Ruski sokoli u Beogradu

0
1310
Foto: printscreen

Ruske izbeglice u Jugoslaviji imale su podršku kralja Aleksandra i srpske javnosti. Ruski Dom bio je centar ruskih društava i ustanova u Beogradu. U njemu je 1937. Ruski otsek Sokolskog društva Beograd–Matica priredio svečanu prosvetnu akademiju. Prikazivan je komad „Talisman” u pozorišnoj sali Ruskog doma. Komad su napisali članovi otseka. (1) Ruski otsek Sokolskog Društva Beograd-Matica imao je 1931. 257 članova, 40 naraštajaca i 159 dece. (2) U Oficirskom domu u Beogradu novembra 1932. kralj Aleksandar otvorio je Sokolsku izložbu. Između ostalog kralj je posetio odeljenje “Ruskog Saveza” gde ga je dočekao starešina Saveza Artamanov. (3)

U Beogradu je delovao Vazduhoplovni odsek Sokolskog društva “Ruski soko”. Odsek je radio od 2. juna 1935. i zvao se „Kapetan Nesterov”. Jedriličarska sekcija je 1935. imala 25 članova. (4) U utakmicama Sokolske župe Beograd učestvovali su i ruski sokoli iz Zemuna. U pozorišnoj sali Ruskog doma 20 juna 1937. održali su ruski sokoli svečanu akademiju, u kojoj je učestvovalo 6 društava iz Pokrajinskog Saveza ruskog Sokolstva u Jugoslaviji. Ruski sokoli iz Zemuna izveli su apoteozu akademije. U prvoj slici apoteoze prikazano je veselje u predratnoj Rusiji, sa horskim pevanjem ruskih narodnih pesama i narodnim igrama. Druga slika predstavljala je čežnju ruskih sokola za obnovom nacionalne Rusije i njihovu nadu da će Rusija vaskrsnuti jaka i preporođena. (5)

Na osvećenju kosturnice palim ruskim borcima u Prvom svetskom ratu u Beogradu 12. januara 1936. učestvovali su i ruski sokoli. Svečanosti je prisustvovalo mnoštvo ruskih carskih oficira sa generalima Opuhinom, Artamonovom i Skorodumovom na čelu, odred vojske sa muzikom i mnoštvo Beograđana. Patrijarh Varnava istakao je u svom govoru veliku i trajnu zahvalnost i ljubav naroda prema majci Slovenstva Rusiji i nepokolebivu veru u uskrsnuće nacionalne Rusije. Predsednik odbora za podizanje spomenika Dobra Bogdanović predao je spomenik na čuvanje predsedniku Udruženja ruskih ratnika u Jugoslaviji generalu Skorodumovu. (6) Starešina Saveza slovenskog Sokolstva dr. Bukovski posetio Ruski dom, gde su ga pozdravili predstavnci Ruskog sokola Drajling i Artamanov. Razgledao je osnovnu i srednju rusku školu u domu, a potom posetio prostorije Saveza ruskog Sokolstva. (7)

Savez ruskog Sokolstva održao je 23. juna 1937. u Beogradu redovnu VIII Glavnu skupštinu i proslavu tridesetogodišnjice ruskog sokolstva. Skupština je održana u pozorišnoj sali Ruskog doma, a prisustvovao je Mitropolit Anastasije, poglavar Ruske crkve van granica Rusije, pretstavnici Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, Saveza bugarskih Junaka i mnogih ruskih nacionalnih organizacija. Nakon svečane sednice prisutni gosti pregledali su rusku sokolsku izložbu, koja je prikazala život i rad ruskih sokola u toku 15 godina van njihove otadžbine, kako u Jugoslaviji, tako i u drugim zemljama širom celog sveta. Naročito je prikazan rad Ruskog Sokolstva u Jugoslaviji, a u vezi sa tim izložba Ruskog Sokolskog otseka u Zemunu, koji je izložio istorijat Pokrajinskog Saveza Ruskog Sokolstva u Jugoslaviji, kome je bio osnivač. Tom prilikom je prikazan film iz istorije ruskog i celokupnog slovenskog sokolstva. Na skupštini je bilo 123 delegata i to : iz Jugoslavije, Francuske, Bugarske i Čehoslovačke, a bila su dostavljena punomoćja iz Amerike, Kine, Poljske i Latvije. (8) Delegati ruskog sokolstva okupoli su se u Ruskom domu na skupštini Saveza ruskog sokolstva. Bilo je 30 delegata iz 21 sokolske jedinice, predstavnici Saveza, prosvetari, načelnici i učesnici Pokrajinske Sokolske akademije. Sednicu su posetili predstavnici najaktivnijih ruskih organizacija. Rusko sokolstvo se istaklo u radu sa omladinom i decom u 20 dečijih sokolskih škola sa specijalnim programom, sprovedeno je 12 letnjih logora za ruski sokolski naraštaj sa 200 naraštajaca. U manastiru “Milkovo” priređen je pokrajinski logor u kome su učestvovali omladinci iz 15 ruskih sokolskih jedinica . Došli su predstavnici ruskih sokolskih društava u Sofiji i Rigi. U Pokrajinskom savezu 1939. priređeno je 28 sokolskih akademija i 72 izleta, održano je oko 300 govora pred vrstom i oko 240 raznih predavanja po specijalnom programu, radilo je oko 20 sokolskih biblioteka, 8 amaterskih pozorišta u kojima je priređeno oko 30 predstava, stalno je izlazio u Beogradu Savezni sokolski časopis „Puti Ruskog Sokolstva”, „Sokolske novine” u Vranju, povremeni časopis ruskog Sokolskog Otseka u Zemunu, „bilteni” u pojedinim odsecima, održano 3 radio predavanja, … . Bilo je važno učešće Ruskog sokolstva na Junačkom sletu u Sofiji jula 1939. Ruskom sokolstvu dodeljena je prva nagrada – srebrni pehar. Izdano je mnogo medalja, venaca i diploma za utakmice. Darovani su carski ordeni pojedinim sokolskim funkcionerima. Prilikom skupštine bila je priređena Pokrajinska Savezna sokolska akademija sa programom od 16 tačaka. Na akademiji su učestvovale gimnastičke grupe svih kategorija ruskih sokolskih odseka : u Beogradu, Zemunu, Novom Sadu i Kragujevcu. U Upravnom odboru bili su : Starešina V. Artamonov, prosvetar B.Sergejevski, načelnik A.Gan i sekretar N. Rževski. Članak N. Kadesnikova u „Sokolskom Zborniku” se završavao : „S verom u Boga – za sreću i slavu svoje Otadžbine ! Zdravo!”(9)

Da Vas podsetimo:  "Promene" lepo zvuče, ali se teško ostvaruju - jedno lično iskustvo

Ruski sokoli u Beogradu priredili su u Ruskom domu, 8. decembra 1940, svečano molepstvije u čast svetog Đorđa. Prisustvovali su starešina Pokrajinskog Saveza Ruskog sokolstva Drejling, župski starešina Artamanov, tajnik Baukov, prosvetar Jelačić … . Bilo je prisutno brojno članstvo u sokolskim odorama. Uveče je održan drugi deo svečanosti. Članovi i podmladak položili su svečani zavet, kojim su se zakleli, da će čuvati rusko ime i sa dostojanstvom vršiti sokolske dužnosti i raditi na svestranom kulturnom razvoju svog naroda i duhovnom ujedinjenju slovenstva. Govorio je starešina Drejling, posle čega je izveden program svečane akademije. (10) U sokolani u prostorijama Ruskog doma 13 aprila 1940. priređeno je zabavno veče sa igrankom od strane udruženja bivših pitomaca Carsko-Ruske Pavlovske Vojne akademije. U Ruskom domu delovala je ruska škola i delovala su ruska pozorišta. U Ruskom domu 11 januara 1941. davano je „Veče humora”. Učestvovali su umetnici Vera Greč i Polikarp Pavlov. Prikazane su tri jednočinke od A. Čehova : „Predavanje o štetnosti duvana”, „Srećan kraj”, „Poslednja mohikanka” i komad u jednom činu od A. Averčenka „Nostalgija”. Režiseri su bili : V. Greč i P.Pavlov. Scenograf je bio S. Kučinski. Sem Vere Greč i Polikarpa Pavlova učestvovali su u komadima Zajarni, Leonski, Lionski i dr. (11) Povlašćeno pozorište Udruženja ruskih glumaca davalo je 8 februara 1941. u Ruskom domu komediju “Prostakuša” (Hamka) od M. Konstantinova sa Lidijom Avčinikovom u glavnoj ulozi. Igrali su Karavodina, Marina Stronovska, Mihajlova, Duhovskoj, Evgenjev, Zajarni, Liozin, Mihajlovski, Panov, Rašpil, … . Reditelj je bio Vsevold Homicki.

Rusko humorističko pozorište „Bela vrana” je 9 februara 1941. ponavljalo je svoj program : „Pesma bele vrane”, „Pročanstva Nostradamusa za 1941”, aktuelni skečevi Ispraćaj dr. Peljtcera, Taras Buljba. … Aktuelnu karikaturu crtao je Ten, karikaturista „Ošišanog ježa”. Učestvovali su ruski umetnici Avčinikova, Nevska, Lukašević, Šanuarska, Evgenjev, Panov, Liozin, Tamarov, Orlov, Tomin, Ostrovski i Ten. Reditelj je bio V. Homicki. Konferansije E. Evgenjev.

Da Vas podsetimo:  Prihvatanje mandata sa pokradenih izbora značilo bi izdaju građana i priznanje legitimiteta čitavog izbornog procesa

List „Politika” najavio je da će se u Ruskom domu 16 februara 1941. održati dečija predstava Ruske osnovne škole u korist siromašnih đaka Ruske škole. Trebalo je da se izvedu : „Minijature” : Porculan, Korpa cveća, Gusari i Božić na ruskom selu. Reditelj je bio L. Leonski, a balet M. Tuljakova, kostimi i dekor S. Kučinski. (12)

Saša Nedeljković
član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije

Napomene :
1. Vesti, „Oko Sokolovo“, Beograd, 1 maj 1938, br.5, God.II, str.129;
2. Jugoslovenski Sokolski kalendar 1931, Ljubljana, str.167;
3. „Nj. Vel. Kralj s Nj. Vis. Prestolonaslednikom Petrom, starešinom Saveza SKJ, otvorio je Sokolsku izložbu”, „Sokolski glasnik”, Ljubljana, 18. novembra 1932, br. 46, str. 1,2,3;
4. Vladimir Lepojević, „Aerodrom pored astronomske opsevatorije”, „Zbornik radova konferencije “Razvoj astronomije kod Srba IV”, Beograd, 22-26. april 2006, Publ. Astr. Druš. “Ruđer Bošković”, 2007, br. 7, 9-18, str. 17;
5. „Sudelovanje ruskog Sokolstva u župskim utakmicama i župskom sletu”, “Oko sokolovo”, Beograd, 6.septembar 1937, br. 8, str. 177, 178;
6. „Osvećenje kosturnice palim ruskim borcima u Beogradu”, „Sokolski Glasnik”, Ljubljana, 17 januara 1936, br. 3, str. 6;
7. „Brat dr. Stanislav Bukovski”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 5 februar 1937, br. 2, str. 1,2, 3,4,5;
8. „VIII Glavna skupština Saveza ruskog sokolstva”, „Oko Sokolovo“, Beograd, 6.septembra 1937, br.8, str.180-181;
9. N. Kadesnikov, „Skupština Saveza ruskog sokolstva”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 5 april 1940, br. 14, str. 2;
10. „Iz Ruskog sokolstva”, „Sokolski Glasnik”, Beograd, 13 decembar 1940, br. 50, str. 4;
11. „Pozorište”, „Vreme”, Beograd, 10 januar 1941. str. 9;
12. „Pozorišta”, „Politika”, Beograd, 5 februara 1941, str. 21;

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime