Sokolska župa Tuzla

0
1485

U Upravi Sokolske župe Tuzla 1934. bili su : starešina župe Jovan Petrović, I zamenik starešine župe Nikifor Todić, II zamenik starešine dr. Branko Budimir, prosvetar ing. Ibrahim Šaćiragić, načelnik Vjekoslav Kovačević, I zamenik načelnika Osman Tufegdžić, II zamenik načelnika Josip Sekelji, III zamenik Pavle Grubač, načelnica Zora Kisić, I zamenica načelnice Desanka Đorđić, II zamenica načelnice Nata Despotović, III zamenica načelnice Koviljka Anđelić, tajnik Vojislav Bogičević, blagajnik Mehmed Salihspahić. Referent za sokolske čete Vijislav Vukanović. … Društva i čete u sastavu župe bili su Begov Han, Bijeljina, Bosanski Brod, Bosanski Šamac, Brčko, Bukinje, Derventa, Doboj, Domaljevac,…Gračanica,…Teslić, Tuzla, Zavidović, Zvornik…(1)

Načelništvo III okruga sokolske župe Tuzla vodilo je 5 matičnih društava sa 33 sokolske čete, sve zajedno 5.000 pripadnika. Održavalo je prednjačke tečajeve od kojih 2 u Brčkom i 2 Bijeljini. Kroz tečajeve je prošlo 93 tečajca. Poslednji prednjački tečaj za vodnike sokolskih četa održan je u Brčkom od 25 februara do 7 marta 1935. Bilo je 24 tečajaca. (2)

Pevački odsek Sokolskog društva Doboj brojao je oko 30 pevača i pripremao se za sokolski pohod na Oplenac i za učestvovanje na svečanosti osveštenja kamena-temeljca Sokolskog doma u Doboju. Horom je rukovodio Al. Cipruš, pročelnik pevačkog odseka. (3)

Glavna godišnja skupština Sokolske župe Tuzla održana je 7 aprila 1935. u prostorijama Sokolskog doma u Tuzli. Prisustvovali su delegati 21 sokolskog društva. U izveštaju o radu istaknuto je da je župska uprava korporativno sudelovala na sahrani kralja Aleksandra i posetila njegov grob prilikom prvog parastosa, koji je davan na Oplencu. Poslala je svoje delegate na proslavu sokola u Sremskim Karlovcima. Posle katastrofe u rudniku Kakanj župa je vodila akciju za pomoć postradalima. Iz župe je poslano 9.000 dinara. Župa je osnovala u toku 1934. 14 sokolskih četa i 1 društvo, pa je imala 26 sokolskih društava i 82 čete. Broj pripadnika župe porastao je za preko 3.000 lica. Odsek za seosko Sokolstvo održao je tečaj za vođe četa u Kreki, organizovao učešće seoskih devojaka (prvi put i muslimanki) na domaćičkom tečaju na Ilidži. Angažovao se na jačem učešću učitelja u sokolskom radu, razdao veliki broj sadnica četama, … . U novoj upravi izabranoj na skupštini bili su : starešina Jovan Petrović, I zamenik starešine župe Nikifor Todić, II zamenik starešine dr. Branko Budimir, načelnik Osman Tufegdžić, …. . (4)

Župa Tuzla priredila je Vidovdanski slet 28, 29 i 30 juna 1935. Istovremeno proslavila je 15 godina svog sokolskog rada. Na sletu je učestvovalo 120 sokolskih jedinica sa teritorije župe Tuzla. Na igralištu „Zrinjskog” 28 i 29. juna 1935. održana su takmičenja svih kategorija, svih jedinica pod vođstvom svojih prednjaka. Prisustvovao je izaslanik Saveza SKJ Vojinović. Građani Tuzle dočekali su preko 2.000 sokola sa strane. Grad je bio okićen zastavama, plakatima i zelenilom, koje je ukrašavalo i najmanju kuću tuzlanske čaršije. Sokolsko poselo 28. i sokolsko pozorište 29. bili su posećeni, tako da velika sokolska sala nije mogla da primi sve goste, pa se moralo upotrebiti i letnje vežbalište Sokolskog društva Tuzle. Kroz gradske ulice 30. defilovalo preko 2.000 sokola pozdravljenih patriotskim ovacijama i zasipanih cvećem od građana i školske dece. Bio je gust špalir počev od sokolskog doma pa kroz sve ulice kuda je povorka prošla. Javni čas održan je u prisustvu izaslanika ministra vojske i mornarice pukovnika Vasića, izaslanika bana Drinske banovine sreskog načelnika i člana sokola B. Aleksića, izaslanika Saveza SKJ Vojinovića, predsednika tuzlanske opštine i člana sokola Muradbega Zaimovića i ostalih predstavnika vojnih i civilnih vlasti, i pred preko 7.000 gledalaca. Javni čas otvorio je starešina župe Jovan Petrović. Posle njega Voja Vukanović izneo je istorijat župe Tuzla i njen 15 godišnji rad. Istakao je napredak župe i stalni rast njenog članstva. U vežbama su se istakli vojnici i sokolske čete. Posle vežbi razvijena je zastava, koju je naraštaju društva Tuzla darovao starešina Nikifor Todić. Todić je istakao da u Aleksandrovskoj Jugoslaviji može opstati samo onaj koji je uvek bio spreman za zemlju i život svoj položiti, a odbaciti sve ono što je trovalo nacionalni život. Zatim je razvijena zastava, koju je preko prosvetara Jovana Đurišića Todić predao naraštaju. Zastavi je kumovala sestra Nada Todić. Po završetku javnog časa veliki broj gostiju otišao je u Sokolski dom, gde priređen kermes. Specijalni vozovi odvezli su goste sa strane. (5)

Posle smrti kralja Aleksandra Sokolska župa Tuzla odlučila je da povede akciju za podizanje spomenika kralju u Tuzli. Akcija je naišla na razumevanje i odobravanje kod patriotskog građanstva. Na Dan Ujedinjenja 1 decembra 1935. spomenik je otkriven. Uoči Dana Ujedinjenja priređena je povorka građana i sokola, u kojoj su uzela učešća skoro sva mesna društva i korporacije. Povorka se zaustavila pred hotelom „Bristol”, gde je izaslanika kralja, pukovnika Mihajla Vasića, pozdravio predsednik opštine Hasanaga H. Pašić, a Vasić mu je odgovorio pozdravljajući nacionalnu Tuzlu. Na Trgu kralja Petra, gde je spomenik postavljen, na Dan Ujedinjenja sleglo se nepregledno mnoštvo građana i sokola, kao i sokolskih četa. Uz spomenik stajali su zastavnici sa zastavama sokolskim. Na tribini nalazili su se izaslanik kralja, pukovnik Mihajlo Vasić, …. potpredsednik Senata dr. Uroš Krulj, zastupnik Narodne skupštine Kosta Aleksić, muftija tuzlanski, …. Savez Sokola zastupao je Voja Todorović. Svečanost je bila prenošena zvučnicima, a otvorio je starešina župe Jovan Petrović. Zatim je govorio I zamenik starešine župe Nikifor Todić. Posle njegovog govora su pevačka društva „Njeguš” i „Gajret” pevala himnu. Izaslanik kralja, pukovnik Mihajlo Vasić otkrio je spomenik. Gimnazijski zbor pevao je „Čuvaćemo Jugoslaviju”. Starešina župe Tuzla predao je predsedniku opštine Hasanagi H. Pašiću, koji se zahvalio župi na uloženom trudu oko spomenika i obećao da će spomenik čuvati. Na spomenik je položio venac od svežeg lovora dr. Uroš Krulj, koji je istakao zasluge kralja Aleksandra za napredak Otadžbine. Izaslanik Saveza Sokola Voja Todorović istakao je da se raduje što je inicijativu za podizanje spomenika dala Župa Tuzla i što je inicijativu prihvatilo rodoljubivi građani Tuzle. Zatim su predstavnici ustanova i korporacija položili vence na spomenik. Lepo je govorio predsednik sreskog učiteljskog društva Mihajlo Todić. Posle svečanosti defilovali su sokoli ispred spomenika. Spomenik je bio rad akademskog vajara Sretena Stojanovića iz Beograda. (6)

Da Vas podsetimo:  O Dari i Dijani iz drugog ugla

Sokolski dom u Olovu otvoren je 11. oktobra 1936. Izaslanik kralja, pešadijski potpukovnik Tihomir Stojadinović, pomoćnik komandanta sarajevskog vojnog okruga stigao je motornom dresinom u Olovo. Na stanici je bio sokolski odbor sa starešinom društva ing. Kuzmanom Milevićem, vežbaće članstvo, mnogobrojni građani i seljaci kako iz bliže okoline tako i iz daljne. Sa kraljevim izaslanikom došli su Nikifor Todić, starešina Sokolskog društva Tuzla i Meho Salihspahić, član župske uprave. Učenica osnovne škole Mimi Loci predala je kraljevom izaslaniku kitu cveća. Zatim su stigli vozovi iz Han Pijeska i Zavidovića kojima je došlo mnoštvo gostiju sa svih strana. Na ulazu u letnje vežbalište kraljevom izaslaniku devojčica Zora Cvijetić dala je so i hleb. Izaslanik kralja presekao je državnu trobojku i otvorio vrata. Predao je dom na čuvanje starešini Mileviću, sa željom da novootvoreni dom bude svetionik svakog dobra. Starešina Milević pozdravio je izaslanike kralja, bana, delegate Saveza, župe, i ostalih društava, predstavnike crkve, te ostale posetioce. Verski obred su izvršili prota Mihajlo Savić iz Kladnja i muslimanski sveštenik Abdurahman Mehmedović. Mehmedović je održao govor istakavši za sokolstvo da ga kao organizaciju Islam toleriše. Uveče bila je zabava u sokolani. Pozorišni komad “Sokolska majka” od Dušana Đ. Cvjetkovića izveli su društveni diletanti. (7) Župa Tuzla održala je prosvetni šestodnevni tečaj od 28 decembra 1936. do 2 januara 1937. Bilo je 18 slušalaca tečaja iz sokolskih jedinica : Srpska Grabska, Vlasenica, Olovo, Tuzla, Zavidovići, Gračanica, Ljubače, Odžak, Teslić, Ljubovija, Kreka, Lukavac, Brčko i Pecka. Predavali su : Jovan Đurišić „Idejni osnovi Sokolstva”, „Jugoslovenska misao” i „Organizacija prosvetnog rada”; prota Petar Jovanović „Pčelarstvo”; Mehmed Salihspasić „Metodika”; Mehmed Selimović „Soko u narodnoj poeziji i sokolsko pozorište”; Danilo Marković „Sokolsko novinarstvo”; dr. Milan Nešković „Trezvenost u Sokolstvu i polne bolesti”; Veljko Ćesarović „Pesma i muzika u Sokolstvu”; Grujica Novaković „Voćarstvo”; Đuro Mrmak „Stočarstvo”; Veno Rihter „Lutkarsko pozorište”; Aco Janković „Slovensko Sokolstvo”; Miloš Milišić „Staranje o novom članstvu, sokolsko vaspitanje dece i naraštaja kao i izleti i taborovanje”. Savezni prosvetni odbor poslao je Zorku Vojnović i Miloša Stanojevića kao predavače na tečaju. Zorka Vojnović je predala o ženi u Sokolstvu, Miloš Stanojević o sokolskom besedništvu, kulturnoj orjentaciji Sokolstva i naučnoj osnovi Sokolstva. Održavana je jutarnja i večernja telovežba, govori pred vrstom i kritike govora. Vođene su dva puta debatne večeri. Tečajci su bili na izletu u Kreku, gde su pregledali Solaru i fabriku špiritusa. Stanovali su u novosagrađenom domu Kralja Petra Oslobodioca. Tečaj je vodio Jovan Đurišić, profesor realne gimnazije.(8) Na Petom tečaju prosvetne škole Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije održanom u studentskom domu u Beogradu od 9 do 22 avgusta 1937. učestvovao je kao tečajac Mehmed Selimović iz župe Tuzla. Učesnici tečaja trebali su da vide kako u praksi funkcioniše prosvetna škola sa teorijskim i praktičnim programom. (9)

Foto: printscreen

Slet župe Tuzla održan je u Tuzli 11-12 juna 1937. na vojnom vežbalištu. U sokolskom domu održano je 12. juna 1937. sletko pozorišno veče sa komadom „Pod maglom” od Šantića. Javna vežba održana je 13.juna 1937. Pred sokolskim domom i obližnjim ulicama formirala se svečana povorka, koja je obišla glavne ulice. Na čelu povorke bila je muzika 15 pešadijskog puka. Za muzikom je išao načelnik župe, 7 zastava sa župskom, sletski odbor i starešinstvo župe, starešine društava i četa, članovi u svečanom odelu, 8 četnih zastava, članovi četa, vatrogasna muzika i četa vatrogasaca iz Tuzle, 3 naraštajske zastave, muški naraštaj, načelnica župe, članice i ženski naraštaj u vežbačkom odelu. U povorci je bilo 613 učesnika. Članovi u građanskom odelu i deca bili su raspoređeni po ulicama kojima je povorka prolazila. Povorku su pozdravljala deca, a članovi i naraštaj u građanskom odelu nisu. Javna vežba počela je nastupom svih vežbačkih kategorija. Starešina župe Petrović pozdravio je kralja Petra II. Posle starešine župe govorio je izaslanik Saveza Sokola Vojinović. Iza Vojnovića govorio je Danilo Marković. (10)

Da Vas podsetimo:  Može li država bez obrazovanja?

Sokoli iz Župe Tuzla zavetovali su se 1937. da će u okviru Sokolske Petrove petoletnice uraditi : 9 društava i 12 četa održaće 225 predavanja o nacionalnoj misli; 9 društava i 7 četa održaće 43 manifestacije; 1 četa izvršiće hodočašće na Oplenac; …. 1 četa podići će jednu školu; 1 četa dovršiće dogradnju crkve; 1 četa proširiće postojeću školu; 3 društva održaće 4 taborovanja; 1 društvo i 7 četa osnovaće čitaonice i knjižnice; 1 četa čuvaće narodne običaje; 2 društva osnovaće narodni univerzitet; 2 društva i 3 čete održaće 5 domaćinskih tečajeva;

2 društva i 4 čete osnovaće 6 zadruga i to 1 voćarsku, 1 zdravstvenu, 3 zemljoradničke i 1 pčelarsku; … 3 čete radiće na razvijanju guslarstva; 1 društvo osnovaće zajednicu kuće, škole i sokolane; 1 društvo organizovaće lutkarsko pozorište; … 2 društva i 32 čete podići sokolane; 2 društva i 3 čete osnovaće streljačke odseke; … 4 čete podići će četne hambare; 21 četa sa svojim članovima zasadiće 15.175 voćaka; 1 društvo zasadiće sokolsku šumu; 2 društva zasadiće okolinu svog mesta šumom; 1 društvo i 3 čete zasadiće „Petrov gaj”; 1 društvo podići će park; 14 četa podići će 20 voćnih rasadnika i 2 rasadnika četinarskih drveća; … 4 čete podići će 6 javnih mostova; 1 društvo i 22 čete podići će 25 bunara; … 1 četa podići će javni vodovod u selu; 1 društvo i 3 čete izgradiće puteve kroz selo; … 1 četa (500) domaćina zasadiće „Kraljevo drvo”; 2 društva i 5 četa podići će drvored pored puta; jedna četa podići će drvored pod imenom „Petrov drvored”; Kao svoj program u okviru Sokolske Petrove petoletnice Sokolska župa Tuzla nastojala je da provede organizaciju zdravstvenih, voćarskih, zemljoradničkih, nabavljačkih, pčelarskih i stočarskih zadruga, jer je smatrala, da je najefikasnije raditi na očuvanju zdravlja naroda preko zadruga, a isto tako i na ekonomskom podizanju tih krajeva, gde se voćarstvo, stočarstvo i pčelarstvo preko zadruga moglo razviti do krajnih granica. Do 1937. osnovane su 2 voćarske i 1 stočarska zadruga. (11)

Prvog decembra 1937. proslavilo je Sokolsko društvo Tuzla tridesetogodišnjicu svog rada i stradanja. Članovi uprave priredili su pomen palim sokolima u crkvi. Bilo je prisutno mnoštvo poštovalaca, prijatelja i ličnih poznanika sokolskih junaka. Posle pomena svi su otišli u sokolski dom na svečanu sednicu. Bili su predstavnici svih udruženja i organizacija. Govorilo se o osnivanju društva, o prvim koracima starešine Srpskog sokola Miška Jovanovića, o teškoćama na koje se nailazilo, ali se nije klonulo. Išlo se stalno napred i već u prvim počecima društva naslućivalo se i naziralo da će ono dati nešto značajno i veliko. Ređale su se slike prvih tvoraca i boraca živih i pogubljenih . Cela dvorana je pratila izlaganje istorijata. Otkrivena je pozorišna zavesa, dar kralja Petra II. Učešće pevačkih društava i đačkog hora doprinelo je da proslava dobije karakter narodne svečanosti. Sestre iz uprave spremile su zajednički ručak i servirale u Sokolskom domu. Uveče je održana akademija. (12) U Sokolskom domu je bio Spomen-reljef narodnog heroja i dugogodišnjeg starešine Srpskog sokola u Tuzli Miška Jovanovića, rad kipara F.Ledera. Na njemu je bilo geslo “Sokolstvom slobodi”. (13) Povodom proslave 30 godina rada izdata je “Spomenica 30 godišnjeg rada Sokolskog društva Tuzla: 1906-1937”. Uredio je Nikifor Todić. Sokolsko društvo Tuzla održalo je januara 1938. redovnu godišnju skupštinu. Skupština je priređena u svečanoj sali Doma kralja Aleksandra I Ujedinitelja, a otvorio ju je starešina društva Nikifor Todić, starešina sreskog suda u Tuzli. Predstavnici župe bili su Svetolik Popović i Ferhad Azabagić. Starešina društva je pročitao Poslanicu Saveza SKJ. Zatim su pročitani izveštaji i referati o radu u 1937. Na proslavi 30 godišnjeg rada Sokolskog društva Tuzla 1 decembra 1937. prisustvovali su ministar šuma i ruda Bogoljub Kujundžić, Đuro Paunković, dr. Laza Popović, Đura Brzaković, Stevan Žakula, Staja Stajić i dr. Milorad Dragić. Skupština je izabrala novu upravu u kojoj su bili starešina Nikifor Todić, zamnik starešine inž. Kuzman Miljević i Dane Štitić, tajnik Abdurahman Žunić, za blagajnika Jovo Jovičić, za prosvetara dr. Oto Centner, načelnik Manojlo Vlatković i načelnica Vojislava Radivojević.(14)

Sokolska župa Tuzla brojala je 1939. 104 jedinice i to 26 društava i 78 sokolskih seoskih četa. Od toga 43 jedinice zavetovale su se da će podići sokolske domove. Od toga je 1939. bilo dovršeno osam i to u Doboju, Begovhanu, Srebrenici, Olovu, Dobrnji, Brniku, Donjim Žabarima i Orašju. U gradnji je bilo 15 sokolskih domova i to u Gradačcu, Odžaku, Ugljeviku, Vlasenici, Zavidoviću, Zvorniku, Boljaniću, Srpskoj Grapskoj, Vranjaku, Crkvini, Žarkovini, Gornjem Skipovcu, Batkuši i Gornjoj Radnji. Većina domova bila je pod krovom. Prikupljan je materijal u dvadeset jedinica i to Brčko, Derventa, Gračanica, Kladanj, Skugrić, Gornja Turija, Bogutovo Selo, Kozluk, Brezovo Polje, Bukvik, Požarnica, Vrućica, Gornja Slatina, Gornji Žabari, Obudovac, Ražljevo, Porebrice, Kalenderovac, Vozuća i Pecka. Mnoge čete su se zavetovale, da će podići zgrade za škole, crkve, sokolske domove, da će osnivati analfabetske, poljoprivredne, domaćičke, pčelarske, zadružne i sokolske tečajeve, da će podići mostove, bunare, spomenike palim borcima u ratu, da će zasaditi stotine hiljada plemenitih voćaka, pošumljavati goleti, zasaditi parkove i to nazvati „Petrov park”, „Petrova šuma”, „Petrovo drvo”. Zavetovali su se da će osnivati knjižnice i čitaonice, narodne univerzitete, streljačke, pozorišne, pevačke, trezvenjačke i druge sekcije, za očuvanje narodnih običaja, suzbijanje zaraznih bolesti i razvijanje guslarstva. Da će podići voćne rasadnike, trijersku stanicu, vodovod u selu, četne ambare, razne vrste zadruga, … . Seoska četa u Miškovcima sagradila je školu, a čete Dobrnja i Brvnik otvorile su u novim domovima narodnu školu. Održano je 12 analfabetskih tečajeva, 5 domaćičkih, osnovano 8 streljačkih sekcija, razvijene su 3 sokolske zastave, zasađeno 38.922 komada voćaka, 200 domaćina zasadilo je „Kraljevo drvo”, zasađena su 3 drvoreda pored puta i 1 „Petrov Gaj”. Podignuto je 5 voćnih rasadnika, 5 mostova, 9 bunara, 5 spomen česmi, 3 ambara i 1 spomenik. Uređena su 52 vrela pijaće vode i izgrađenao 5 puteva u selima. Osnovane su 3 voćarske i 1 stočarska zadruga. (15)

Da Vas podsetimo:  EXPO 2027 = Skok u bunar

Sednica zbora društvenih i četnih načelnika i načelnica župe održana je 6 aprila 1940. Župa Tuzla održala je godišnju skupštinu 7 aprila 1940. u prostorijama Sokolskog doma. Skupštinu župe otvorio je govorom starešina Nikifor Todić. Po podnetim izveštajima u nekim jedinicama je opalo članstvo, a u drugim je poraslo. U izveštaju Narodno-odbrambenog odseka isticalo se da je bilo na nekoliko mesta pokušaja ometanja rada. Delegat društva Derventa se žalio da im je bila zabranjena proslava 6 septembra i da su im mnogi sokoli-činovnici premešteni. Na skupštini odlučeno je da župa na leto proslavi dvadesetogodišnjicu rada i tom prigodom održi župski slet 30 juna 1940. i župsko takmičenje za sve kategorije osim dece. Sokolske čete trebale su da se takmiče za poljoprivrednu spravu koja je trebalo da ostane njihovo vlasništvo. Skupština je bila završena pesmom „Oj Sloveni” i slikanjem pred domom. (16)

U Tuzli je 11 marta 1941. sahranjen Velimir Ćesarević, nastavnik tuzlanske gimnazije i sokolski radnik. Isticao se u pozorišnom odseku Sokolskog društva Tuzla, kao glavni reditelj. Sa pokojnikom su se oprostili Obrad Leovac, ispred nastavnika tuzlanske gimnazije, starešina društva i župe Nikifor Todić, ispred sokolskog društva i župe, Dimitrije Janković, ispred srpskih kulturno-prosvetnih društava, učenik Muhidin Hećimović, ispred đaka. Đački gimnazijski hor pevao je na sahrani omiljenu pesmu pokojnika „Lele Stano”. Povodom smrti Ćesarevića upravni odbor društva „Prosveta”, Sokolskog društva, Nabavljačke zadruge, Narodnog univerziteta i Sokolske župe, kao i nastavnički zbor tuzlanske gimnazije, održali su komemorativnu sednicu. (17) Posle smrti kralja Aleksandra Sokolska župa Tuzla odlučila je da povede akciju za podizanje spomenika kralju u Tuzli. Na Dan Ujedinjenja 1 decembra 1935. spomenik je otkriven. Tuzlanski sokoli radili su u okviru Sokolske Petrove petoletnice. U Sokolskom domu u Tuzli bio je Spomen-reljef narodnog heroja i dugogodišnjeg starešine Srpskog sokola u Tuzli Miška Jovanovića Na župskoj skupštini 7 aprila 1940. istaknuto je da je bilo pokušaja da se ometa rad društava. Posle Aprilskog rata 1941. Sokolska župa Tuzla bila je zabranjena u NDH.

Saša Nedeljković
član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije

Napomene :

1. Uredio Ante Brozović, „Sokolski zbornik godina I”, Beograd, 1934-1935, str. CXXXI, CXXXII;
2. „Okružni prednjački tečaj”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 29 marta 1935, br. 14, str. 7;
3. „Rad društva”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 29 marta 1935, br. 14, str. 7;
4. „Skupština Sokolske župe Tuzla”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 19 aprila 1935, br. 17, str. 5;
5. I.B.B, „Slet Sokolske župe Tuzla”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 23 avgusta 1935, br. 31,str. 6;
6. „Svečano otkrivanje spomenika Blaženopočivšem Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju u Tuzli”, ” „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 13 decembra 1935, br. 47, str.1;
B.F, „Otvorenje Sokolskog doma Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja u Olovu”,
7. „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 23 oktobra 1936, br. 42, str. 3;
8. „Prosvetni tečaj Sokolske župe Tuzla”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 22 januar 1937, br. 1, str. 7;
9. Miloš T. Svirčević, „V tečaj prosvetne škole Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije”,
10. „Sokolski glasnik“, Beograd, 6 septembar 1937, br. 26 i 27, str. 7, 8;
11. „Slet Sokolske župe Tuzla”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 26 juni 1937, br. 20, str. 7;
12. „Što će izvršiti društva i čete Sokolske župe Tuzla za vreme sokolske Petrove petoletnice”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 10 juli 1937, br. 22, str. 2, 3;
13. Đ.P. Brzaković, „Tuzla -trideset godina sokolskog rada-”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 18 decembar 1937, br. 39 i 40, str. 3;
14. „Spomen-reljef”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 18 decembar 1937, br. 39 i 40, str. 3;
I.B, „Skupština Sokolskog društva Tuzla”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 29 januar 1938, br. 4, str. 3;
15. St. Bojović, „Veliki uspeh Petrove Petoletke u župi Tuzla”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 12 maj 1939, br. 19, str. 3;
16. „Godišnja skupština Sokolske župe Tuzla”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 12 april 1940, br. 15, str. 6;
17. „U Tuzli je umro poznati sokolski radnik Velimir Ćesarević”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 28 mart 1941, br. 13, str. 6;

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime