Ruski Dom u Dubrovniku

0
1691

2016-07-09_075525Posle Prvog svetskog rata Kralјevina SHS. primila je veliki broj ruskih izbeglica. Kralј Aleksandar, srpski narod i sokolstvo činili su sve da im omoguće novi život u Jugoslaviji. U Gruž je stigao 12. avgusta 1920. parobrod „Avjol” sa 248 pitomaca ruske mornaričke akademije, 20 oficira i nekoliko oficirskih porodica. Parobrod „Jahut” stigao je sa 66 pitomaca mornaričke akademije. Oficiri i mornari sa ruskog broda priredili su koncert u pozorištu. Na koncert je došlo dosta publike a osobito veliki broj ruskih izbeglica. Koncert je počeo pevanjem jugoslovenske, a završio se pevanjem sveslovenske himne. Publika je pevače više puta nagradila aplauzom. Nakon koncerta sledio je ples. Polovina prihoda išla je u korist jugoslovenske siročadi. (1)

Izbeglice su iz Carigrada stizale brodovima u Dubrovnik i Boku. Kod dolaska izbeglica sa Krima preuzeo je Ruski Crveni Krst glavnu brigu o njihovoj ishrani i lekarskoj pomoći. Lekarsku pomoć davale su vojne bolnice u Melјinama i Dubrovniku. Kasnije otvorio je Crveni Krst u Boki Kotorskoj bolnicu i organizovao ambulante u izbegličkim logorima. Zajedno sa Državnom komisijom otvorio je Ruski Crveni Krst tri bolnice (bolnicu br. 2 u Melјinama, bolnicu Ruskog Belog Krsta i bolnicu u Đenoviću). Osim bolnica otvoreno je oporavilište, sanatorijum u Herceg Novom i dom za invalide u Risnu. (2)

Većina su bili siromašne izbeglice ali bilo je i vrlo bogatih. Dr. Vaso Piper iz carinarnice u Gružu (luka Dubrovnika) pričao je da su prilikom dolaska ruske emigracije u grušku luku jedini put u njegovoj praksi zlato i zlatni predmeti fantastičnih veličina mereni na decimalnoj vazi za merenje najtežih predmeta, zato što su težili desetine kilograma. Prema rešenju Ministarstva finansija od 1. januara 1922. ustanovlјene su centralne carinske blagajnice, njih 12 za celu zemlјu. U ovim blagajnicama bili su koncentrisani svi prihodi i rashodi podređenih carinarnica. Pod Centralnu carinsku blagajnu dubrovačku spadale su carinarnice u Budvi, Risnu, Spiču, Herceg Novom, Orebiću i Korčuli. (3)

U međuratnom periodu ruske izbeglice ostale su da žive na Primorju. Srbi a naročito Dobrotvorna Zadruga Srpkinja Dubrovkinja i Kolo Srpskih Sestara nastojali su da im pomognu. Dubrovačka opština je dozvolila da može ostati 140 izbeglica, i to onih kojima je trebalo oporavka. Ruske izbeglice nastanjene u Dubrovniku su 1921. izdavale svoj list Ruskij Listok. Početkom 1921. u Dubrovniku je izvršeno blagodarenje i posvećenje novog doma odbora i trpezarije ruske kolonije u kasarni „Ravelin”. Odbor je pozvao novinare iz Dubrovnika da prisustvuju posvećenju doma. Svečanom činu prisustvovao je veliki broj uzvanika, a bile su zastupane sve vlasti i institucije. Posle blagoslova, preko kojeg je pevao hor ruskih pevača, gosti su bili počašćeni u velikoj dvorani. Tu je palo više zdravica od strane Rusa i od strane Dubrovčana. U listu „Narodna Svijest” istaknuto je : „Nek novi stan bude prijatan ruskoj koloniji, dok se ne uzmogne povratiti veselo domu svome.” Narodna ženska zadruga u Dubrovniku vodila je 1921. akciju prikuplјanja priloga pod nazivom „Ruske izbeglice”. (4)

Ema Stefanović-Lipovac rođena je u Kotoru 1864. pohađala je zavod Carice Marije (djevojački institut) na Cetinju. Na njenu inicijativu osnovan je Odbor Kola Srpskih Sestara u Kotoru. Sudjelovala je kao odbornica u Crvenom krstu, a dobila je priznanje i odlikovanje Ruskog crvenog krsta. Kolo Srpskih Sestara u Herceg Novom pomagalo je ruske izbeglice u Herceg Novom. Rusi u Herceg Novom većinom su bili starci i invalidi. Članice Kola su ih obradovale o Božiću malim poklonima. (5)

U listu „Rad” 1920. su konstatovali da su ruske izbeglice unele nešto života u monotoniju koja je vladala u Dubrovniku. Osnovali su kabare u kafani Perića. Dan sv. Nikolaja proslavlјen je, učešćem Rusa, na osobit način u pravoslavnoj crkvi. Posle službe ispred crkve je jedan izbeglica održao govor, koji je mnogim prisutnima izazvao suze na oči. U Bondinom pozorištu održano je rusko „zabavno veče”. Program se sastojao od pevanja, deklamovanja i plesanja. Koncerti su se održavali u hotelu Petci, Bondinom teatru, „Slozi” … . Pjevački hor ruskih izbeglica priređivao je „večer ruskih pjesama”. Pevane su ruske i ukrajinske narodne pesme. Sa jedne večeri hor je predao prihod opštinskom upravitelјu, da razdeli siromašnoj dubrovačkoj deci. Solisti među ruskim izbeglicama nisu hteli da imaju nikakvu vezu sa horom. Ruske umetnice A. Milić, Morozova, Arhipova, Skorobohatova i Baranov priredili su koncert u Dubrovniku 1921. Prihod od večeri, oko 3.000 kruna darovan je Jugoslovenskom Akademskom klubu. Kubanski kozaci održali su koncert u Bondinom teatru. Dve večeri je brojna publika ispunila Bondin teatar. U listu „Rad” su istakli da je dobar glas koji je pretekao družinu, bio potpuno opravdan. (6)

Da Vas podsetimo:  "Dogodine u Prizrenu": Kome smeta "Dobro dete"?

U Sremskim Karlovcima otvoren je 22 novembra 1921. Sabor ruskog sveštenstva, predstavnika i izaslanika ruske crkve u raznim krajevima Evrope. Na Sabor su došli i jedan srpski i jedan bugarski vladika. Prisustvovali su bivši ruski poslanik Štradman i Ljuba Jovanović, predsednik Državnog odbora za pomoć ruskim izbeglicama. (7)

Intervencijom Ljube Jovanović stvorena je juna 1920. Državna komisija za ruske izbeglice. Kao predsednik komisije od 1920. do 1927. činio je sve da se pomogne ruskim izbeglicama.

U Dubrovniku su organizovane akcije za pomoć gladnima u Rusiji. Upravitelјstvo kr. ženskog preparandija je 24. maja 1922. saopštilo da su pitomice zavoda prikupile za „Ruski dan” 14. aprila 1922. 22.888 kruna. Ovaj novac je poslan preko Društva Crvenog Krsta u Beogradu blagajniku odbora za pomoć gladnim đacima u Rusiji. Odbor je zamolio upravu zavoda, da saopšti njegovu zahvalnost svim priložnicima s izjavom, da je to dotad bio najveći prilog primlјen za gladne đake u Rusiji. Mesna kolonija ruskih izbeglica obavlјala je svake nedelјe posle liturgije posebne molitve za oslobođenje ruskog patrijarha Tihona. Na Gruškom vojnom polјu su pet kozaka pred publikom izvodili vežbe na konjima. (8)

Srpski list „Dubrovnik” redovno je izveštavao o radu ruskih izbeglica a kasnije i o priredbama u Ruskom Domu. U Sokolani (Sponza) 30. 9. 1922. Grigorije Petrov održao je predavanje na temu „Vaspitač naroda”. U listu „Dubrovnik” objavlјeno je da će u prostorijama Srpskog dubrovačkog pjevačkog društva „Sloga” 1 oktobra 1922. držati predavanje „Traženje lјudi” a 2 oktobra „Traženje čovjeka”. (9) Ruske izbeglice improvizovale su pozorište u „Revelinu”. Prikazivali su komade prvih ruskih dramskih pisaca. (10)

U Cavtatu je 1926. preminuo ruski general Vladimir Treteski, učesnik rusko-turskog rata 1877. Stari general bio je omilјen u Cavtatu. Pored svih stanovnika Cavtata na sprovodu je bila gospođa Pašić sa ćerkom i još neke viđenije ličnosti iz Dubrovnika. Ruska kolonija se preko novina zahvalila svima onima koji su odali dostojnu poštu generalu Treteskom.(11)

Društvo „Knjeginja Zorka“ u Dubrovniku pomagalo je siromašnu decu ruske kolonije. U Ruskom Domu priređeno je božićno drvce – jelka te su tom prilikom obučena i obdarena sva siromašna deca ruske kolonije. Osim dece pomognuto je novčanom pomoću više ruskih bolesnih i iznemoglih porodica. Društvo „Knjeginja Zorka“ nastavilo je da se stara o njima. Staranje se nije sastojalo samo u materijalnoj pomoći. Obrazovan je Odbor gospođa koji se starao da ublaži bedu nevolјnih ruskih izbeglica. Predsednica društva „Knjeginja Zorka“ bila je izabrana za predsednicu tog Odbora. Za sve ove zasluge ruska kolonija izabrala je Mariju Perović za svoju počasnu članicu. Danica Radović, predsjednica Društva „Knjeginja Zorka“ i predsednica Odbora za zbrinjavanje siromašnih Rusa u Dubrovniku, bila je aprila 1937. odlikovana od Ruskog Crvenog krsta za svoj rad koji je sa odborom gospođa provodila u korist siromašnih Rusa. (12)

Matica Srpska u Dubrovniku priredila je svečanu akademiju u spomen stogodišnjice smrti velikog ruskog pesnika Aleksandra Sergjevića Puškina. Puškinovo veče održano je 20. februara 1937. u sali „Sloge”. Akademija je počela sa predavanjem koje je održao Božo Hope. Zorka Babić-Bubalo recitovala je Puškinovog „Bronzanog konjanika”. Salonski orkestar pod rukovodstvom Sofije Cvetkove izveo je veliku fantaziju iz opere „Evgenij Onjegin”. Dora Trojanović pevala je Rubinštajnovu „Noć”, Stravinskog „Pastorale” i Grečaninovu „Uspavanku”. L. M. Rogovski pratio ju je na klaviru. Čelista Teodor Koh svirao je Čajkovskog i Glazunova. Olga Vukmirović izvela je ariju Tatjane iz opere „Evgenij Onjegin”. Na kraju je Paula Begović otsvirala Ljadovlјev „Barkarole” i „Preludij” od Rahmaninova. Matica je otvorila kružok slovenskih jezika, u prvom redu ruskog (13).

Da Vas podsetimo:  SNS bi u koaliciju sa "Mi – glas iz naroda", ali ucene ne prihvata

Ruske izbeglice u Jugoslaviji organizovale su svoj kulturni rad u Ruskim domovima. Upravnik Ruskog Doma u Dubrovniku bio je Jevgenij Aleksandrovič Vostrosablin. Rusko književno veče održano je u Ruskom domu marta 1938. Ruski književnik Ruadze napravio je paralelu među Robespjerom i Stalјinom. Profesor Abramov prikazao je 3 karakterna tipa Moskovskog univerziteta. G. Meri govorio je o pitanju „Učenjaci i proroci”. G. Dimitrijev pročitao je dve duhovite humoreske. Božo Bubalo pročitao je Kočićev „Vukov gaj”, a Jakov Carić govorio je na ruskom 3 basne a zatim deklamovao jednu Nazorovu pjesmu. (14)

2016-07-09_075452Rusko književno veče održano je 20 marta 1938. u Ruskom domu pod predsjedanjem Vostrosablјina, upravnika doma. Ruadze recitovao je svoje dve pjesme. Božo Bubalo upoznao je rusku publiku sa dve humoreske Nušićeve. G. Meri pročitao je kratku raspravu o „Čovječjoj duši”. G. Dimitrijev pročitao je dve pripovjetke ruskih novih književnika Gušćika i Korovina. Večer je završio Ruadze jednom patriotskom pjesmom. (15)

U Ruskom domu aprila 1938. priređeno 7 rusko-jugoslovensko veče pod predsjedanjem Vostrosablјina. Božo Bubalo upoznao je publiku s biografijom pjesnika I. Mažuranića i pročitao njegovu „Četu”. Dimitrijev osobito je intrepetovao humoreske Čehova. Frano Simoni je deklamovao pjesmu D. Arnolda o Damjanu Judi, knezu dubrovačkom. Ruski književnik Ruadze recitovao je nekoliko svojih pjesama. (16)

U prostorijama Ruskog doma održano je 22 maja 1938. osmo rusko-jugoslovensko književno veče. Profesor Abramov dao je svestranu karakteristiku slikara mariniste A. Hanzena kao umetnika i kao čovjeka. Književnik Ruadze recitovao je nekoliko svojih pjesama. Božo Bubalo upoznao je rusku publiku sa pjesmama Vojislava Ilića, koje je recitovao i prethodno protumačio na ruskom jeziku. G. Dimitrijev pročitao je jednu Čehovlјevu pripovjetku. Frano Simoni je završio veče recitovanjem ,,Kuge” od Šenoe i jednom pjesmom Zmaj-Jovinom. (17)

U Ruskom domu priređena je komemoracija 17. jula 1938. u počast uspomene 20 godina smrti cara Nikolaja i carske porodice. Prvo je govorio inžinjer Bjelјajev i u svom govoru prikazao ličnost cara. Ruadze je recitovao prigodni sastavak posvećen uspomeni na cara Nikolaja. Iznar je govorio o ekonomskom procvatu u Rusiji za vreme vlade Nikolaja II. Dimitrijev i gospođa Kostina su deklamovali prigodne stihove. (18)

Povodom 950 godišnjice krštenja Rusa bilo je na dan sv. Kneza Vladimira 31. jula 1938. u Ruskom Domu u Dubrovniku blagodarenje, a zatim komemorativno veče. Profesor Georgijevski je opširno govorio o knezu Vladimiru. Književnik Ruadze pročitao je svoju pesmu „Sveta Rusija”. Dimitrijev i gospođa Kostina, završili su veče deklamacijama prigodnih pjesama. (19)

Iste 1938. godine u Ruskom Domu u Dubrovniku nastupala je ruska glumica gđa Marija Andrejevna Vedrinskaja, bivša članica Aleksandrinskog Teatra u Petrogradu. Umetnica je recitovala nekoliko pjesama i odlomaka iz romana ruskih pisaca. Ruadze je pozdravio umetnicu u ime Ruske kolonije, a Štein je pročitao prigodnu pjesmu. Profesor Jakov Carić čestitao je umjetnici u ime jugoslavenske publike. (20)

Rusi koji su posle Prvog svetskog rata živeli u Jugoslaviji, letovali su u Dubrovniku. Tom prilikom obilazili su Ruski dom u Dubrovniku.

U Ruskom domu je oktobra 1938. održan parastos za Velikog kneza Kirila. Parastosu je prisustvovao komandant mjesta general Vuković, predstavnik Ruskog Delegata Vostrosablin i priličan broj Rusa i građana Dubrovnika. Opći savez Kozaka održao je oktobra 1938. u crkvi sv. Blagoveštenija u Dubrovniku parastos za svoje umrle atamane. Parastosu su prisustvovali mjesni ruski Kozaci i ostala ruska kolonija. (21)

Novembra 1938. u Ruskom domu održano je književno veče, na kome je Bjelјajev govorio o Stanislavskom. Ruadze je govorio o Šalјapinu. Božo Bubalo pročitao je Nušićevu aktovku „Pod starost”, a Dimitrijev deklamovao dve mađarske pesme od Berkeša koje je preveo Ruadze. Veče je završio profesor Carić deklamujući svoju pjesmu „Ruskom jeziku”. (22)

Da Vas podsetimo:  Draži kao izdajniku i saradniku okupatora i Titu kao maršalu i heroju rata

Posle Prvog svetskog rata Kralјevina SHS. primila je veliki broj ruskih izbeglica. Kralј Aleksandar, srpski narod i sokoli nastojali su da im omoguće novi život u Jugoslaviji. Primorski Srbi a naročito Kolo Srpskih Sestara i Dobrotvorne Zadruge Srpkinja nastojali su da im pomognu. Početkom 1921. u Dubrovniku je izvršeno blagodarenje i posvećenje novog Doma odbora i trpezarije ruske kolonije u kasarni „Ravelin”. Povodom posvećenja u listu „Narodna Svijest” istaknuta je privremenost boravka ruskih izbeglica Izbeglice se nisu vratile a Ruski dom je bio središte života i rada ruske kolonije u Dubrovniku. Obrazovan je Odbor gospođa koji se starao da ublaži bedu nevolјnih ruskih izbeglica. Predsednica društva „Knjeginja Zorka“ bila je izabrana za predsednicu tog Odbora. U Dubrovniku su organizovane akcije za pomoć gladnima u Rusiji 1922. Prvo jugoslovenski list „Rad” a posle srpski list „Dubrovnik” redovno su izveštavali o aktivnostima ruskih izbeglica a kasnije i o priredbama u Ruskom Domu.

Saša Nedelјković, član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije

____________

Napomene:

1. „Rusi u Dubrovniku”, „Rad”, Dubrovnik, 21. augusta 1920, br. 40, str.3; „Ruski koncerat”, „Rad”, Dubrovnik, 4. septembra 1920, br. 42, str.3;
2. „Rad Ruskog Crvenog Krsta u Južnoj Dalmaciji”, „Glasnik Ministarstva narodnog zdravlјa”, br. 9, Beograd, septembar 1921, str. 493, 494;
3. Mila Stojnić, „Rusko-srpska književna preplitanja”, Zavet, Beograd, 1994, str. 131, 173; „Centralna carinska blagajnica u Dubrovniku”, „Narodna Svijest”, Dubrovnik, 13. decembra 1921, br. 50, str. 4;
4. „Ruski izbjeglice”, „Ruskij Listok”, „Narodna Svijest”, Dubrovnik, 19 februara 1921, br. 3, str.3, 4; „Ruska svečanost u Dubrovniku”, „Narodnoj Ženskoj Zadruzi”, „Narodna Svijest”, Dubrovnik, 1.februara 1921, br. 5, str.3;
5. „G-đa Ema Stefanović-Lipovac “, „Vardar kalendar za prestupnu godinu 1929”, Beograd, 1928, str.151, 152; „Izveštaj Kola Srpskih Sestara u Beogradu i njegovih Odbora u zemlјi za 1930-1931”, „Vardar XX Kalendar Kola Srpskih Sestara za prestupnu 1932 godinu”, Beograd, 1932, str. 112;
6. „Ruski bjegunci”, „Rad”, Dubrovnik, 23. decembra 1920, br. 58, str. 3; H. „Večer ruskih pjesama”,„Rad”, Dubrovnik, 31. decembar 1920, br. 59, str. 3; „Ruske umjetnice”, „Rad”, Dubrovnik, 29. januara 1921, br. 3, str. 3; „Koncerat”, „Rad”, Dubrovnik, 1. oktobra 1921, br. 97, str. 3;
7. „Ruski sabor u Karlovcima”, „Narodna Svijest”, Dubrovnik, 21. decembra 1921, br. 51, str. 2;
8. „Uspjeh humanitarne akcije o ,,Ruskom danu” ..”, „Za oslobođenje ruskog patrijarha Tihona”, „Vježba i trka Kozaka”, „Narodna Svijest”, Dubrovnik, 30. maja 1922, br. 22, str.4;
9. „Grigorije Petrov opet u Dubrovniku”, „Dubrovnik”, Dubrovnik, 30 Septembra 1922, br. 77, str. 3;
10. ,,Pozorište ruskih izbeglica u našem gradu”, „Narodna Svijest”, Dubrovnik 12. decembra 1922, br. 49, str. 3;
11. „General Vladimir Treteski”, „Sloga”, Mostar-Dubrovnik , 27. maja 1926, br. 18, str. 2;
12. Spomenica Društva „Knjeginja Zorka“, Beograd, 1934, str. 314; „Odlikovanje”, „Dubrovnik”, br. 12, Dubrovnik, 24. aprila 1937, str. 3;
13. „Ponovni otvor „Matice Srpske” u Dubrovniku”, br.1, 2. februar 1937, str. 2; „Puškinovo veče”, „Dubrovnik”, 27 februara 1937, br. 4, Dubrovnik, str. 7;
14. „Rusko književno veče”, „Dubrovnik”, Dubrovnik, 12 marta 1938, br.10, str. 4
15. „Rusko književno veče”, „Dubrovnik”, Dubrovnik, 26 marta 1938, br. 12, str. 4;
16. „Rusko jugoslovensko veče”, „Dubrovnik”, Dubrovnik 16. april 1938, br. 15, str. 4;
17. „Književno veče u Ruskom Domu”, „Dubrovnik”, Dubrovnik, 28 maja 1938, br.21, str. 4;
18. „20 godišnjica smrti ruskog cara Nikolaja II”, „Dubrovnik”, Dubrovnik, 23 jula 1938, br. 29, str. 3;
19. „Proslava 950 god. krštenja Rusa”, „Dubrovnik”, Dubrovnik, 6 avgust 1938, br.31,str. 4;
20. „Veče ruske umetnice Vedrinske”, „Dubrovnik”, Dubrovnik, 8 oktobra 1938, br. 40, str.4;
21. „Parastos za Velikog Kneza Kirila”, br.42, „Dubrovnik”, 22 oktobra 1938, Dubrovnik, str.4; „Opći savez Kozaka”, br.43, „Dubrovnik”, 29 oktobra 1938, Dubrovnik, str.4;
22. „Književno veče u Ruskom domu”, „Dubrovnik”, Dubrovnik, 26 novembra 1938, br.47, str.4;

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime