Sokoli: Negovanje tradicija oslobodilačkih ratova

1
1415
Na Kosmaju

Sokolsko društvo Beograd X Voždovac osnovano je na teritoriji Voždovca. Na inicijativu Zdenka i Vere  Pavić viđeniji građani  Voždovca sazvali su osnivačku skupštinu u dvorani Osnovne škole “Vožd Karađorđe” kod Autokomande. Za starešinu je izabran Živan Ranković, a za zamenika dr Ljubomir Olić. Za načelnika je izabran Zdenko Pavić, a za načelnicu Vera Pavić.  Društvo je postalo deo Saveza Sokola 1.12.1936. a među članovima je bilo đaka, studenata, zanatlija, radnika, trgovaca i učitelјa. Vežbali su u dvorani Osnovne škole “Vožd Karađorđe”. Društvo je slavilo svoju slavu  Sretenje. Na Sretenje društvo je održavalo proslave u Voždovačkoj crkvi Cara Konstantina i Jelene. Uz proslavu održavane su sokolske akademije. Društvo je brojalo 354 člana. Od toga 86 članova i članica, 58 naraštajaca i naraštajki i 210 dece. (1) Prvu godišnju skupštinu društva otvorio je starešina Živan Ranković. Vežbajuće članstvo brojalo je 278 vežbača, a pomažuće članstvo 84 člana. U upravu društva izabrani su : starešina  Živan Ranković,  zamenik starešine dr. Ljubomir Olić, tajnik Aleksandar Kopta, prosvetar Stamenko Pavlović, načelnik  Zdenko Pavić, I zamenik Hortenzije Pavić, načelnica Vera Pavić,  I zamenica Marija Hadži-Ristić, ekonom Bora Sidić, blagajnik Ljuba Jovanović. (2)

Državni lugar Đorđe Cvetković našao je na Kosmaju grob artilјerca-brđanina, koji je poginuo u jesen 1914 kraj svog topa. Dr. Pera Ilić, pročelnik Soko X Beograd-Voždovac, bio je pukovski ratni lekar u Prvom svetskom ratu. Rešio je da u svom rodnom kraju podigne spomenik na mestu gde su nađene kosti jednog od neznanih junaka. Predložio je Sokolskom društvu X Beograd da  ono podigne spomenik kao svoj zavet u  Sokolskoj Petrovoj petogodišnjici. Devetog oktobra 1938. na dan smrti kralјa Aleksandra osvećen je spomenik i položen u kriptu kovčeg sa kostima neznanog Kosmajskog junaka. Krenula je litija iz sela Koraćice na grob na Kosmaju. Druga grupa, posle opela nad kostima čuvanim u kovčegu do izgradnje spomenika u Nemenikućskoj crkvi, sa svečanom pratnjom krenula je ka grobnici-spomeniku. Posle pomena održali su govore sveštenik M. Rakić, podstarešina sokolskog društva Bora Josipović, dr. P. Ilić, prosvetar Milić Majstorović i upravitelј Nemenikućke škole Stojan Milosavlјević. Na spomeniku je bilo uklesano „Srpskim vitezovima izginulim 1914. god. na Kosmaju u odbrani Srbije i izgradnji Jugoslavije”, „Zahvalni Soko X Beograd-Voždovac” i „U spomen Petrove petoletnice 1938 god.” (3) Uredništvo  „Ratnog Pomenika” istaklo je : „Zahvalnost je najveći podstrek za nove podvige. Duhovno oživlјavanje i poštovanje palih žrtava za svoju otadžbinu i svoj narod, najbolјa je garancija za moralno vaspitanje i današnjice i pokolјenja. Dižimo i oživimo pale žrtve ! Dižimo ih, jer tek tada imamo prava da i mi živimo. Oni su pali da mi podignemo, oni su izginuli da mi živimo.” (4) Članovi Sokolskog društva Beograd X Voždovac učestvovali su na X svesokolskom sletu u Pragu 1938. i na IX sletu bugarskih Junaka 1939, kao i na župskim i pokrajinskim sletovima u Beogradu i Skoplјu. (5)

Da Vas podsetimo:  Otkud EU pravo da „posreduje” oko Kosova?

Na Vidovdan 1939. održan je Sabor sokola u Ravanici u Sremu. Prisustvovala su društva : Beograd-Matica, Beograd VIII, Beograd X, Stara Pazova, Ruma, Inđija, Vrdnik, Sremska Mitrovica i Pančevo. Sokoli su u povorci došli pred manastir, gde su prisustvovali pomenu. Zbog kiše od pohoda na Zmajevac ( mesto zborovanja) odustalo se. Sabor je otvorio Petar Lozjanin. M. Majstorović održao je predavanje „Vidovdanska Misao”. U ime seoskog sokolstva pozdravio je Sabor Đorđe Jovanović, član Sokolske čete Lešnica, koji je doneo sablјu očuvanu u Podrinju, a donetu sa Kosova polјa posle Kosovske bitke. O čuvanju narodne pesme kroz gusle, govorio je a zatim recitovao i uz gusle pevao guslar Sokolske Petrove petoletnice Perko Mrkajić. (6)  Sokolsko društvo X Beograd je svake godine korporativno izlazilo na Kosmaj i u zajednici sa okolnim stanovništvom priređivalo pomen. Preko 300 sokola i građana bilo je prisutno 16. jula 1939. na pomenu. Posle crkvenog obreda u ime strešinstva govorio je dr. Pera Ilić, o značaju žrtve za narod. U ime prosvetnog odbora  govorio je Milić Majstorović „O poštovanju umrlih predaka“. U ime župe Beograd govorio je inženjer Sveta Vučković, o darivanju života za otadžbinu. (7) Na Sretenje 15.2.1941. Sokolsko društvo Beograd X  priredilo je pomen svima palim borcima za slobodu od Karađorđa do tada. Pomen je održan u Voždovačkoj crkvi. Prisustvovali su : izaslanik kralјa kapetan Žerjava; komandant grada Beograda general Petrović; delegat Gradskog poglavarstva divizijski general u penziji i većnik Živan Ranković; izaslanik Saveza Sokola  Miroslav Vojinović; izaslanici Sokolske župe Beograd Velimir Popović, Miloslav Pavlović i Momir Sinobad; … . Posle pomena govorio o žrtvama u borbi za oslobođenje prota Voždovačke crkve i osnivač Sokolskog društva Beograd X Bratulјević. Istog dana uveče, u svečanoj dvorani održana je svečana akademija i zabava, sa programom od 17 tačaka : vežbe, recitacije, veseli skečevi, aktovke, pesme i govori. Milić Majstorović je održao predavanje, a goste je pozdravio starešina društva Ljubiša Olić. Društvo je 8.3.1941. održalo zabavu a prihod je namenilo podizanju spomenika na Torlaku.(8) Sokolsko društvo Beograd X Voždovac  delovalo je do Aprilskog rata 1941.

Da Vas podsetimo:  DEKLARACIJA O SRBOCIDU HRVATSKE DRŽAVE 1941-1945. I LOGORU SMRTI JASENOVAC

Saša Nedelјković, član Naučnog društva za zdravstvenu istoriju Srbije

_______________

Napomene:

  1. Dušan Cvetković, „Sokoli i sokolski sletovi”, Miroslav, Beograd, 2007, str. 82-87;
  2. N.P,  „Prva godišnja skupština najmlađeg Sok. Društva Beograd X “Voždovac”,  „Sokolski glasnik“, Ljublјana, 20 marta 1936, br. 12, str. 3;
  3. Uredništvo, „Podizanje i otkrivanje spomenika na Kosmaju”, „Ratni Pomenik”, Beograd, maja 1939, br. 1, str. 15, 18;
  4. Uredništvo, „Ratni Pomenik”, Beograd, maja 1939, br. 1, str. 20;
  5. Dušan Cvetković, „Sokoli i sokolski sletovi”, Miroslav, Beograd, 2007, str. 86-87;
  6. „Sokoli u Ravanici (Vrdnik)”, Vesti, „Oko Sokolovo”, Beograd, 9 oktobar 1939, br. 7 i 8;
  7. R.M. „Sokolska svečanost na Kosmaju”, „Oko Sokolovo”,  Beograd,  9 oktobar 1939, br. 7 i 8,str. 98;
  8. „Sokolski život”, „Oko Sokolovo”, Beograd, 1 marta 1941, br. 2 i 3;

1 KOMENTAR

  1. Hm,hmm…Sokolsko drustvo bi,verovatno delovalo i kasnije,da ih nije razorila, akcija vlasti pred dezertiranje,kada su,utovarili u stocne vagone,odbrambenu sili,do 400.000 vojnika,medju kojima su bili i pripadnici drustva Sokol, ,i “ otpravili“ u nemacke logore,da ne usporavaju,“ evropizaciju“ Srbije.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime