Sa kim SNS konstituiše vladu?

0
968
Foto: printscreen

Izbornu listu ”Aleksandar Vučić- za našu decu” konstituisalo je nekoliko političkih stranaka:1. Srpska napredna stranka; 2.Socijaldemokratska partija Srbije; 3.Pokret socijalista;4.Pokret ujedinjenih penzionera Srbije;5.Pokret snaga Srbije BK; 6. Srpska napredna partija; 7. Srpski pokret obnove (?). Na izborima, održanim 21. 06.2020. godine, izborna lista ”Aleksandar Vučić-za našu decu” osvojila je 1.953.998 glasova ili 188 mandata, izborna lista ”Ivica Dačić-SPS i Jedinstvena Srbija-Dragan Marković Palma 334.333 glasova, 10.38% ili 32 mandata; izborna lista ”Aleksandar Šapić-Pobeda za Srbiju” 123.393 glasova, 3,83% ili 11 mandata, izborna lista ” Savez vojvođanskih Mađara-Ištvan Pastor 71.893 glasova, 2,23% ili 9 mandata; izborna lista ”Akademik Muamer Zukorlić- Samo pravo, Stranka pravde i pomirenja, Demokratska partija Makedonaca DPM 32.170 glasova ili 4 mandata; izborna lista Albanska demokratska alternativa-Ujedinjena dolina 26.437 glasova, to jest 0,82 % ili 3 mandata, izborna lista ”SDA Sandžak Sulejman Ugljanin 24.676, ili 0,77 to jest 3 mandata.

U Narodnu Skuštinu Republike Srbije, posle izbora 21. 06.2020 godine neće ući čitav niz malih političkih stranaka; Ujedinjena demokratska Srbija ( Vojvođanski front, Vojvođanska partija, Crnogorska partija, LSV, DSHV, Građanski demokratski forum, Stranka moderne Srbije). Zatim Pokret Levijatan- živim za Srbiju, Grupa građana: 1 od 5 miliona, Metla 2020, Čedomir Jovanović-Koalicija za mir, Milica Đurđević Stamenkovski-Srpska stranka zavetnici, POKS; Dr Vojislav Šešelj-SRS, Sergej Trifunović- Pokret slobodnih građana, Suverenisti,Unija Rumuna Srbije, Crnogorska partija itd.

Kad je reč o tome s kim će Srpska napredna stranka konstituisati vlast, kao i kako će parlament izgledati, odnosno, koje političke stranke će biti u opoziciji, postoje četiri opcije. Prva je koalicija Srpske napredne stranke, Socijalističke partije Srbije i nekih stranaka koje predstavljaju etničke manjine. Druga je koalicija Srpske napredne stranke, Aleksandra Šapića i manjinskih stranaka. Treća je koalicija Srpske napredne stranke, Socijalističke partije Srbije, Aleksandra Šapića i manjina. I poslednja opcija je vlada koju bi konstituisala sama Srpska napredna stranka sa manjinama.

Da Vas podsetimo:  Balkanski Medeljin

Ako bi Srpska napredna stranka konstituisala vladu i sa Socijalističkom partijom Srbije i sa Srpskim patriotskim savezom, to znači da bi opoziciono delovanje u potpunosti pripalo političkim strankama koje predstavljaju etničke manjine, što bi dalje značilo mogućnost da kreiranjem incidenata na etničkoj osnovi po graničnim mestima, ili unutar važnijih republičkih institucija, one političke stranke, koje pretežno povezujemo s bivšom Demokratskom strankom i Demokratskom strankom Srbije instrumentalizuju manjine, i političke stranke koje ih reprezentuju u parlamentu, kako bi rušile vlast Srpske napredne stranke. Dakle, možda bi najbolje bilo da jedna od stranaka koje su prešle cenzus i formirale poslaničku grupu, to jest ili Socijalistička partija Srbije ili stranka Aleksandra Šapića budu opozicione.

Zbog toga se i postavlja pitanje;da li će Vučić napraviti koaliciju (osim s manjinama) sa Socijalističkom partijom Srbije ili Srpskim patriotskim savezom Aleksandar Šapić?

Socijalističkoj partiji Srbije spočitava se njena prošlost, misli se na saradnju sa Demokratskom strankom, G17+, SPO, i Demokrtaskom strankom Srbije. No, sa druge strane, njoj se, ipak pripisuju zasluge kad je reč o popravljanju pozicije Beograda u odnosu na Prištinu na međunarodnom planu, uspehu kampanje povlačenja priznanja nezavisnosti Kosova, itd. Ukoliko bi Socijalistička partija Srbije prešla u opozicione partije u parlamentu, ona bi mogla da nastavi da vodi politiku koja se protivi nezavisnosti Kosova, odnosno, da nastavi da tretira Kosovo kao okupirani deo teritorije Republike Srbije, no, pitanje je da li bi politička stranka Aleksandra Šapića bila u stanju, ukoliko bi se našla unutar vladajućih partija, da vodi politiku, po pitanju Kosova, sličnu Socijalističkoj partiji Srbije. Retorički bi mogla, ali, suštinski pitanje koliko bi ova politička stranka bila sposobna da se odupre uticajima onih koji bi pokušali da kontrolišu njeno delovanje unutar institucija. Po ovom pitanju, kretanja po lavirintima političke moći u Srbiji, više iskustva od Šapića i njegovih saradnika, ima Socijalistička partija Srbije. Takođe, ne treba zaboraviti da je Aleksandar Šapić svoju političku karijeru počeo članstvom u Demokratskoj stranci, u vreme kada je ta stranka imala svog čoveka za predsednika države, kao i činjenicu da se u toj političkoj stranci, nalazio skoro na samom njenom vrhu. To dalje znači, da stalni i obični birači Srpske napredne stranke, iako poštuju Aleksandra Šapića zbog sportske karijere, teško mogu da prihvate savezništvo s njim imajući u vidu elemente njegove političke karijere, odnosno, njegovu pripadnost Demokratskoj stranci.

Da Vas podsetimo:  Puno sreće u Novoj godini, trebaće nam!

Ukoliko bi Srpska napredna stranka napravila koaliciju sa Socijalističkom partijom Srbije, stranka Aleksandra Šapića- Srpski patriotski savez, bi u parlamentu bila zajedno sa manjinama deo opozicije. Unutar opozicije ona bi mogla da neutrališe onaj deo manjinskih stranaka koji bi bio fleksibilniji kad je reč o nezavisnosti Kosova, i u isto vreme mogla bi da bude radikalan kritičar svakog pokušaja nove vlade, konstituisane nakon konsultacija, da učini ustupke koji bi išli u pravcu veće nezavisnosti Kosova, i intenzivnije redukcije suvereniteta Republike Srbije.

Bilo kako bilo, odluku o tome ko će biti koalicioni partneri Srpske napredne stranke, donosi sama Srpska napredna stranka. Slično je i sa kandidatima za budućeg premijera. Da li će to biti Maja Gojković, Igor Mirović, Miloš Vučević ili neko drugi uskoro ćemo saznati.

Jednako važno pitanju ko će konstituisati novu vladu, ili važnije, jeste pitanje kako će se nova vlast suočiti s problemima koji postoje u vezi epidemije korona virusa, odnosno pojavom sledećeg talasa epidemije sredinom septembra 2020. godine, s problemom ekstremizma koji se artikuliše kroz proteste ( protesti imaju veze s ekstremizmom, ali nemaju nikakve veze s anarhizmom ili terorizom), problemom loših kadrova na lokalnom nivou, kao i nezadovoljstva građana zbog ulaska u opštinke ustanove u Vojvodini esktremista iz Vojvođanskog fronta, itd, itd.

Lorna Štrbac
Izvor: Vidovdan

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime