Savez Sokola i poljoprivreda

0
1119

Shvatajući značaj sela za opstanak nacije Savez Sokola nastojao je da proširi svoj rad na selo osnivanjem seoskih sokolskih četa. Preko seoskih četa nastojali su da pomognu selјacima. Radili su na širenju pismenosti, trezvenosti, voćarstva, pčelarstva i osnivanju zadruga. U svom radu sarađivali su sa higijenskim zavodima. Polјoprivredna izložba sokolskih četa društva Mostar u Bijelom Polјu održana je 14. decembra 1930. Od stočnih bilјaka izložena je poglavito repa. Ovo je bila prva polјoprivredna izložba sokolskih četa društva Mostar, a organizovala ju je uprava župe Mostar, na inicijativu čete Zijemlјe.

Čačak - Dom sa rasadnikom
Čačak – Dom sa rasadnikom

Izložbu je posetilo celo selo, a došli su izaslanici župe i društva Mostar. Izložbu je otvorio starešina župe Čedo Milić ističući važnost izložbe i staranje župe oko unapređenja polјoprivrede po četama. Posle njega govorio je Ljubinko Vučenović o potrebi što intezivnijeg gajenja repe, deteline i grahorice u izrazito stočarskim predelima, kao i o koristi bolјega hranjenja stoke, naročito preko zime. Posle njegovog govora iznosili su članovi četa rezultate, koje su postigli gajenjem stočne hrane. Starešina čete Bijelo Polјe izneo je da je zasejao 10 kg grahorice, a dobio 1.200 kg i to baš u vreme, kad niko nije imao stočnu hranu. Uverio se da su mu krave davale dvostruko više mleka dok ih je hranio repom. To su potvrdili Đorđe Radulović i Vukosav Dragić. U svom govoru starešina čete Zijemlјe izneo je da je na prostoru oko 300 kv. met. Dobio 30-35 met. centi repe, a jedan član na pola dunuma zemlјe dobio je 50 met. centi repe. Dok je upotreblјavao staro seme dobio je na 3 dunuma zemlјe 18 met. centi krompira, a kad je zasejao seme, što ga je dobio od župe, dobio je 70 met. centi krompira na istom zemlјištu. Smatrao je da je seme kupusa odlično, jer su imali glavice teške po 4 kg. Đorđe Trišić je izneo da je kupio kravu za koju mu je garantovano, da daje 6 litara mleka. Kad ju je hranio repom davala je 11 litara. Risto Tilimbat je istakao, da nema toga ko bi ga razuverio, da repa i detelina nisu dobra hrana za stoku. Na kraju je starešina čete Bijelo Polјe zahvalio upravi župe, što je radila da se selo preporodi. Prvu nagradu je dobio Antelј Lazo iz čete Zijemlјe.

Sokolsko društvo u Gacku otvorilo je 25. oktobra 1931. izložbu polјoprivrednih proizvoda i ručnih radova seoskih sokolskih četa sreza gatačkog u svom sokolskom domu. Izložbu je otvorio sreski načelnik Dedić, član sokolskog društva. U svom govoru istakao je : „Hercegovina se ponosi Sokolstvom, jer danas prednjači u njemu svojim istinskim radom, kao viteštvom na bojnom polјu”. Na izložbi pažnju su privukli ručni radovi, koji su se isticali svojom umetničkom izradom i koji su prikazivali povest, narodne velikane, junaštvo i viteštvo. Ručni radovi bili su : kreveti, stolovi, stolice, tintarnice od drveta, stanovi za tkanje, mašine za vezanje sena, gusle, kutije za duvan, grabulјe, vile, brane, plugovi, … . Iako je skoro sve uništeno od suše, sokoli iz seoskih četa su pokazali da i u planinskim krajevima sve može uspevati, samo je trebalo imati volјe i truda. Održanje izložbe pomogao je ban Zetske banovine dr. Krulј sa 10.000 dinara. Zbog njegove stalne brige o sokolima i narodu gatačkog kraja, sokoli su mu sa izložbe uputili pozdravnu depešu. Bilo je 90 izlagača i svi su nagrađeni od banske pomoći. Sokoli su odlučili da svoje polјoprivredne proizvode sa izložbe stave na raspolaganje narodnom odboru za ishranu postradalih od suše. (1)

Da Vas podsetimo:  ČEKAJUĆI TRAMPA

1Sokoli iz Knina su proslavili Vidovdan 1931. na dalmatinskom Kosovu. Proslava je priređena po programu Kulturno-privredne matice za severnu Dalmaciju, koja je odlučila da proslavi da karakter kulturno-privredne propagande za selo. Osim sokolskog programa bila je predviđena polјoprivredna i higijenska izložba. Bio je pozvan dr. St. Ivanić, direktor Centralnog higijenskog zavoda u Beogradu, da održi predavanje o zdravstvenim zadrugama. (2)

Prvi sabor sokolskih četa župe Mostar održan je u Mostaru 15. decembra 1935. u dvorani pevačkog društva “Hrvoje”. Na saboru su učestvovali delegati iz 162 čete i 22 društva župe Mostar, delegati Saveza SKJ i delegat Saveza bugarskih Junaka. Zatim delegati iz ostalih sokolskih župa, ukupno oko 500 prisutnih. Delegati četa i društava župe Mostar, sa svojim zastavama i uz muziku čete Orašac došli su na sabor u povorci koju je predvodio starešina župe Čeda Milić i članovi župske uprave. Saboru su prisustvovali mostarski episkop dr. Tihon, predstavnici Senata dr. Uroš Krulј i Atanasije Šola i Narodne skupštine, zastupnici Primorske i Zetske banovine, predstavnici korporacija i nacionalnih ustanova. Bili su predsednik mostarske opštine Đorđe Labalo, predstavnik glavnog i mesnog odbora Jadranske straže dr.Božidar Božić, predstavnici Centralnog higijenskog zavoda iz Beograda i Jugoslovenskog društva za očuvanje narodnog zdravlјa dr. Voja Kujundžić i dr. Ivanić, predsednik sarajevske “Prosvjete” i starešina Sokolske župe Sarajevo dr. Voja Besarović, predstavnik studentske radne čete iz Zagreba i u ime dr. Laze Popovića Velјko Kuprešanin, narodni izaslanici sa teritorija mostarske župe, dr. Grđić, predstavnici Narodne odbrane i drugih udruženja. (3)

2Savez Sokola uputio je svim sokolskim jedinicama okružnicu o voćarstvu. U okružnici se isticalo : „Izvršavajući Petrovu petoletnicu, Savezna uprava je odlučila, … da pojača rad u selu jednom jakom i organizovanom akcijom na unapređivanju voćarstva”. Trebalo je organizovati voćarske tečajeve. Za tečajeve trebalo je koristiti knjige „Voćarske dopisne škole”. Prva sveska od 12, poslata je sa okružnicom sokolskim jedinicama. U svesci je obrađeno kalemlјenje i proizvodnja sadnica. Uprava Saveza Sokola obratila se ministarstvu polјoprivrede sa molbom, da sokolskim jedinicama državni i banovinski rasadnici daju besplatno dobre kalem-grančice, kada im upute molbu. (4) Sokolski glasnik je pisao o knjigama o voćarstvu, koji je izdala Centrala za higijensko iskorišćavanje voća u Beogradu, poznata pod nazivom „Centrohiv”. (5) Sokoli su govorili i na Kolarčevom Univerzitetu u Beogradu. Starešina Sokolske župe Mostar, Čeda Milić, je držao predavanje 8 marta 1940. na Kolarčevom Univerzitetu. Čeda Milić je govorio o sokolskom radu na selu. Interes za predavanje je bio veliki, pa nije bilo mesta za sve. Narodni univerzitet zamolio je Milića da ponovi predavanje. Milić je ponovio predavanje 12 marta 1940. Govorio je prvo o načelima i metodama rada na selu, u vezi sa prosvetom, sa higijenskim i socijalnim podizanjem sela. Zatim je govorio o negovanju nacionalnih tradicija, nacionalne kulture i etičkih vrlina naroda. Izvestio je o praktičnom radu seoskih sokolskih četa na terenu. Izneo je svoja iskustva kao jednog od pionira rada na selu. Istakao je rezultate nastojanja sokolskih četa, pogotovu u okviru Sokolske Petrove petoletke. (6) Na inicijativu Sokolske čete Semizovac u župi Sarajevo počeo je 15. februara 1940. polјoprivredni tečaj za članove i nečlanove sokola iz sela. Tečaj je obuhvatao gradinarstvo, livadarstvo, pčelarstvo, stočarstvo, živinarstvo, stočnu higijenu, mlekarstvo, selјačko gazdovanje, zadrugarstvo … . Tečaj je završilo 35 tečajaca. Predavače su obezbedili Polјoprivredno odelјenje Kr. Banske uprave drinske banovine i Niža polјoprivredna škola na Butmiru kod Sarajeva. Tečaj je završen na svečanosti u prisustvu izaslanika banske uprave, polјoprivrednog inspektora Stevana Babića; referenta za sokolske čete Župe Sarajevo Andrije Mijatovića, … . Starešina čete Jovo Maksimović je čašom vode, umesto vina, nazdravio, a za njim i načelnik čete Vidak Konzulović. Sokolska četa Semizovac je u okviru petoletke, izvršila niz sokolskih kalemarskih pohoda u obližnja sela, kojom prilikom je okalemlјeno na stotine voćaka plemenitim kalemima i održano nekoliko kalemarskih tečajeva. Ovim radom četa je pružila primer ostalim četama. (7) U Centralnom higijenskom zavodu u Beogradu organizovan je 2 maja 1940. sokolsko-higijenski tečaj. (8) Prosvetno-higijenski tečaj za seoske mladiće, članove sokolskih četa, T pohađalo je 25 sokola iz Srbije, Crne Gore, Dalmacije, Bosne i Vojvodine. Stručnjaci Centralnog higijenskog zavoda predavali su mesec dana higijenu, fiziologiju, anatomiju, prvu pomoć, zadrugarstvo, socijalne bolesti, nauku o ishrani, polјoprivredu, pravopis, … . Držani su i časovi o sokolstvu. Na završetku tečaja okupili su se tečajci i njihovi nastavnici, sa direktorom zavoda dr. V. Konstantinovićem na čelu. U ime sokola bio je prisutan Radmilo Grđić, glavni sekretar Saveza Sokola. Grđić se zahvalio Centralnom higijenskom zavodu, a dr. V. Konstantinović podvukao je značenje tečaja. U ime tečajaca govorio je Petar Sovilј iz Bosanske krajine, zahvalivši se na poukama, koje su tečajci dobili za podizanje svojih sela. (9)

Da Vas podsetimo:  KRAĐA IZBORA ILI SRBIJE: Kucnuo je čas, još mesec dana za odbranu države – odlučuje Sveti Sava

Savez Sokola nastojao je da unapredi selo. To je radio organizujući tečajeve. U organizaciji tečajeva sokolima je pomagao Centralni higijenski zavod u Beogradu.

Saša Nedelјković

član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije

Napomene:

1. K.T. „Polјoprivredna izložba sokolskih četa društva Mostar”, „Sokolski glasnik”, Ljublјana, 1. januara 1931, br. 1, str. 3; Đ.J. Tilimbat, „Sokolska polјoprivredna izložba u Gacku”, „Sokolski glasnik”, Ljublјana, 19. novembra 1931, br. 47, str. 2,3;
2. „Vidovdan na dalmatinskom Kosovu”, „Soko na Jadranu“, Split, oktobar 1931, br. 10 str. 260, 261;
3. „Prvi sabor sokolskih četa u Mostaru”, „Sokolski glasnik“, Ljublјana, 20’septembra 1935, br. 48, str. 3, 4;
4. „Sokolstvo za napredak voćarstva”, „Sokolski Glasnik”, Beograd, 12 januar 1940, br. 2, str. 3;
5. „Knjige o voćarstvu”, „Sokolski Glasnik”, Beograd, 12 januar 1940, br. 2, str. 3;
6. „Predavanje br. Čede Milića”, „Sokolski Glasnik”, Beograd, 15 mart 1940, br. 11, str. 6;
7. „Polјoprivredni tečaj sokolske čete Semizovac”, „Sokolski Glasnik”, Beograd, 29 mart 1940, br. 13, str. 3;
8. „Sokolsko-higijenski tečaj”, „Sokolski Glasnik”, Beograd, 26 april 1940, br. 17, str. 2;
9. „Prosvetno-higijenski tečaj za seoske sokole”, „Sokolski Glasnik”, Beograd, 31 maj 1940, br. 22, str. 2;

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime