Sokoli-konjanici

0
1080

konjicaU okviru sokolskih društava osnivani su konjički odseci. Po Pravilniku Saveza Sokola Kralјevine Jugoslavije u svakom sokolskom društvu i četi trebalo je da se osnuje jahački odsek, ako zato bude bilo dovolјno mogućnosti. Jahanje i vežbanje na konju bilo je deo sokolskog telovežbačkog sistema. Organizovali su se izleti, javni nastupi i takmičenja. Jahanje i vežbanje na konju bilo je po svim načinima vojske Jugoslavije. Ukoliko nije bilo prednjaka za jahanje u društvu, sokolska društva trebala su da mole vojsku za pomoć. Dozvolu za nastup dobijali su članovi jahačkog odseka tek ako su se pokazali dovolјno sposobni, po oceni vodnika njihovog odseka. U župama i Savezu osnivani su jahački odseci u tehničkom vođstvu. Odseci su imali za cilј organizaciju i propagandu. Referenti u župskim tehničkim organima bili su vodnici javnih nastupa udruženih jahačkih odseka župa, a savezni referent bio je vodnik sve konjice Saveza. Konjaničko koplјe bilo je visine 2,20 metara. (1) Bačka Sokolska Župa je priredila svoj II. slet 28. i 29. juna 1922. u Subotici. Drugog dana sleta priređena je svečana povorka u Subotici. Na čelu povorke jahala je konjica osječkog Sokolskog društva. Za njima jahala je subotička konjička podoficirska škola i vojna muzika konjičke divizije. (2)

Sokolsko društvo u Novom Sadu osnovalo je konjički odsek 1925. Odsek je učestvovao na sokolskim priredbama i manifestacijama u Novom Sadu. Odsek je reorganizovan 1934. i od tada je radio normalno. Za predsednika odseka izabran je Miloš Stefanović. Obuka jahanja se odvijala na vojničkim konjima, koje artilјerijski puk u Petrovaradinu ustupao društvu svake godine od 1. decembra do 1. maja dva puta nedelјno. Društvo je sa konjicom dočekalo kralјa Aleksandra 1934. prilikom svečanog otvaranja “Doma trgovačke omladine”. Sokoli su kupili tri konja, opremu za jahanje i iznajmili štalu i u dvorištu izgradili manjež. Tri člana odseka kupili su konje koje su držali u sokolskoj štali. Članovi odseka mogli su redovno da treniraju. Odsek je organizovao za svoje pripadnike zajedničke izlete, terenska jahanja i propagandna jahanja u svečanim sokolskim odorama. Društvo je sa konjičkim odsekom 1939. učestvovalo na otkrivanju spomenika Svetozaru Miletiću u centru Novog Sada. (3)

Sokolsko društvo Stara Pazova proslavilo je 19. juna 1927. 20 godina od svog osnivanja. Već rano ujutro osećalo se praznično raspoloženje u mestu. Sokoli iz Stare Pazove kao i iz Novih Karlovaca, sastali su se ujutro u sokolani i sa zastavama krenuli na stanicu, gde su dočekali sokole i sokolice iz Beograda, Zemuna, Sremske Mitrovice, Sr. Karlovaca i Petrovca. Proslavi su prisustvovala sokolska društva Beograd I, Zemun, Sremska Mitrovica i Novi Karlovci. Sa stanice je krenula povorka do opštine u čijem je dvorištu održana proba. Posle probe formirala se nova povorka sa sokolskim zastavama i zastavom dobrovolјaca, sa vojnom muzikom, sa sokolskom i narodnom konjicom i mnogobrojnim narodom iz mesta i bliže okoline. Povorka je obišla glavnije ulice mesta. (4)

Na Svesokolskom sletu u Beogradu održanom od 8. do 30. juna 1930. učestvovala je sokolska konjica. (5) U Subotici održana je 9. juna 1935. na igralištu fudbalskog kluba „Bačka” javna vežba. Muška i ženska deca, učenici-ce srednjih škola, muški naraštaj sokola, ženski naraštaj, članice sokola i članovi seoskih četa izveli su proste vežbe. Sve članstvo izvelo je vežbe na spravama i igre. Vojnici 34 pešadijskog puka izveli su proste vežbe. Sokolska konjica izvela je karusel. (6)

Da Vas podsetimo:  "Promene" lepo zvuče, ali se teško ostvaruju - jedno lično iskustvo

konjPrvi sabor sokolskih četa župe Mostar održan je u Mostaru 15. decembra 1935. u dvorani pevačkog društva „Hrvoje“. Posle sabora formirana je pred domom „Hrvoja“ povorka koja je prošla gradom i zaustavila se pred Oficirskim domom. Povorku je predvodio župski načelnik Petar Čolić, a učestvovale su vojna muzika i muzika sokolske čete Orašac, brojna sokolska konjica i veliko mnoštvo građana. (7) Sokolsko društvo Stari Futog osvetilo je svoj dom i zastavu na prvi dan Duhova 31 maja 1936. Sokoli iz Novog Sada na čelu sa starešinom župe dr. Ignjatom Pavlasom došli su autobusima. Za njima je stigla grupa konjanika, članova sokola, iz Novog Sada i Petrovaradina. Posle liturgije na kojoj je pevao hor Sokolskog društva formirana je povorka na čelu sa sokolskom konjicom i dvema muzikama. Povorka je na putu do Sokolskog doma oduševlјeno pozdravlјana od mnogobrojne publike. Kad je povorka stigla počeo je svečani obred, koji je izvršio paroh Stevan Nikolić. Osvećenje zastave društva obavlјeno je na sletištu. Potom je održana javna vežba, koja je u stvari bila vežba drugog okružnog sleta župe Novi Sad. (8)

U Subotici je održan Četvrti pokrajinski slet Saveza Sokola Kralјevine Jugoslavije 27 i 28. juna 1936. Sokolska povorka kretala se ulicom Prestolonaslednika Petra ka Jelačićevoj i dalјe Karađorđevim trgom prema Aleksandrovoj ulici i Sokolskom domu. U sokolskoj povorci bili su odred sokolske konjice, vođa sleta M.Teodorović i zamenik L. Tešić, sokolska muzika, zastava Saveza SKJ, … Starešinstvo Saveza SKJ sa predstavnicima ČOS, bugarskih Junaka, polјskog i ruskog Sokolstva, … čehoslovački, ruski sokoli i sokolice, zatim župe SSKJ , zdravstveni odred i odred sokolske konjice. (9)

Sokolska župa Beograd proslavila je praznik Prvi decembar 1936. uz učešće župske konjice. Svih dvanaest beogradskih i dva zemunska društva održali su ujutru svoje svečane sednice. Na sednicama je govoreno o značaju Dana Ujedinjenja, čitana je poslanica Saveza Sokola, izneti su nacrti sokolske Petrove petogodišnjice rada, polagalo je zavet na vernost sokolskoj ideji novo članstvo, vršeno je prevođenje iz mlađih u starije kategorije i predavane su diplome nagrađenima na župskim utakmicama. Župa Beograd organizovala je zajednički pomen izginulim i umrlim članovima beogradskog sokolstva u kapeli na novom groblјu. Činodejstvovao je iz počasti, član društva Beograd III, prota Milutin Magazinović.Na pomenu su bile delegacije svih beogradskih društava. Sem toga, Sokolsko društvo Beograd II je sa celim svojim članstvo pohodilo kosturnicu palim braniocima Beograda u Gornjem Gradu. Posle lokalnih svečanih sednica svo članstvo beogradskih društava, u sokolskim odorama, sa zastavama na čelu došlo je u dvorište Saveza Sokola, odakle je formirana povorka. Na čelu povorke išla je župska konjica sa konjičkom fanfarom, pa zatim pešadija sa sokolskom muzikom društva Beograd VIII. Sokolsko društva Beograd VIII dovelo je svoju četu Železnik, a Soko I četu iz Boleča, te su čete učestvovale u povorci u narodnim nošnjama. Povorka je prošla kroz grad do Kolarčevog narodnog univerziteta, u čijoj dvorani održana svečana sednica Uprave Župe Beograd. Član sokola Drag. Gošić, član Narodnog pozorišta, recitovao je pesmu od St. Beneševića “Prvi decembar”, a akademsko pevačko društvo “Obilić” pevalo je pesmu “Narodni zbor” i jedan Mokranjčev rukovet. (10) Prilikom proslave Dana Ujedinjenja 1937. povorku župe Beograd završavala je župska konjica sa svojom fanfarom. (11)

Na poziv Akcionog odbora zimske pomoći Sokolska župa Beograd učestvovala je u prikuplјanju pomoći za beogradsku sirotinju. Prvog dana akcije 24. januara 1937. po košavi i mrazu od minus devet stepeni sokoli su krenuli sa dvoje vatrogasnih kola i šest kola sa upregnutim konjima. Bilo je 8 ekipa, uglavnom iz sokolske konjice. Na kolima su razvili bele zastave sa crvenim srcem, znakom sokolske dobrotvorne akcije. (12) Rad konjičkog odseka Sokolske župe Beograd počeo je 2 aprila 1938. Prema odobrenju upravnika Vojne akademije praktični rad obavlјan je tako, da su časovi vežbanja na konjima održavani tri puta nedelјno. Posle završenih časova, vežbano je po 20 minuta vežbe sa koplјima, u obuci peške, kao i voltežovanje. Raspored je obuhvatio rad u manježu. U maju bio je izvođen terenski čas jahanja u cilјu osposoblјavanja sokola-konjanika za učestvovanje u sokolskim priredbama. Odsek je učestvovao na Đurđevdanskom uranku. Zbog letnje sezone, sa vežbanjem na konjima završeno je 15 juna 1938. Na sletu u Pragu iz župe Beograd učestvovalo je 11 sokola-konjanika. Po povratku iz Praga, usled tehničkih teškoća, koje su nastupile u manježu, nije se više radilo. U izveštaju je istaknuto da će teškoće biti uklonjene, pa će se sa radom ponovo početi. Sokoli-konjanici učestvovali su na raznim sokolskim priredbama : 6 septembra na rođendanu kralјa Petra II, prilikom proslave Dana Ujedinjenja 1 decembra, i prilikom donošenja badnjaka za Savez Sokola, Župu Beograd i beogradska sokolska društva. (13) Odred sokolske konjice donosio je badnjak iz Košutnjaka. Godine 1938. u dvorištu Saveza predali su badnjak zameniku starešine M. Smilјaniću, koji je uz prigodan govor uneo badnjak u prostorije Saveza Sokola. Posle toga su gosti bili počašćeni po starom običaju. Starešina župe dr. Mihajlo Gradojević primio je od sokola-konjanika badnjak za Župu, i sa ekonomom, uneo ga u župske prostorije, gde je uz prigodno pevanje položen na vatru. Zatim su gosti počašćeni toplim čajem, šerbetom i kafom. Starešine beogradskih sokolskih društava primili su badnjake za svoja društva. (14)

Da Vas podsetimo:  400 GODINA BILA SKRIVENA: Neverovatne činjenice o fresci Belog Anđela iz Mileševe koje verovatno niste znali!

konjiSavez Sokola Kralјevine Jugoslavije nastupio je u Pragu na X Sveslovenskom sletu 1938. sa 10.000 učesnika. U povorci je učestvovalo 36 sokola konjanika. Konjanici su nastupali sa koplјima i dvema konjičkim zastavama (župe Ljublјana i Beograd). (15)

U konjičkom odseku Sokolskog društva Skoplјe Matica bilo je 1938. 37 članova (18 članova i 19 naraštajaca). Od 1.11.1938. do 1.5.1939. vršena je redovna obuka u jahanju. Časovi su održavani u manježu 7 konjičkog puka dva puta nedelјno pod rukovodstvom Živojina Golubovića. Prilikom proslave 30-godišnjice osnivanja sokolskog društva Matice u Skoplјu 25.5.1939. u dvorištu Sokolskog doma formirana je povorka sokola sa osnivačima i muzikom na čelu, sokolskom konjicom i seoskom četom Raštak. Povorka je pošla preko mosta, kejom i postrojila se na trgu pred spomenicima kralјevima Petru I i Aleksandru. Posle polaganja venaca povorka je krenula na stadion. Na javnom času konjički odsek je nastupio sa karuselom i preskakanjem prepona. Na Đurđevdanskom uranku 25 konjanika odseka odjahalo je do manastira Donji Sv. Ilija. Prilikom nošenja badnjaka na Badnji-dan, odsek je učestvovao sa 20 konjanika. Zbog situacije u svetu 1938. nisu mogli da redovno održavaju časove jahanja niti su mogli priređivati dalјna jahanja. Ipak konjički odsek je uspeo i 1939. da obuči mlade sokole u toj viteškoj grani sporta koja je trebala u budućnosti da korisno posluži državi.(16) Uprava Saveza Sokola smatrala je da konjički odseci sokolskih društava slabo životare. Zamerala je društvima da nisu koristila blagonaklonost vojnih vlasti i nisu koristila konjima koji su im stavlјani na raspoloženje. U broju konjičkih odseka prednjačile su Sokolske župe Beograd, Zagreb i Novi Sad.(17)

Sokolska konjica je pored Saveza Sokola prenela badnjak i u dom Steve Todorovića. Ovaj akt pažnje prijatno je iznenadio članicu sokola Polu, udovicu Steve Todorovića. U Sokolskoj povorci Saveza Sokola u Beogradu 1 decembra 1938. učestvovalo je 217 članova u odorama, 49 konjanika i 996 sokola u građanskom odelu.(18)

Da Vas podsetimo:  Patrijarh Pavle i mudrost pobožnog sveta

U okviru Saveza Sokola Kralјevine Jugoslavije delovali su konjički odseci. U Beogradu i drugim gradovima sokoli-konjanici su donosili badnjake iz šume. Sokolska konjica je učestvovala u prikuplјanju pomoći za sirotinju u Beogradu 1937. Sokoli-konjanici učestvovali su u povorci na sletu u Pragu 1938. Konjički odseci nisu bili brojni zbog skupe i teške obuke. Sokolska konjica je obučavala svoje članove da u slučaju rata pruže pomoć vojsci u odbrani otadžbine.

Saša Nedelјković, član Naučnog društva za zdravstvenu istoriju Srbije

Napomene:

1. „Organizacija Saveza Sokola Kralјevine Jugoslavije”, Ljublјana 1930, str. 189-191,207;
2. Dr. B. „II. Slet Sokolske Župe Bačke.”, „Sokolski Glasnik”, Zagreb, 1922, br. 8, Str. 260-266; Starešinstvo Bačke Sokolske Župe, „II. Slet Bačke Sokolske Župe 28. i 29. juna u Subotici”, „Sokolski Glasnik”, Zagreb, 1922, br.7, str. 222;
3. Branka Protić-Gava, Jovan Paunović, Miroslav Kovačev, „110 godina Novosadskog sokolskog društva i 164 godine gimnastike u Novom Sadu”, Novi Sad, 2015, str. 62, 63;
4. „Spomenica Sokolskog društva u Staroj Pazovi 1906-1931.”, Štamparija „Jedinstvo”, Stara Pazova, str. 7, 20, 21, 23, 26, 33, 37, 38;
5. Janko Jazbec, Središnji odbor za obnovu jugoslavenskog sokolstva u slobodnom svetu, „Sokolski zbornik : 1863-1963”, Buenos Ajres, 1963, str. 152;
6. „Javna vežba Sokolskog društva”, „Sokolski glasnik“, Ljublјana, 21 juna 1935, br. 26, str. 3;
7. „Svečana akademija“, „Sokolski glasnik“, Ljublјana, 20 septembra 1935, br. 48, str. 6;
8. „Sokolsko društvo Stari Futog osvetilo je svoj dom i zastavu”, „Sokolski glasnik“, Ljublјana, 19 juna 1936, br. 25, str. 4;
9. „Veličanstveni zbor Sokolstva pred Sokolskim domom”, „Sokolski glasnik“, Ljublјana, 10 jula 1936, br. 27 i 28, str. 7, 8;
10. M.J, „Proslava „Prvog decembra” u Beogradu”, „Oko sokolovo“, Beograd, 1 januara 1937, br. 2, str. 39,40, 41;
11. Vog R.R, „Sokolska proslava prvog decembra” u Beogradu”, „Oko sokolovo“, Beograd, 1 januar 1938, br. 1, str. 4;
12. M. A. V., „Sokolskom snagom svom“, „Oko Sokolovo“, Beograd, 1 marta 1937, br. 4, str. 67, 68; „Beogradski Sokoli i akcija zimske pomoći”, „Sokolski glasnik”, Beograd, 5 februar 1937, br. 2, str. 7;
13. „Izveštaj o radu Sokolske župe Beograd u 1938 godini”, „Godišnji izveštaj o radu Sokolske župe Beograd za XIX redovnu godišnju skupštinu 26 marta 1939.” , str. 20, „Oko Sokolovo“, Beograd, 26 marta 1939, br. 3 i 4;
14. Vesti, „Oko Sokolovo“, Beograd, 4 februar 1938, br. 2;
15. „Izveštaj Uprave Saveza Sokola Kralјevine Jugoslavije o radu u godini 1938 podnet IX redovnoj godišnjoj skupštini 23 aprila 1939 godine”, Beograd, str. 8, 21, 138;
16. „Spomenica o proslavi 30godišnjice i izveštaj o radu u 1939 god.”, Skoplјe, 1940, str. 55, 56;
17. Izveštaji o radu uprave Saveza Sokola Kralјevine Jugoslavije za godinu 1938. podnet na IX redovnoj glavnoj skupštini Saveza Sokola Kralјevine Jugoslavije 23 aprila 1939. godine”, str. 45;
18. „Sokolski život”, „Oko Sokolovo“, Beograd, 1 februar 1939, br. 2, str. 29;

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime