikih mulitinacionalnih kompanija na Balkanu u poslednjih 10 godina pa će mnoga dešavanja na Balkanu biti jasnija.

    Na našu žalost ili na našu „sreću“ novac je danas jedini Bog, a krupan kapital kreira društvene i političke događaje u svim zemljama na Balkanu.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime