Sokolska štampa o Olimpijadi u Berlinu 1936.

0
1306

Sokolska štampa izveštavala je o pripremama za XI Olimpijadu u Berlinu. U časopisu „Bratstvo” iz Osijeka istaknuto je da je Jugoslavenski Olimpijski odbor prihvatio poziv komiteta za organizaciju Olimpijskih igara u Berlinu. Jugoslavenski Olimpijski odbor, uz odobrenje Ministarstva za fizičko vaspitanje naroda, priredio je pomoću sokolskih i sportskih organizacija „Olimpijski dan” 10 juna 1934. Tog dana trebale su biti priređene sokolske i sportske utakmice čiji je čist prihod išao Olimpijskom fondu. Uprava Sokolske župe Osijek uputila je posebnom okružnicom poziv svim sokolskim jedinicama da rad mesnih olimpijskih odbora što izdašnije u svakom pravcu potpomognu, jer samo na taj način imaće i Savez Sokola pravo da računa na pomoć Jugoslavenskog Olimpijskog odbora, prilikom slanja sokolskih takmičara na Olimpijadu. (1)

soko1U časopisu „Bratstvo” iz Osijeka pisali su o planovima da se prilikom štafete u pojedinim većim mestima uvede posebno „Olimpijsko posvetno vreme”. Na improvizovanim ognjenim oltarima upalila bi se olimpijska vatra, a vreme dok sečeka iskoristilo bi se raznim olimpijskim priredbama; ako bi došlo do kašnjenja otpale bi priredbe da se dostigne predviđeno vreme. (2)

Beogradska sokolska župa učestvovala je 7. juna 1936. u olimpijskoj povorci kroz Beograd sa članstvom, muzikom i konjicom. (3)

Svečanost u Olimpiji počela je 20 jula 1936. Kad su zatrubile trube sa Kronosovog brda, 15 devojaka krenulo je prema stadionu gde su sunčevim zracima zapalile olimpijsku vatru. S vatrom su krenule prema Heraklesovom i novopodignitom žrtveniku na Altisu, gde je ovom vatrom zapaljena olimpijska baklja. (4)

Posle svečanosti pri starom žrtveniku na starom stadionu u Olimpiji potrčao je trkač ka Atini. U Atini su održane velike svečanosti na stadionu i Akropolju. Kroz sva mesta u Grčkoj olimpijski plamen dočekan je sa najvećim počastima. U Bugarskoj održane su svečanosti pri prolasku olimpijske baklje, od kojih je najobimnija bila u Sofiji. Savez Sokola kraljevine Jugoslavije je u Jugoslaviji preuzelo na sebe najveći teret u nastojanju da svečanosti budu što lepše i dostojanstvenije. (5)

Od bugarske granice trkači sa olimpijskom bakljom prolazili su preko teritorija Sokolske župe Niš, od Caribroda do Paraćina. Od Paraćina pa do Božurnje išli su preko teritorije Sokolske župe Kragujevac. Od Božurnje do Sremskih Karlovaca preko teritorija Sokolske župe Beograd. Od Sremskih Karlovaca do Horgoša preko teritorije Sokolske župe Novi Sad. (6)

Da Vas podsetimo:  Najstrašnija odmazda: Beograd u svojim rukama ima dokaz genocidne namere prema srpskom narodu

Pri prelasku olimpijske baklje iz Bugarske u Jugoslaviju na granici se okupilo mnoštvo naroda sa predstavnicima vlasti, raznih sportskih organizacija i predstavnicima sokola. Kad je poručnik Trnov iz bugarske vojske pritrčao s buktinjom u ruci granici u 0,01 25 na 26 jula 1936. zaorili su se i s jedne i s druge strane poklici Jugoslaviji, Bugarskoj i jugoslovensko-bugarskom bratstvu. Trnov i Pihler iz Saveza sokola srdačno su se rukovali i izjubili, a baklju su trkači preneli prema Caribrodu. Duž cele staze kuda je olimpijska baklja prolazila, narod se svrstao u špalir i odavao počast. Baklja je svečano dočekana i otpraćena u Caribrodu, Pirotu, Beloj Palanci, Niškoj Banji, Nišu i Kragujevcu. Na Oplenac trkači su stigli 27 jula 1936. u 1,47. noću. Mnošto naroda zajedno sa predstavnicima vlasti i Sokolskim društvom Topola, okupilo se u gluvo doba noći pred hramom. Sokoli su bili u sokolskim odorama i narodnim nošnjama. Pred hramom je bio podignut žrtvenik na kome je zapaljena vatra. Održan je pomen i upaljeno kandilo na grobu kralja Aleksandra. (7)

U Beograd je baklja stigla iza 9 sati 27 jula 1936. Ulice su bile pune građanstva, koje je sa nestrpljenjem očekivalo dolazak trkača. Trkači su u predgrađu Beograda srdačno pozdravljeni od naroda. U beogradskim ulicama sve je klicalo ideji olimpizma i njegovom duhu. Olimpijsku baklju doneo je na Terazije, pred veliki podignuti žrtvenik, Čolović, načelnik Sokolske župe Beograd. Predao je baklju predsedniku opštine Vladi Iliću, koji je zapalio vatru na žrtveniku, dok je muzika svirala državnu himnu. Vlada Ilić je pred predstavnicima vlasti i organizacija održao prigodan govor. Posle predsednika opštine govorio je ministar fizičkog vaspitanja naroda dr. Rogić. U svom govoru istakao je da olimpijska ideja služi ideji mira među narodima. Posle njega govorio je dr. Živković, a trkač Stefanović je zatim trčao sa bakljom prema zemunskom mostu, i dalje preko Batajnice, Nove i Stare Pazove ka Novom Sadu. Sokoli beogradske župe učestvovali su u nošenju baklje od Božurnje do Sremskih Karlovaca. (8)

U Novom Sadu su na Karađorđevom igralištu priređene olimpijske svečanosti. Trkači su produžili put preko Rumenke i Kisača u Suboticu.

U Subotici je sav grad bio iskićen zastavama i u moru svetla. Samo ulica, kroz koju je prošla baklja bila je, da bi se bolje istakla svetlost baklje, u tami. U 2 i 25 ujutru 28 jula 1936. stigao je lučonoša u Suboticu. Predao je baklju inž. Petroviću, koji je pred Sokolskim domom zapalio vatru na žrtveniku. Posle sviranja državne himne održao je prigodan govor gradski načelnik inž. Ivandekić, a lučonoša je trčao prema granici. Mnoštvo građana bilo je na ulicama. Trkači su predali olimpijsku baklju mađarskim trkačima kod Horgoša 28 jula 1936. oko 6 sati ujutro. Baklju je predao Mađarima inž. Petrović uz prigodan govor o olimpijadama. Mađarski trkači su nastavili put prema austrijskoj granici. (9)

Da Vas podsetimo:  Slovo H i hleb naš nasušni

U Ljubljani u vežbaonici Ljubljanskog sokola održano je 1 marta 1936. takmičenje sokolica za Olimpijadu u Berlinu. Takmičilo se 19 sestara. Iz župa Beograd 5, Ljubljana 5, Maribor 2 i Zagreb 6. (10) Sokolski takmičari su 3 avgusta 1936. iz Ljubljane krenuli vozom preko Salcburga i Minhena u Berlin. Mušku vrstu predvodio je Viktor Murnik, a žensku Milica Šepa. Sa sokolskim takmičarima na olimpijadu u Berlinu putovali su načelnik Saveza sokola i član Jugoslovenskog olimpijskog odbora dr. Alfred Pihler i savezna načelnica Elza Skalar. (11)

sokoU muškoj vrsti bili su Viktor Murnik, Leon Štukelj, Jože Primožić, Boris Gregorka, Janez Pristov, Konrad Grilec, Jože Vadnav, Miroslav Forte i Dimitrije Merzlikin. (12)

Jugoslavija je na olimpijadi najveće nade polagala u sokole. U oštroj konkurenciji vrsta jugoslovenskih sokola osvojila je šesto mesto, a Leon Štukelj je na krugovima osvojio drugo mesto i dobio srebrnu medalju. (13) Sokolice su na olimpijadi u Berlinu prvi put učestvovale na jednoj međunarodnoj gimnastičkoj utakmici. Na svom prvom međunarodnom nastupu osvojile su četvrto mesto za Jugoslaviju. (14) Angelina Gopurenko bila je deo ženske vrste na olimpijadi u Berlinu. Sokolice su učestvovale sredinom avgusta 1936. na takmičenjima u Berlinu. Pored javnih nastupa na spravama Angelina Gopurenko izveštavala je sa olimpijade u „Oku Sokolovom” o izvođenju narodnih igara pod nazivom narodi pevaju i igraju. (15)

Sokolska štampa izveštavala je o pripremama za XI Olimpijadu u Berlinu. Jugoslavenski Olimpijski odbor, priredio je pomoću sokolskih i sportskih organizacija „Olimpijski dan” 10 juna 1934. Tog dana trebale su biti priređene sokolske i sportske utakmice čiji je čist prihod išao Olimpijskom fondu. Uprava Sokolske župe Osijek uputila je posebnom okružnicom poziv svim sokolskim jedinicama da rad mesnih olimpijskih odbora što izdašnije u svakom pravcu potpomognu.Savez Sokola učestvovao je u olimpijskoj povorci, štafeti i na Olimpijadi u Berlinu. Sokolska štampa pratila je sva dešavanja u vezi Olimpijade 1936. Savez Sokola je u Jugoslaviji preuzeo na sebe najveći teret u nastojanju da svečanosti budu što lepše i dostojanstvenije. Sokolski takmičari su 3 avgusta 1936. iz Ljubljane krenuli vozom preko Salcburga i Minhena u Berlin. Mušku vrstu predvodio je Viktor Murnik, a žensku Milica Šepa. Kraljevina Jugoslavija je na olimpijadi najveće nade polagala u sokolske takmičare i takmičarke.

Da Vas podsetimo:  Otkud EU pravo da „posreduje” oko Kosova?

Saša Nedeljković
član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije

___________

Napomene :

1. D. P-ć, „Olimpijada 1936 god.”, „Bratstvo”, Osijek, 15 maja 1934, br. 5, str. 50, 51;
2. D. Petrović, „Štafetno trčanje sa gorućom bakljom od Olimpije do Berlina”, „Bratstvo”, Osijek, novembar-decembar 1934, br. 9-10, str. 137,138;
3. Angelina Gopurenko, „Utisci sa XI olimpijskih igara u Berlinu 1936”, „Oko sokolovo”, Beograd, 1937, br. 6, str. 112-114;
4. „Olimpijska baklja”, „Sokolski Glasnik”, Ljubljana, 24 jula 1936, br. 30, str. 2;
5. “Prenos olimpijske baklje kroz Jugoslaviju”, „Sokolski Glasnik”, Ljubljana, 31 jula 1936, br. 31, str. 4;
6. „Olimpijska baklja”, „Sokolski Glasnik”, Ljubljana, 24 jula 1936, br. 30, str. 2;
7. „Prenos olimpijske baklje kroz Jugoslaviju”, „Sokolski Glasnik”, Ljubljana, 31 jula 1936, br. 31, str. 4;
8. „Prenos olimpijske baklje kroz Jugoslaviju”, „Sokolski Glasnik”, Ljubljana, 31 jula 1936, br. 31, str. 4; Angelina Gopurenko, „Utisci sa XI olimpijskih igara u Berlinu 1936”, „Oko sokolovo”, Beograd, 1937, br. 6, str. 112-114;
9. „Prenos olimpijske baklje kroz Jugoslaviju”, „Sokolski Glasnik”, Ljubljana, 31 jula 1936, br. 31, str. 4;
10. „Pripreme naših Sokolica za olimpijske igre u Berlinu”, „Sokolski Glasnik”, Ljubljana, 6 marta 1936, br. 10, str. 2;
11. „Odlazak naših sokolskih vrsta u Berlin”, „Sokolski Glasnik”, Ljubljana, 31 jula 1936, br. 31, str. 1;
12. „Naši Olimpijci”, „Sokolski Glasnik”, Ljubljana, 31 jula 1936, br. 31, str. 3;
13. „U vrlo oštroj borbi i pod teškim okolnostima vrsta jugoslovenskih sokola osvojila je šesto mesto”, „Sokolski Glasnik”, Ljubljana, 15 augusta 1936, br. 32, str. 1;
14. Hrvoje Macanović, „Uspesi naših Sokolica na olimpijskim utakmicama u Berlinu”, „Sokolski Glasnik”, Ljubljana, 21 avgusta 1936, br. 33, str. 2;
15. Angelina Gopurenko, „Utisci sa XI olimpijskih igara u Berlinu 1936”, „Oko sokolovo”, Beograd, 1937, br. 6, str. 112-114;

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime