Sedam tabloida za tri dana objavilo više od 490 tekstova o presudi Zoranu Marjanoviću i ubistvu njegove supruge Jelene

0
109

Tabloidi su jedva dočekali objavljivanje presude za ubistvo pevačice Jelene Marjanović i nastavili sa senzacionalističkom eksploatacijom tog zločina, koja je počela odmah posle ubistva pre šest godina. Njih sedam je za tri dana objavilo više od 490 naslova o presudi Zoranu Marjanoviću – u proseku 70 dnevno! Tabloidi su bezbroj puta pokazali da im moral, i ljudski i profesionalni, ništa ne znači, ali ovaj događaj je dao poseban doprinos i bez njega katastrofalnom srozavanju novinarske profesije u Srbiji

Foto: printscreen (Cenzolovka)

Viši sud u Beogradu je u petak doneo prvostepenu presudu kojom je Zoran Marjanović osuđen na 40 godina zatvora zbog ubistva svoje supruge Jelene Marjanović, 2. aprila 2016. godine u Borči.

Presuda je bila povod tabloidima da se u ogromnom broju tekstova ponovo bave ovim zločinom, koji je 2016. postao poznat po najvećoj medijskoj eksploataciji jednog ubistva u istoriji srpskog novinarstva. Fejk njuz tragač je izračunao da su samo tri tabloida, Informer, Alo i Kurir, za tri godine o njemu objavili čak 735 vesti.

Cenzolovka je prebrojala da je za tri dana, od 22. do 24. jula ove godine, objavljeno više od 490 naslova o ovom zločinu na sedam onlajn portala – Espreso, Kurir, Informer, Blic, Alo, Republika (portal Srpskog telegrafa) i Objektiv.

Svaki od njih je objavio po 70 tekstova dnevno! Nije svaki tekst nosio i neke nove informacije, pošto su oni prenosili i priloge koji su drugi o tom slučaju objavili.

Osim toga što su još jednom objavljivali detalje o ovom događaju koji su prethodnih godina objavljeni, nastavili su i da senzacionalističkim pristupom krše Kodeks novinara Srbije, pre svega iznoseći podatke koji krše prava na privatnost deteta i na dostojanstvo žrtve.

„Tužan život male Jane“, „Kako Zoran Marjanović provodi prve dane u zatvoru“, „Sandra Afrika otkrila kako se Zoran Marjanović ponašao prema Jeleni“ – samo su neki od naslova koje su tabloidi objavljivali u prva tri dana nakon presude.

Da Vas podsetimo:  Svi smo prolazni, služba ostaje: Kako je stavljena tačka na jedini slučaj ubistva novinara za koji je postojala opipljiva šansa da bude rešen?

Najveći broj objava u prva tri dana imaju portali Adrija medija grupe – Espreso (130 objavljenih naslova) i Kurir (83). Sledi ih Informer (67).

Navedeni tabloidi su pisali o svim detaljima vezanim za presudu, koristeći bukvalno sve do čega su došli – od toga šta je Marjanović radio pre presude, šta je Lepi Mića rekao o presudi, zbog čega svekrva ubijene pevačice nije bila na sahrani, do toga šta Marjanović radi u zatvoru, da li je jeo i ima li posebne zahteve.

Pridružile su se i televizije: Zorana Marjanovića, koji je osuđen za ubistvo svoje supruge, ugostila je Televizija Pink u rijalitiju „Zadruga“.

U nedostatku informacija, pisali o vračarama, satanistima, duhovima…

Ovaj zločin je godinama bio u centru pažnje domaćih tabloida. Mesecima posle zločina tekstovi o ubistvu do tada ne previše poznate pevačice svakodnevno su punili njihove naslovne strane.  Istraživanje Fejk njuz tragača pokazalo je da je za tri i po godine objavljeno 735 vesti, najviše u Informeru (268), Alo (253) i Kuriru (232).

Fejk njuz tragač je pokazao koliko su lažnih podataka tabloidi objavili navodno koristeći „izvore iz istrage“ ili proglašavajući svoje uglavnom anonimne sagovornike za „krunske svedoke“.

Mediji su, navodi FNT, više od 30 puta najavljivali da se „steže obruč oko počinioca” i predviđali „konačno rešenje misterije” – šest godina pre nego što je ona zaista i sudski rešena. Hapšenje ubice se najavljivalo svakih nekoliko dana, koliko i izjave da je ubistvo rešeno.

Informer je tvrdio da ima dokumenta iz istrage, kao i podatke o prisluškivanju porodice Marjanović.

I Aleksandar Vučić je u Informeru nekoliko puta komentarisao ovaj slučaj, koristeći ga u predizbornoj kampanji i još tada objavio da policija zna ko je ubio pevačicu.

Da Vas podsetimo:  Sigurnost novinara u Srbiji ozbiljno ugrožena zbog ponašanja političara

Tabloidi su tada u naslovima imali bezbroj „senzacionalnih“ i „šokantnih otkrića“.

Informer je ponudio i nagradu od milion dinara onom ko im dostavi dokaze o tome ko je ubica, podseća Fejk njuz tragač.

Oni podsećaju da je od ukupno 735 vesti o tom slučaju u tabloidima, čak 80 bilo o umešanosti natprirodnog i okultnog, o „Jeleninom duhu“ koji šeta Borčom, o satanistima koji tamo piruju, o sovi koja je predskazala ubistvo. Kurir je pisao o mračnoj sekti koja je ubila Jelenu, o vračanju svekrve, o kocu koji je ubica ostavio na mestu zločina…

Duplo više kršenja Kodeksa

Prema analizi Saveta za štampu, od 3. do 24. aprila 2016. godine u osam dnevnih listova bilo je 98 tekstova o ubistvu Jelene Marjanović kojima je prekršen Kodeks novinara Srbije.

Zabeleženo je kršenje i do četiri tačke Kodeksa, pre svega o istinitosti izveštavanja i zaštiti prava na privatnost.

Kodeks novinara je u aprilu 2016. godine, kada je pevačica ubijena, prekršen 616 puta, dok je prethodne godine kršenja Kodeksa bilo upola manje – 312.

Tamara Skrozza je tada navela da je poređenje pokazalo da je ubistvo pevačice Jelene Marjanović razlog zbog kog je u aprilu 2016. toliko često kršen Kodeks.

Komentarišući veliki broj tekstova nakon presude Zoranu Marjanoviću, Tamara Skrozza kaže da je to ne iznenađuje jer je taj slučaj uvek privlačio pažnju i bio predmet instrumentalizacije. Kao glavni problem u načinu izveštavanja tabloida od samog početka ističe ulogu deteta.

„Tom detetu nije mesto u medijima, a mediji se ne zaustavljaju samo na tome šta je devojčica navodno rekla i gde je i kakvu ulogu imala, nego i ko će se o njoj ubuduće starati“, ističe Skrozza.

Ona kaže da se u izveštavanju o ovom slučaju od početka krši Kodeks i da se to i sada nastavlja.

Da Vas podsetimo:  Plavi šlemovi - mirovnjaci UN-a će takođe štititi od dezinformacija

„Opet će se iznova kršiti iste tačke Kodeksa koje su kršene i ranije. Ali kažem, najvažnije je kršenje prava na privatnost deteta, ali i kršenje prava na dostojanstvo žrtve. To je tačka koja se retko pominje kada se piše i govori o medijskoj etici kod nas, a vrlo je važna. To podrazumeva da i osoba koja je žrtva nekog zločina, dakle koja više nije među živima, ima pravo na neko elementarno dostojanstvo. Ako objavite fotografiju žene koja je ubijena, u samrtnom grču, što se desilo, dakle to je objavljeno u medijima, tu sva priča o Kodeksu novinara prestaje“, kaže Tamara Skrozza.

Piše: Una Grekulović
Izvor: Cenzolovka

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime