Sokolska društva na Korčuli

3
1169

Sokolska društva na Korčuli delovala su kao deo Sokolske župe Mostar. Na Korčuli je 14. i 15. avgusta 1927. održana prva župska javna vežba sa 756 članova i članica i sa po jednim odredom vojske i mornarice. (1) Sokolska društva Korčula, Opuzen i Kotor držala su društvene tečajeve 1924. Društva Mostar, Dubrovnik i Korčula držala su tečajeve 1925. Godine 1926. držala su tečajeve društva Metković, Nevesinje, Kotor, Đenović, Cetinje i Podgorica. Godine 1927. držala su tečajeve društva Nikšić, Dubrovnik, Korčula, Cetinje, Blato, Mostar, Nevesinje, Opuzen i Stolac. Godine 1928. držala su tečajeve društva Stolac, Vela Luka, Mostar i Dubrovnik. Godine 1929. držala su tečajeve društva Čapljina, Blato, Korčula, Ljubuški i Imotski. (2)

Sokolsko društvo Korčula priredilo je 13. marta 1932. proslavu 100-godišnjice rođenja slovenskog preporoditelja i osnivača Sokolstva dr. Miroslava Tirša. Uprkos lošem vremenu, povorka svih sokolskih kategorija, sa društvenom zastavom i muzikom, obišla je gradske ulice, iskićene zastavama. Starešina društva Bernardi J. Mato otvorio je u dvorani Jugoslavenskog doma svečanu matineju, kojoj su sudelovali predstavnici vlasti i udruženja, i brojna publika. Nakon odsvirane čehoslovačke i jugoslovenske himne prosvetar dr. Juraj R. Arneri u dužem predavanju istakao je lik dr. M. Tirša, prikazao njegove ideološke i organizatorske sposobnosti kao osnivača sokolskog pokreta. Istakao je njegove vrline kao čoveka, koji je ne samo pokazao cilj nego znao naći i pravi put cilju. Nakon predavanja izveli su braća Svoboda, Palčok sa gđicom Siviloti fantaziju iz Smetanine “Prodane neveste”. Matineja je bila završena pevanjem slovenske himne. (3)

Sokolsko društvo Blato na Korčuli priredilo je 15. 5. 1932. uz učešće svih mesnih društava, đurđevdanski uranak, na kojem su učestvovale sve društvene kategorije. Uranku su prisustvovala i okolna društva. Tajnik prosvetnog odbora društva Vigna održao je predavanje o značenju tog istorijskog dana. Zatim je nastalo sviranje, pevanje i igra, a mladi naraštajci su se natjecali u igrama i vežbama. Nakon veselja vratili su se sokoli svojim domovima, okićeni zelenilom i pevajući sokolske i nacionalne pesme. Uranak je doprineo bratskom zajedničkom radu sokola sa ostalim društvima na ostrvu. (4)

Sokolsko društvo Velaluka proslavilo je svečano Vidovdan 1932. Posle obavljene mise i zadužnice, krenula je sokolska povorka zajedno sa školskom decom i rodoljubivim građanstvom pred školu, gde je stavljena slika kralja, okićena zelenilom i državnom zastavom. Društveni prosvetar Stijepo Harlović govorio je o značenju Vidovdana. Zatim je član sokola Petar Farčić, opštinski načelnik, svečano otvorio sednicu opštinskog veća i predložio da se na školi postavi spomen-ploča kralju Petru Oslobodiocu, što je veće jednoglasno prihvatilo. Zatim je govorio starešina sokolskog društva Kuzma Andrijić. Nakon iscrpljenog dnevnog reda opštinski načelnik Petar Farčić zaključio je svečanu sednicu uz oduševljene poklike svih prisutnih. Povorka je zatim krenula pred sokolski dom, gde se posle pozdrava zastavi razišla. (5) Sokolsko društvo Blato je 29. 6. 1932. obavilo svečanu posvetu novosagrađenog letnjeg vežbališta na kojem je priredilo svoju XVI javnu vežbu. Svečanost je počela službom božjom na staroslovenskom jeziku. Potom je sledila povorka koju je predvodila opštinska Narodna glazba. Po dolasku na vežbalište starešina društva govorom je otvorio svečanost, a zatim je član sokola Don Frano Milat govorom ocrtao značaj telesnog vaspitanja u kulturnom razvoju čovečanstva. Po održanom govoru blagoslovio je vežbalište. Posle podne priređena je javna vežba sa 11 tačaka. Osobiti utisak na prisutne ostavio je nastup starije braće pod vođstvom društvenog podstarešine N. Bosnića. Po svršetku javne vežbe formirana je povorka. Uz muziku, pesmu i klicanje kralju, otadžbini i Sokolstvu povorka je napravila krug oko varoši do sokolane. (6)

Zajedno sa sokolima na Korčuli je radila Jadranska straža. Prilikom održanja Oblasne skupštineJadranske straže u Korčuli 1933. priređene su velike svečanosti. Iza svečanosti osnovana je u Korčuli muzika Jadranske stražeMjesni odbor Korčula priredio je sa muzikom izlet u Trpanj, Lumbardu i u Lovište, a učestvovao je na proslavi Jadranske Straže u Bitolju. (7)

Među prva osnovana sokolska društva u Dalmaciji bilo je Sokolsko društvo u Korčuli, osnovano 1905. Tri decenije sokolskog pregalačkog rada obeleženo je sletom 1935. Sokolske svečanosti počele su na Vidovdan, kada je na groblju održana misa svim mrtvim članovima društva. Posle pomena herojima palim za oslobođenje i ujedinjenje, kome su prisustvovali sokoli i muzika Jadranske straže, dr. Juraj Arnerić otvorio je u gradskoj većnici sokolsku izložbu. Otvaranju su prisustvovali predstavnici vlasti i oficiri sa usidrenih podmornica. U svom govoru dr. Juraj Arnerić naglasio je ulogu Sokolstva na Primorju, a specijalno na ostrvima. Sledećeg dana bila su župska i međudruštvena takmičenja. Osim uobičajenih disciplina došlo je do izražaja takmičenje na moru : plivanje, veslanje, skakanje i vaterpolo.Naročito su se istakli članovi sokolske čete Smokvice sa ostrva Korčule. Uveče je priređena sokolska akademija matičnog društva Korčule. Glavni dan sleta započeo je dolaskom velikog broja sokola i gostiju. Korčula je osvanula iskićena zastavama i slavolucima. Na obali je napravljeno vežbalište sa tribinama i velikim podijumom za “Morešku”. Rano ujutro stigli su Dubrovčani sa okolnim sokolskim društvima sa muzikom i muzikom Sokolske čete iz Orašca. Iz Metkovića je stigao brod Bakar sa predstavnicima Sokolske župe Mostar i članovima okolnih društava. Kopnenim putem stigle su sokolske čete Pupnat i Žrnovo sa brojnim članovima i prijateljima sokolstva. Zatim su svaka sa svojim brodom stizala Sokolska društva iz Blata, Veleluke i Smokvice-Čara. Najveću pažnju izazvali su Smokvićani, koji su došli u velikom broju, disciplinovani i samosvesni. Iz Veleluke stigla je i sokolska muzika. Iza njih su sledili sa posebnim brodovima Splićani i Makarani. Iz Hvara je stigla gradska muzika. Orebićani su došli posebnim brodom. Svi su bili dočekani sa oduševljenjem. Pucanjem prangija, klicanjem i sviranjem korčulanske sokolske muzike. Parobrodima, lađicama, motornim brodovima, autobusima i pešice stiglo je u Korčulu preko 3.000 sokola i gostiju. Pre početka povorke izvršena je predaja zastave matičnog društva Korčula Sokolskoj četi Pupnat. Jedna četa mornarice učestvovala je u proslavi. Napred je bilo dvadesetak sokolskih zastava uz pet sokolskih muzika. Predstavnici rimokatoličke crkve odbili su obave posvetu sokolske zastave. Dr. Juraj Arnerić obavio je blagoslov zastave sa maslinovom grančicom uzimajući vodicu iz kristalnog sokolskog crvenog srca. Zastavi je kumovala sokolica Arnerić dr. R. Julka. Nakon blagoslova zastave preuzeo ju je starešina čete Pupnat Mato I. Poša. Uz prigodan govor zastavu je predao barjaktaru Poši Ivanu pokojnog Marina. Govorio je i dr. Mirko Buić, starosta župe Split i delegat Saveza SKJ. Razvila se povorka u kojoj je učestvovalo preko 1.500 sokola i sokolica. U povorci je učestvovala četa ratne mornarice i pet sokolskih muzika sa dvadeset sokolskih barjaka. Povorka je bila oduševljeno pozdravljena i zasuta cvećem. Posle podne je održana javna vežba. Pre početka vežbe govorio je Marčić, zamenik starešine sokolske župe Mostar. Na vežbi se istakla Sokolska četa iz Smokvice. Uveče je održana tradicinalna viteška igra “Moreška” sa novom muzikom od kompozitora Krste Odaka. Posle Moreške održana je akademija vanjskih društava pri čemu se istaklo društvo Blato. Kasno u noć uz sviranje nacionalnih koračnica, klicanje, vatromet, pesmu razišli su se učesnici svojim domovima. (8)

Da Vas podsetimo:  Draži kao izdajniku i saradniku okupatora i Titu kao maršalu i heroju rata

Društveni kino-odsek Sokolskog društva Korčula prikazao je 78 bioskopskih predstava 1933. Sokolski bioskop je jedini u Korčuli prikazivao zabavne filmove. (9) Sokolsko društvo Korčula priredilo je ”Božično drvce” za sokolsku decu, kao i paljenje badnjaka. Deci je razdeljeno 110 omota sa voćem i slatkišima. Društvena muzika svirala je molitvu i par koračnica. Društvena muzika održala je 26.12.1935. promenadni koncert. U veče je bila akademija u prostorijama doma. (10) Sokolsko društvo Korčula održalo je prednjački tečaj sa 14 kandidata i 10 kandidatkinja. U Sokolskoj četi Pupnjat održana je 13.1. 1935. tromesečna, a ujedno i glavna godišnja skupština. Prednjački zbor rešio je da učestvuje na skupštini sa svim tečajcima, a pridružili su im se refernti za čete i 16 članova upravnog odbora. Zbog snega koji je pao, put do Pupnata je prošao u veselom raspoloženju, igri i grudvanju. Učestvovalo je 26 braće i sestara. Izabrana je nova uprava čete. (11)

Sokolsko društvo Korčula i njena muzika učestvovali su na priredbama drugih sokolskih društava. Orebić se nalazio na poluostrvu Pelješcu, preko puta ostrva Korčule. Prilikom otkrića spomen ploče kralju Aleksandru priredilo je Sokolsko društvo Orebić svečanu akademiju. Posle službe u crkvi na kojoj je patriotskim rečima župnikovim evocirana uspomena na kralja, svet je u povorci krenuo pred opštinsku zgradu. Na tribini govorio je prvo opštinski načelnik. Istakao je jugoslovensko osećanje pelješkog pomorca, a zatim je hronološki prikazao veliki rad kraljev, kojemu ovaj narod prelazeći preko svih političkih mizerija sadašnjice i sutrašnjice postavlja zavet ispisan na ploči koju je on otkrio. Ploču je blagoslovio župnik, a učenica osnovne škole Ćerezin govorila je prigodnu pesmu. Uveče je održana svečana akademija. Mešoviti hor Sokolskog društva pevao je himnu, zatim pesmu sokola, “Morje adrijansko”, “U boj, u boj”, “Na planine”, rukovet “Biljana”… Muško članstvo izvodilo je pesničenje i borilačke vežbe, žensko članstvo izvodilo je ritmičku vežbu Petka, a deca ritmičke vežbe uz pesmu “Oj letni, sivi sokole”. Istoričar Mirko Vrsalović održao je predavanje “Naši narodni mučenici”. Neke tačke morale su se ponoviti. Dirigent hora Zglav posle nekoliko meseci napornog rada uspeo je da u malom mistu stvoriti hor, koji svojim bogatim repertoarom i izvedenim glasovima može pristati ma gde. Akademiji je sudelovala muzika Sokolskog društva u Korčuli.(12)

Sokolsko društvo Korčula priredilo je naraštajski dan 7 juna 1936. Zorom u 5 sati krenuli su naraštajci, naraštajke, muška i ženska deca u pratnji članova TO i Upravnog odbora na uranak. Na čelu hje bila društvena muzika. Razvila se igra i zabava uz morsku obalu. Naraštajci su bili u odorama i prodavali otkupne značke. U veče održana je akademija u sokolani.Na kraju je izvedena komedija “Vračari iz Španije”. (13)

Sokolsko društvo Korčula priredilo je 14 juna 1936. javnu vežbu. Učestvovala su društva Zrnovo, Orebić i četa Pupnat. Na povorci pre vežbe učestvovalo je 220 članova svih kategorija sa društvenom muzikom na čelu. Važba je počela pevanjem Sokolskog pozdrava, koji su pevale sve kategorije. Nastupila su muška i ženska deca (72). Posle njih muški naraštaj (40), žensko članstvo (28) . Bio je nastup članova čete Pupnat (10) i starije braće palicama (30). Gostovalo je 20 pitomaca Mornaričke škole. Vežba je završena nastupom naraštajaca i dece na spravama 4 odeljenja (44). (14)

Sokolsko društvo Korčula priredilo je 29 jula 1936. na obali večernju akademiju. Zbog akademije bio je podignut veliki podijum i dve tribine sa 400 sedišta. Prvo su vežbala ženska deca, naraštaj i članice. U listu„Sokolski glasnik“ istaknuto je izvođenje ritmičke vežbe „Anitrina igra”. Odigrana je tradicionalna viteška korčulanska igra „Moreška”. Stranih i domaćih gostiju bilo je prisutno preko 2.000 gledalaca. Akademiju su posetili splitski biskup dr. K. Benefačić, vršilac dužnosti opata grada Korčule don Pero Kalođera, predsednik senata dr. Tomašić, sreski načelnik, … . U listu „Sokolski glasnik“ istaknuto je da su sve tačke, a naročito kraj akademije bile popraćene oduševljenim dugotrajnim pljeskanjem i odobravanjem. (15)

Sokolsko društvo Blato proslavilo je 1936. svečano kraljev rođendan. Uoči 6 septembra 1936. bila je povorka sa bakljadom, predvođena muzikom. Na okolnim brdima gorele su vatre, a domovi meštana su bili osvetljeni. Povorka je obišla glavne ulice i završila na plokati, gde je naraštajac Ivan Petkovićkratkim govorom otvorio Sokolsku Petrovu petogodišnjicu. Posle govora svirana je himna. Narod je klicao kralju i Jugoslaviji. Ujutro 6 septembra 1936. bila je budnica. Održano je blagodarenje, nakom koga je okupljenom narodu i sokolima održao govor predsednik opštine Prižnić. Povorka se svrstala i sa sa muzikom prošla mestom. Potom je održana svečana sokolska sednica. Zbog jakog nevremena sokolska akademija je odložena za 8.septembra 1936. Akademija je završena narodnim kolom i plesom. (16) Sokolsko društvo Blato je sa velikim brojem svojih članova učestvovalo na otvaranju Sokolske Petrove petogodišnjice u sedištu župe u Mostaru. Takođe su učestvovali na župskim takmičenjima. Na večernjoj akademiji u prostorijama Oficirskog doma ponovili su članovi društva Blato svoju tačku „Dalmatinski šajkaš”, simboličku ritmičku vežbu, koju su pripremili za proslavu kraljevog rođendana. (17) Društvo Blato je priredilo komemoraciju kralju Aleksandru. Posle pomena, kome su prisustvovali svi pripadnici sokolskog društva, opštinski predsednik govorio je na plokati pred crkvom, a zatim su sokoli krenuli u sokolanu, gde je starešina M. Batistić govorio o kralju i o zadacima Fonda Viteškog Kralja Aleksandra Ujedinitelja. U veče održana je svečana komemoracija u počast kralja. Program se sastojao iz prigodnog govora, pevanja, deklamacija. Prosvetar Vigna održao je predavanje Veliki kralj”. Sledile su deklamacije Kralju Aleksandru” i More mrtvom Kralju”. Starešina M. Batistić recitovao je Pred odrom Velikog Kralja”. Na komemoraciji su bila prisutna domaća društva i građani. Komemoracija je bila završena sokolskom himnomHej Sloveni”, koju je pevao hor Glazbenog društva” i svi prisutni. (18)

Da Vas podsetimo:  Jedan Savindan u komunističkoj Srbiji

Društvo Vela Luka je 5 i 6 septembra 1936. proslavilo rođendan kralja Petra. Priređena je 5 septembra 1936. bakljada, rasveta, paljenje vatara po brdima i pred školom proglašen ulazak u Sokolsku Petrovu petoljetku. Zbog nevremena je bila odgođena akademija. Održana je 8 septembra 1936. Društvo je sa barjakom, muzikom i sa 54 člana učestvovalo na sokolskom slavlju u Mostaru 12 i 13 septembra 1936. Društvo je korporativno sa svim mesnim vlastima, ustanovama i rodoljubivim građanima sudelovalo 9 oktobra 1936. pomenu za kralja Aleksandra. Posle pomena u sokolani je održana komemoracija. Antun V. Simatović recitovao je pesmu „Plač Kraljice Marije”, koju je sam spevao. (19)

Sokolsko društvo Korčula proslavilo je svečano dan ujedinjenja 1 decembar 1936. Prisustvovali su korporativno sa društvenom muzikom svečanom blagodarenju. Nakon blagodarenja priređena je povorka na kojoj je bilo 653 učesnika i dve muzike. Pred crkvom govorio je Marko Baničević o značaju dana ujedinjenja. Posle je održana svečana sednica upravnog odbora u u sokolani. Posle podne bio je korporativni pohod mrtvoj brači i sestrama na groblje. Na svečanoj akademiji nastupile su sve kategorije, a istakle su se članice sa ritmičkom vežbom „Humoreska” i naraštajke sa vežbom „Na polju”. Prikazana su i dva prigodna igrokaza. Sokolski zavet je položilo 14 braće i sestara.(20)

Sokolsko društvo Blato proslavilo je dan ujedinjenja. Nakon blagodarenja svrstala se povorka od sokola, predstavnika vlasti i udruženja. Na čelu sa muzikom povorka je obišla mesto i došla u novi još nedovršeni sokolski dom, gde je u prisustvu svih pripadnika sokola kao i mase naroda održana svečana sednica, prema dnevnom redu propisanom od Saveza Sokola. Pošto je starešina otvorio sednicu čitanjem savezne poslanice, bila je deklamovana pesma „Jedinstvo” od Bl. Ristića, a nakon toga je Evica Batistić, učiteljica, održala predavanje „Značaj i veličina Dana Ujedinjenja”. Milj. Batistić recitovao je pesmu „Pjesma jedinstva Srba, Hrvata i Slovenaca” od Al. Šantića. Muzika je svirala koračnicu „Jadranski stražari”. Uz prigodno slovo izvršeno je prevođenje u naraštaj i članstvo, a nakon toga podeljene su diplome članovima takmičarima i uzornim vrstama, koje su dobijene na sokolskim utakmicama u Mostaru. Sednica je završena himnom „Hej Sloveni”. U veče u novom sokolskom domu priređena akademija sa biranim programom. Otvorio ju je govorom starešina Milj. Batistić. Članovi i članice su vežbali tačku „Što ćutiš, Srbine tužni”. Na kraju je izveden pozorišni komad „Hadži Loja”od Nušića. Komad su izveli članovi „Glazbenog društva”. Na akademiji je učestvovalo „Glazbeno društvo” sa svojim horom i orkestrom.Iz blagonaklonosti proslavi i akademiji sudelovala je gospođa Marija Niseteo, koja je pratila na klaviru izvedbe. Akademija je završena sa himnom „Hej Sloveni”. (21)

Društvo Vela Luka je proslavilo Dan ujedinjenja. Dan pre uveče skupili su se svi sokoli kojima su se pridružili svi koji su bili za Jugoslaviju. Priređena je bakljada. Društvena muzika bila je praćena bakljama, a iz sokolane bacani su vatrometi i pucale prangije. Za vreme bakljade bili su poklici kralju i Jugoslaviji i pevana je molitva kralju Aleksandru. Prvog decembra u jutro društvo se poklonilo na groblju umrloj braći i sestrama. Položen je venac, a Ante Simatović držao je žalobno slovo. U 9 sati povorka je krenula na blagodarenje. Posle blagodarenja na plokadi stolne crkve Antun V. Simatović je držao je prigodno slovo. Kasnije održana je svečana sednica i zakletva novoupisanih članova i članica u sokolani. Na svečanoj sednici su govorili : o značaju dana starešina Filip Gugić i tajnik Petar Stipković. Recitovano je više pesama, a muzika je svirala himnu i nekoliko veselih koračnica. Sa sednice je poslat telegram čestitka kralju Petru II. Posle sednice članstvo je krenulo na zajednički ručak, a posle podne muzika je obišla mesto. U veče je priređena akademija. Prosvetar Žuvela govorio je proslov.Kategorije su izvele nekoliko tačaka, a društvena muzika svirala je nekoliko koncertnih komada. Diletanti su igrali dramu „Osvetnik” i komediju „Dva gluha”. Posle programa bilo je veselje uz pesmu i ples. (22)

U mestu Blatu na Korčuli je 12 i 13 decembra 1936. održan II sokolski sabor svih jedinica sa ostrva Korčule. U veče 12. decembra 1936. pristigli su delegati svih sokolskih društava i četa sa ostrva, a i starešina župe Mostar Čeda Milić, sa profesorom Jovom Radulovićem i Radovanom Čarovićem, starešinom čete Stepen, prvakom u guslanju na utakmicama župe Mostar. U prostorijama Sokolskog društva Blato održana je predkonferencija. Dana 13. decembra 1936. sabor je počeo u nedovršenoj sokolani u prisustvu predstavnika vlasti i kulturnih i nacionalnih društava. Sabor je otvoren sokolskom molitvom nakon čega je odana počast zastavama društava Korčule i Vela Luke, i čete Pupnat. Predsedavajući Miljenko Batistić, starešina društva Blato, otvorio je sabor. Muzika sokolskog društva Vela Luka svirala je himnu. Radovan Čarović, župski izaslanik i guslar, odgudio je na guslama pozdrav kralju. Profesor Jovan Radulović objasnio je prisutnima značaj Petrove petoljetke. Posle sabora, kad je prestala kiša, prošla je mestom sokolska povorka predvođena sokolskom muzikom. Posle podne priređena je svečana akademija u dvorani novosagrađenog Sokolskog doma. Na akademiji je učestvovalo i društvo Vela Luka sa jednom tačkom i Glazbeno društvo sa svojim orkestrom. Na akademiji je izveden pozorišni komad Branislava Nušića “Knez Ivo od Semberije”. Posle akademije bilo je sokolsko veselje. (23)

Da Vas podsetimo:  Srpski grafiti i beskućno pravo – Kad se vojska na Kosovo vrati

Sokolsko društvo Korčula održalo je godišnju javnu vežbu 27 juna 1937. Nastupilo je 317 članova svih kategorija, zajedno sa muškom građanskom školom. Učestvovale su i čete Račišće i Pupnat. Vežbu su posetili članovi društava Žrnova i Orebića. Sokolska župa Mostar poslala je izaslanika Jovana Radulovića. Izaslanik je na sokolskoj smotri pre početka vežbe održao govor o Sokolskoj Petrovoj Petoletci i zavetu koji je svaki soko trebao da položi. (24)

Kraljica Marija je zajedno sa svojom sestrom rumunskom princezom Jelisavetom boravila na Korčuli 10 juna 1938. Kraljica je pregledala sve socijalne i kulturne ustanove u mestu i primila njihove predstavnike. Sokoli sa ostrva, društva Korčula, Blato, Velaluka i Žrnovo kao i čete Račišće, Pupnat, Smokvica i Čara sačekali su i pozdravili kraljicu Mariju. Zatim su na priredbi održali špalir. Bilo je 488 sokola sa muzikom društva Korčula. Uveče je u počast kraljici Sokolsko društvo Korčula priredilo vitešku igru „Moreška”. Kraljica je sa živim interesom pratila svaki detalj igre. Posle priredbi „Moreške” kraljica Marija je pozvala k sebi oba kralja, kraljicu i starešinu Sokolskog društva Korčula i izjavila da je sretna što je mogla da vidi ovu starinsku igru. Građanstvo je pristupilo u velikom broju oduševljeno pozdravljajući kraljicu Mariju. (25)

Sokoli na Korčuli igrali su „Morešku”. Prilikom sleta na Vidovdan 1923. u Dubrovniku nastupilo je Sokolsko društvo iz Korčule sa „Moreškom”. Po oceni pisaca Spomenice 25. godina sokolskog rada u Dubrovniku” ta tačka bila je jedna od najlepših. (26) Potporna zadruga beogradskih novinara priredila je za vreme Vazduhoplovne izložbe (1938) prvi narodni festival većih razmera, na kojem su učestvovali igrači, pevači i svirači iz naroda u narodnoj nošnji. Festival je bio otvoren Rusalijama iz sela Mirovče kod Đevđelije. Zatim su sledile igre iz Lupoglav-Božjakovine, iz Blinskog Kuta, iz Lazaropolja kod Galičnika. Nastupali su Srbi iz Bjelovara, Baranjci, Paori iz Banata, Ličani iz Babinog Potoka, Moreška sa Korčule (Kumpanija sa Blata na Korčuli). Publika je za 16 večeri folklora pokazala veliko interesovanje i oduševljenje. (27) Sokolsko društvo Blato, iz župe Mostar, javljalo je M. Stojadinoviću o vrlo teškim političkim prilikama u kojima društvo radi i živi, ali pored toga rad nije u zastoju „jer smo podigli sokolski dom i obnovili sokolsku muziku”. (28)

Sokolska društva na Korčuli bila su u sastavu Sokolske župe Mostar. Zajedno sa sokolima na Korčuli je radila Jadranska straža. Muzika Jadranske straže učestvovala je na sokolskim slavljima. Sokoli na Korčuli igrali su igru „Morešku”. Nastupali su ne samo na Korčuli, nego i po Jugoslaviji. Posle Aprilskog rata 1941. sokolska društva bila su zabranjena.

Saša Nedeljković
član Naučnog društva za zdravstvenu istoriju Srbije

Napomene :

  1. Župa Mostar, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 1. jula 1929, br.13, str.12;

  2. Sokolska župa Mostar”, Slavensko sokolstvo”, Beograd,1930, str. 124, 125;

  3. Sokolsko društvo Korčula”, Sokolski glasnik”, Ljubljana, 31. marta 1932, br. 14, str. 5;

  4. Sokolsko društvo Blato (Korčula)“, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 2. juna 1932, br. 23, str. 5;

  5. Sokolsko društvo Velaluka“, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 21. jula 1932, br. 29, str. 6;

  6. Sokolsko društvo Blato”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 21. jula 1932, br. 29, str. 6;

  7. Izveštaj Glavnog odbora Jadranske straže za IV glavnu skupštinu Ljubljana, 6-8.9.1935“, str. 11-12;

  8. Sokolski slet korčulanskog okružja i proslava tridesetogodišnjice osnivanja Sokolskog društva na Korčuli”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 23 avgusta 1935, br. 31, str. 3;

  9. Rad Sokolske župe Mostar u godini 1933”, Sarajevo 1934, str. 105;

  10. Božične priredbe”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 10 januara 1936, br.2, str. 4;

  11. Z.P, „Društveni prednjački tečaj na izletu”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 25 januara 1935, br. 5, str. 3;

  12. Sokolska akademija i otkriće spomen-ploče Viteškom Kralju Ujedinitelju”, ”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 10 maja 1935, br. 20, str. 4;

  13. Naraštajski dan”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 17 jula 1936, br. 29, str. 4;

  14. Javna vežba”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 17 jula 1936, br. 29, str. 4;

  15. Preuzvišeni dr. Bonefačić, biskup splitski, i g. dr. LJ. Tomašić, predsednik Senata, na sokolskoj akademiji”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 15 augusta 1936, br. 32, str. 3;

  16. Proslava Kraljevog rođendana”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 25 septembra 1936, br. 38, str. 4;

  17. Otvoraranje sokolske Petrove petoletke”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 25 septembra 1936, br. 38, str. 4;

  18. Komemoracija Viteškog Kralja Ujedinitelja”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 16 oktobra 1936, br. 41, str. 4;

  19. Rad u društvu”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 23 oktobra 1936, br. 42, str. 4;

  20. Proslava 1 decembra”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 15 decembar 1936, br. 49, str. 5;

  21. Proslava 1 decembra”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 15 decembar 1936, br. 49, str. 6;

  22. Proslava 1 decembra”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 15 decembar 1936, br. 49, str.8;

  23. Sabor sokolskih jedinica s Korčule”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 22 januar 1937, br. 1, str. 6,7;

  24. Sokolsko društvo Korčula “, „Sokolski glasnik“, Beograd, 10 juli 1937, br. 22, str. 6;

  25. Sokolsko društvo Korčula “, „Sokolski glasnik“, Beograd, 6 avgusta 1938, br. 30, str. 10;

  26. Spomenica 25. godina sokolskog rada u Dubrovniku”, Sokolsko društvo Dubrovnik, Dubrovnik, 1929, str. 62, 63;

  27. Ljubica S. Janković, „Beogradski festival narodnih igara i pesama”, „Vardar XXVII Kalendar Kola Srpskih Sestara za prostu 1939 godinu”, Beograd, str. 65-69;

  28. Nikola Žutić, „Sokoli”, Beograd, 1991, str. 127, 133, 169-171;

3 KOMENTARA

  1. Mladene, delimicno letujem i na Korculi. Tamo ljudi vrlo lepo zive od turizma, najmanja soba se izdaje za 20 E/dan. Ko izdaje dve sobe tokom 60 dana, dobije 2 x 60 x 20 = 2 400 E. A tek ko izdaje kucu, camac …
    Korcula je bogata i uredjena. Domaci nisu ucestvovali u zadnjem ratu i srpski turisti su tamo lepo primljeni. Svake godine ih ima sve vise.

    A sto se tice jezika, Dubrovcani su 1890 god izjavljivali da govore srpski. To je tacno. Ali, posto su mahom bili katolici, NEKO VRLO PAMETAN se setio da samo pravoslavci mogu biti Srbi i tako Dubrovnik i veci deo Dalmacije gurnuo u Hrvatsku.

    • domaći su i tekako sudjelovali u domovinskom ratu branila se korčula od četničkih hordi na pelješcu i ako misliš da su srbi rado primljeni na korčuli grdo se varaš nikada oprostit nikada zaboravit korčulani su ginuli braneći hrvatski dubrovnik i uvijek za dom i poglavnika bili spremni tako su nas učili naši didi tako mi učimo našu dicu prestanite sanjati o velikoj srbiji tu nikada niste bili i nikada nećete ni biti za hrvatski dom i našu svetu crkvu uvijek spremni pozdrav iz uvijek prije i u buduće hrvatske korčule vele luke blata smokvice čare pupnata žrnova lumbarde račišća

  2. Nekada „sokoli“ a danas propali iznajmljivači, koji pakuju kofere za Irsku!
    Ilirac, srbin katoliče veroispovesti, dalmatinac, hvrvaćanin, sokol, jugoslaven, ustaša, partizan, trudbenik, samoupravljač, domoljub, branitelj, srbomrzac, investitor, iznajmljivač, čovek bez perspektive, iseljenik, Irac.

    „Prema podacima koje je skupila Austrougarska država, kada je 31. decembra 1890. godine popisala stanovništvo grada Dubrovnika, srpskim jezikom govori apsolutna većina od 5.823 ljudi, italijanskim 677, češkim 48, poljskim 6, nemačkim 263 i mađarskim 384.“

    Srpski narod, ma koje „vere“ bio, uvek je kroz istoriju tražio načina da preživi na trusnom Balkanu.
    Kolo sreće se okreće…

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime