Sokolsko društvo Beograd X  na Voždovcu 

1
1350

Sokolsko društvo Beograd X Voždovac osnovano je na teritoriji Voždovca. Na inicijativu Zdenka i Vere  Pavić viđeniji građani  Voždovca sazvali su osnivačku skupštinu u dvorani osnovne škole „Vožd Karađorđe” kod Autokomande. Za starešinu je izabran Živan Ranković, a za zamenika dr Ljubomir Olić. Za načelnika je izabran Zdenko Pavić, a za načelnicu Vera Pavić.  Društvo je postalo deo Saveza Sokola 1.12.1936. a među članovima je bilo đaka, studenata, zanatlija, radnika, trgovaca i učitelјa. Vežbali su u dvorani Osnovne škole “Vožd Karađorđe”. Društvo je slavilo svoju slavu  Sretenje. Na Sretenje društvo je održavalo proslave u Voždovačkoj crkvi Cara Konstantina i Jelene. Uz proslavu održavane su sokolske akademije. Društvo je brojalo 354 člana. Od toga 86 članova i članica, 58 naraštajaca i naraštajki i 210 dece. (1) Prvu godišnju skupštinu društva otvorio je starešina Živan Ranković. Vežbajuće članstvo brojalo je 278 vežbača, a pomažuće članstvo 84 člana. U upravu društva izabrani su : starešina  Živan Ranković,  zamenik starešine dr. Ljubomir Olić, tajnik Aleksandar Kopta, prosvetar Stamenko Pavlović, načelnik  Zdenko Pavić, I zamenik Hortenzije Pavić, načelnica Vera Pavić,  I zamenica Marija Hadži-Ristić, ekonom Bora Sidić, blagajnik Ljuba Jovanović. (2) Društvo je održalo društveni tečaj za prednjake sa 20 tečajevaca. Dečje poselo održano je 17. aprila 1938. Posle dečjih vežbi, prikazan je film o sletu. Društvo je održalo svoju 5 javnu vežbu 4 juna 1938. u dvorištu osnovne škole „Vožd Karađorđe”.(3)

Državni lugar Đorđe Cvetković našao je na Kosmaju grob artilјerca-brđanina, koji je poginuo u jesen 1914 kraj svog topa. Dr. Pera Ilić, pročelnik Soko X Beograd-Voždovac, bio je pukovski ratni lekar u Prvom svetskom ratu. Rešio je da u svom rodnom kraju podigne spomenik na mestu gde su nađene kosti jednog od neznanih junaka. Predložio je Sokolskom društvu X Beograd da  ono podigne spomenik kao svoj zavet u  Sokolskoj Petrovoj petogodišnjici. Devetog oktobra 1938. na dan smrti kralјa Aleksandra osvećen je spomenik i položen u kriptu kovčeg sa kostima neznanog Kosmajskog junaka. Krenula je litija iz sela Koraćice na grob na Kosmaju. Druga grupa, posle opela nad kostima čuvanim u kovčegu do izgradnje spomenika u Nemenikućskoj crkvi, sa svečanom pratnjom krenula je ka grobnici-spomeniku. Posle pomena održali su govore sveštenik M. Rakić, podstarešina sokolskog društva Bora Josipović, dr. P. Ilić, prosvetar Milić Majstorović i upravitelј Nemenikućke škole Stojan Milosavlјević. Na spomeniku je bilo uklesano „Srpskim vitezovima izginulim 1914. god. na Kosmaju u odbrani Srbije i izgradnji Jugoslavije”, „Zahvalni Soko X Beograd-Voždovac” i „U spomen Petrove petoletnice 1938 god.” (4) Milić R.  Majstorović je u časopisu „Oko Sokolovo” štampao svoj govor : „I što je, sada za nas ovde vrlo važno, sokolstvo poštuje žrtve našeg naroda za oslobođenje i ujedinjenje, poštuje krv i kosti naših vitezova i mučenika ; poštuje njihova stradanja, patnje, muke, bolove i pregnuća. … . O drage i plemenite kosmajske žrtve iz 1914! O Mili naš neznani, viteže ! Evo nas ovde okuplјenih, sa ovim divnim narodom koji se rodio i živi u Kosmaju, da vam odamo … priznanje za vašu herojsku borbu za slobodu i nezavisnost našeg naroda, … za vaše viteštvo, za vaše muke, za vašu krv i vaše živote ! Praštajte nam svima što to neko nije mnogo ranije i mnogo bolјe od nas umeo učiniti !! …. Vi živite u nama i ako ste mrtvi, vi  i kao mrtvi kroz nas govorite. Znači, vi  večito živite! Sokolski naš zavet je jasan i određen : mi ćemo do poslednjeg sokola čuvati ono, što ste vi svetom vašom krvlјu stvorili. … O, plemenite kosmajske žrtve iz 1914, neka vam je slava i hvala ! “ (5)

Da Vas podsetimo:  Postoji li održivo rudarstvo i da li je moguće u Srbiji?

Uredništvo  „Ratnog Pomenika” istaklo je : „Zahvalnost je najveći podstrek za nove podvige. Duhovno oživlјavanje i poštovanje palih žrtava za svoju otadžbinu i svoj narod, najbolјa je garancija za moralno vaspitanje i današnjice i pokolјenja. Dižimo i oživimo pale žrtve ! Dižimo ih, jer tek tada imamo prava da i mi živimo. Oni su pali da mi podignemo, oni su izginuli da mi živimo.” (6) Članovi Sokolskog društva Beograd X Voždovac učestvovali su na X svesokolskom sletu u Pragu 1938. i na IX sletu bugarskih Junaka 1939, kao i na župskim i pokrajinskim sletovima u Beogradu i Skoplјu. (7)

Na Vidovdan 1939. održan je Sabor sokola u Ravanici u Sremu. Prisustvovala su društva : Beograd-Matica, Beograd VIII, Beograd X, Stara Pazova, Ruma, Inđija, Vrdnik, Sremska Mitrovica i Pančevo. Sokoli su u povorci došli pred manastir, gde su prisustvovali pomenu. Zbog kiše od pohoda na Zmajevac ( mesto zborovanja) odustalo se. Sabor je otvorio Petar Lozjanin. M. Majstorović održao je predavanje „Vidovdanska Misao”. U ime seoskog sokolstva pozdravio je Sabor Đorđe Jovanović, član Sokolske čete Lešnica, koji je doneo sablјu očuvanu u Podrinju, a donetu sa Kosova polјa posle Kosovske bitke. O čuvanju narodne pesme kroz gusle, govorio je a zatim recitovao i uz gusle pevao guslar Sokolske Petrove petoletnice Perko Mrkajić. (8)  Sokolsko društvo X Beograd je svake godine korporativno izlazilo na Kosmaj i u zajednici sa okolnim stanovništvom priređivalo pomen. Preko 300 sokola i građana bilo je prisutno 16. jula 1939. na pomenu. Posle crkvenog obreda u ime strešinstva govorio je dr. Pera Ilić, o značaju žrtve za narod. U ime prosvetnog odbora  govorio je Milić Majstorović „O poštovanju umrlih predaka“. U ime župe Beograd govorio je inženjer Sveta Vučković, o darivanju života za otadžbinu. (9) Na  Sretenje 15.2.1940.  u crkvi Cara Konstantina i Jelene  održan je pomen Karađorđu i i junacima iz prvog ustanka. O značaju Sretenja govorio je prota Čeda  Bratulјević. Pomenu su prisustvovali … izaslanik Auto-komande major Rade Kosović, delegat župe Božidar Popović, sokoli, građani, nastavnici i đaci  škole „Vožd Karađorđe” i „Kralјica Marija”. Na čelu sokola bio starešina Ljubiša Olić. U okviru Sretenjske proslave društvo je priredilo akademiju 17 februara 1940. u dvorani škole „Vožd Karađorđe”. Prisustvovali su …  izaslanik  Auto-komande major Rade Kosović, prosvetar župe Momir Sinobad, župski načelnik Bogdan Maksimović, Ivan Sedlaček i dr. Akademiju je otvorio govorom starešina Ljubiša Olić. Istorijska razmatranja o uzrocima izneo je prosvetar Milić Majstorović. Izveden je program od 18 tačaka. Bilo je prisutno preko 500 pripadnika sokola. (10)  Društvo je 31.12.1937. imalo 194 člana, 107 naraštaja, 240 dece, svega 541. (11) Prosvetar društva Milić R.  Majstorović je u Godišnjem izveštaju istakao da je rad društva rasturen na Voždovcu, Dedinju i predgrađu Kralјice Marije. Društvo je imalo 31 decembra 1938. 86 članova, 58 naraštaja, 209 dece, svega 353. Pročelnik dr. Petar Ilić obavezao se u ime društva da će pomagati od svojih priredbi “fond siromašnih učenika drž. Škole „Vožd Karađorđe” i „Đačko sklonište”, „Kralјica Marija” i „Knez namesnik Pavle”.(12)

Da Vas podsetimo:  ČEKAJUĆI TRAMPA

Sokolsko društvo Beograd  X “Voždovac” priredilo je 6 oktobra 1940. pomen ratnicima izginulim u borbi na Kosmaju 1914. Pomen se održavao kraj spomenika koji je podignut na Kosmaju „Bela Stena”  u spomen Petrove petogodišnjice.  Činodejstvovao je paroh iz sela Nemenikuća Radojica Terzić i održao govor o značaju žrtve za veru i otadžbinu. U ime društva govorio je  starešina Ljubiša Olić. Govorio je o značaju podviga heroja kao i o njihovom velikom živom primeru za sadašnje i buduće generacije. Učitelј Stojan Milosavlјević je govorio u ime učitelјa sreza kosmajskog pozivajući omladinu da sleduje primerima heroja iz prošlosti. Pored sokola, naroda i đaka sa Kosmaja, pomenu su prisustvovali ratnici koji su učestvovali u bici na Kosmaju 1914. : Sreten Stepanović iz Amerića, Radojica Ljubisavlјević iz Nemenikuća i Milorad Mirosavić iz Rogače. Osim njih bili su i ratnici iz Prvog svetskog rata  : Obren Nikodijević iz Duboke, Đorđe Cvetković  iz Prekadina, Marko Ljubisavlјević iz  Nemenikuća, Bora Dimić iz Sopota, Joca Marinković iz Rogače, Marko Marković i Dušan Tošić iz Sopota. (13)

Na Sretenje 15.2.1941. Sokolsko društvo Beograd X  priredilo je pomen svima palim borcima za slobodu od Karađorđa do tada. Pomen je održan u Voždovačkoj crkvi. Prisustvovali su : izaslanik kralјa kapetan Žerjava; komandant grada Beograda general Petrović; delegat Gradskog poglavarstva divizijski general u penziji i većnik Živan Ranković; izaslanik Saveza Sokola  Miroslav Vojinović; izaslanici Sokolske župe Beograd Velimir Popović, Miloslav Pavlović i Momir Sinobad; … . Posle pomena govorio o žrtvama u borbi za oslobođenje prota Voždovačke crkve i osnivač Sokolskog društva Beograd X Bratulјević. Istog dana uveče, u svečanoj dvorani održana je svečana akademija i zabava, sa programom od 17 tačaka : vežbe, recitacije, veseli skečevi, aktovke, pesme i govori. Milić Majstorović je održao predavanje, a goste je pozdravio starešina društva Ljubiša Olić. Društvo je 8.3.1941. održalo zabavu a prihod je namenilo podizanju spomenika na Torlaku.(14) Sokolsko društvo Beograd X Voždovac  delovalo je do Aprilskog rata 1941.

Da Vas podsetimo:  Đoković: Da ne dolazim iz Srbije, odavno bi me dizali u nebesa

Saša Nedelјković
član Naučnog društva za zdravstvenu istoriju Srbije

_______________

Napomene:

1. Dušan Cvetković, „Sokoli i sokolski sletovi”, Miroslav, Beograd, 2007, str. 82-87;
2. Z.N.P, „Prva godišnja skupština najmlađeg Sok. Društva Beograd X “Voždovac”, „Sokolski glasnik“, Ljublјana, 20 marta 1936, br. 12, str. 3;
3. „Vesti”, „Oko Sokolovo”, Beograd, 1 maj 1938, br. 5;
4. Uredništvo, „Podizanje i otkrivanje spomenika na Kosmaju”, „Ratni Pomenik”, Beograd, maja 1939, br. 1, str. 15, 18;
5. Milić R. Majstorović, „Sokoli kosmajskim junacima”, „Oko Sokolovo”, Beograd, 1 novembar 1938, br. 9, str. 216, 217;
6. Uredništvo, „Ratni Pomenik”, Beograd, maja 1939, br. 1, str. 20;
7. Dušan Cvetković, „Sokoli i sokolski sletovi”, Miroslav, Beograd, 2007, str. 86-87;
8. „Sokoli u Ravanici (Vrdnik)”, Vesti, „Oko Sokolovo”, Beograd, 9 oktobar 1939, br. 7 i 8;
9. M.R.M. „Sokolska svečanost na Kosmaju”, „Oko Sokolovo”, Beograd, 9 oktobar 1939, br. 7 i 8, str. 98;
10. M.R.M. „Sokolsko društvo Beograd X – Voždovac”, „Sokolski život”, „Oko Sokolovo”, Beograd, 1 aprila 1940, br. 4;
11. „Godišnji izveštaj o radu Sokolske župe Beograd za XIX redovnu godišnju skupštinu 26 marta 1939 god.”, „Oko Sokolovo”, Beograd, 26 marta 1939, br. 3 i 4, str. 41
12. „Godišnji izveštaj o radu Sokolske župe Beograd za XX redovnu godišnju skupštinu 7 aprila 1940 godine”, „Oko Sokolovo”, Beograd, 1 april 1940, br. 4, str. 33, 45, 51;
13. M. „Pomen na Kosmaju”, „Oko Sokolovo”, Beograd, 9 oktobra 1940, br. 8, str. 131;
14. „Sokolski život”, „Oko Sokolovo”, Beograd, 1 marta 1941, br. 2 i 3;

1 KOMENTAR

  1. Hm,hmm..sva,ta sokolska i “ belo orlovska“ drustva, u “ odsudnom momentu“, nisu uradila nista,na celu sa onima,koji su organizovali slavlja i “ stafete“, svoga doba.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime