Sokolsko društvo Petrovaradin

0
1770

Petrovaradin Sokoli u Petrovaradinu sarađivali su Sokolskim društvom Novi Sad, i Sokolskom župom. Sokolski dom u Petrovaradinu podignut je 1934. Sokolsko društvo Stari Futog osvetilo je svoj dom i zastavu na prvi dan Duhova 31 maja 1936. Sokoli iz Novog Sada na čelu sa starešinom župe dr. Ignjatom Pavlasom došli su autobusima. Za njima je stigla grupa konjanika, članova sokola, iz Novog Sada i Petrovaradina. Posle liturgije na kojoj je pevao hor Sokolskog društva formirana je povorka na čelu sa sokolskom konjicom i dvema muzikama. Povorka je na putu do Sokolskog doma oduševlјeno pozdravlјana od mnogobrojne publike. Kad je povorka stigla počeo je svečani obred, koji je izvršio paroh Stevan Nikolić. Osvećenje zastave društva obavlјeno je na sletištu. Potom je održana javna vežba, koja je u stvari bila vežba drugog okružnog sleta župe Novi Sad. Uveče je priređena svečana akademija. (1)

„Dvadesetogodišnjica Sokolskog društva Petrovaradin“ (2)

petrovaradGodine 1934. starešina Sokolskog društva Petrovaradin bio je Vlada Višišević, I zamenik starešine Alojz Jeržabek, tajnik Julije Kučera, predsednik prosvetnog odbora Stanislav Preprek, načelnik Vlado Helman, zamenik načelnika Strahinja Ivezić, zamenik načelnika Josif Tončić, načelnica Terezija Kučera, zamenica načelnice Milka Matekalo i blagajnik Emil Ehele. Članovi Uprave bili su dr. Stjepan Vladarski, Andrija Kurbatfinski, Mileta Milaković, Miroslav Melvinger, Lazar Tašić, Pavao Joka, Adam Jemrić, Sima Cvetičanin, Stjepan Gržibovski i Lazar Velicki. Zamenici su bili Stanko Kovačević i Bogdan Petrović. Revizori bili su Franjo Malin, Adam Marko, Tomo Matašić, Ivan Nežić i Marin Mandić. U Sudu časti bili su Ivan Martinović, Josip Divild, Slavko Ožbolt, Vasa Španović i Ignjat Furlan. (3)

Sokolsko društvo Petrovaradin, pod vođstvom starešine Saše Višoševića pronašlo je grobove strelјanih batajničkih mučenika 1914. i uz pomoć novosadskog gradonačelnika Branislava Borote, podigli 1934. spomenik. Kada je, u Drugom svetskom ratu, NDH zavladala Sremom, ustaše su spomenik srušile i odvukle tridesetak metara od prvobitnog mesta. (4)

Da Vas podsetimo:  Vladimir Umeljić: SEJANjE RAZDORA IZMEĐU JEVREJA I SRBA, DVA NARODA-ŽRTVE ZLOČINA GENOCIDA

Društvo je delovalo do Aprilskog rata 1941. kada je bilo zabranjeno. Zbog pokušaja miniranja nemačkog šlepa sa municijom 14 članova sokolskog društva bilo je osuđeno od prekog suda na smrt. (5)

Saša Nedelјković, član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije

_________________

Napomene:

1. „Sokolsko društvo Stari Futog osvetilo je svoj dom i zastavu”, „Sokolski glasnik“, Ljublјana, 19 juna 1936, br. 25, str. 4;
2. Pavle Vračarić, “Specifične funkcije i oblici vaspitnog i kulturno-prosvetnog rada u sokolskim društvima“, str. 109, „Savetovanje o ulozi obnovlјenog sokolstva …“, Soko Jugoslavije, Beograd, juni 1996;
3. Uredio Ante Brozović, „Sokolski zbornik I”, Beograd 1934, str. LXXXVII;
4. “Spomen-obeležje u Petrovaradinu posvećeno civilnim žrtvama stradalim u Prvom svetskom ratu”, www.mestasecanja.com
5. “Proslavljena 100.objetnica osnutka Hrvatskog sokola u Petrovaradinu”, www.jelacic.rs

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime