Srbi piju više od Rusa

5
1184

Čovek koji konzumira alkohol će uvek imati odlično opravdanje — pije jer je srećan, pije jer je nesrećan, pije kako bi proslavio dobijanje posla, ili pije zato što je izgubio posao…

© AFP 2017 BEN STANSALLGrađani Srbije su „rekorderi na Balkanu“ kada je reč o konzumiranju alkohola, pokazalo je istraživanje Svetske zdravstvene organizacije. Sa popijenih 12,5 litara alkohola godišnje po osobi, Srbi su „prešišali“ Hrvate, Albance, građane BiH i Makedonije.

Prema ovom istraživanju, Srbija je rame uz rame sa Rusima, a prema analizama koja dolaze iz same Rusije, Srbi su prestigli čak i njih. Naime, u dokumentima Ministarstva zdravstva RF navodi se da stanovništvo Rusije konzumira manje alkoholnih napitaka nego prethodnih godina. Potrošnja alkohola u 2016. godini iznosila je 10,3 litra po glavi stanovnika.

Prema rečima psihologa Aleksandre Janković, problem u vezi sa alkoholom u Srbiji je u tome što zapravo postoji prilično licemeran stav društva koje podržava konzumiranje alkohola u svakoj prilici.

„Kod nas je potpuno uobičajeno da nijedno slavlje, svadba, veselje, pa ni tužan događaj poput sahrane, ne prođu bez alkohola. Ta čašica ’žestine‘ je nešto što se smatra delom svakog rituala, pa sa jedne strane postoji otvorena podrška društva prema konzumiranju alkohola. Međutim kada ta konzumacija preraste u bolest alkoholizma — sledi osuda sredine, a od te osobe svi okreću glavu. Dakle, imamo licemerje društva i neprepoznavanje činjenice da je alkohol ubica broj tri, iza kardiovaskularnih i malignih oboljenja“, napominje Jankovićeva za Sputnjik.

Kako kaže, tražiti objašnjenje za posezanjem za čašom ili flašom u nekim socijalno-ekonomskim okolnostima je prilično traljavo.

„Čovek koji konzumira alkohol će uvek imati odlično opravdanje — pije jer je srećan, pije jer je nesrećan, pije kako bi proslavio dobijanje posla, ili pije zato što je izgubio posao… Takođe, postoji još jedan problem, posebno kod mladih ljudi, jer kada neko ne konzumira alkohol često biva izložen podsmehu, odbacivan od strane određene grupe, etiketiran kao neko ko ne pripada toj ’eliti‘ ili određenoj zajednici. U najvećem broju slučajeva mladi zapravo i počinju da piju jer tako izražavaju pripadnost nekoj grupi, osećaju se važni, a postoji i takmičarski duh u smislu da je onaj ko najviše popije ’car, glavni u društvu‘“, objašnjava Jankovićeva.

Da Vas podsetimo:  Šta je to "Zvezdina porodica" i kako se postaje "simbol srpstva"

Prema njenim rečima, društveno odgovorno ponašanje bi podrazumevalo mnogo ozbiljniji tretman samog društva i opsežniju edukaciju građana na temu koliko zapravo alkohol može da bude štetan. Mnogi i ne znaju da alkohol za šest minuta „udara u glavu“ i ima anksiolitično dejstvo, pa kod nekih ljudi koji su napeti i uznemireni, a ne žele da posežu za lekovima za smirenje, postoji uverenje da je bolje uzeti čašicu, dve ili tri i tako se opustiti.

„Alkohol nije hemijska ’štaka‘ koje može da reši probleme, anksioznost, nezadovoljstvo ili nisko samopoštovanje. On ima nezgodnu osobinu da podstiče osnovno raspoloženje uz izvestan gubitak kontrole i izazivanje autodestruktivnog ponašanja. Čovek pod dejstvom alkohola može da uradi sve ono što mu je ’na nesvesnom repertoaru‘ i što trezan nikada ne bi uradio. Kao i kod svih bolesti zavisnosti, posle nekog vremena količina se povećava, što ostavlja ozbiljne posledice po zdravlje konzumenta, a da ne govorimo o tome u kojoj meri alkoholisana osoba može da ugrozi tuđe živote“, kategorična je naša sagovornica.

Povodom toga što su, prema analizi SZO, Srbi po količini popijenog alkohola ispred zemalja regiona, Jankovićeva kaže da tamo gde je populacija uglavnom muslimanske veroispovesti, poput Albanije ili BiH, postoje neke druge vrste kanona i pravila u vezi sa konzumiranjem alkohola. Kako kaže, to svakako čini da njihova populacija generalno manje pije, ali nikako ne znači da i kod njih ne postoje problemi alkoholizma.

A kako je kod Rusa?

Prema podacima Ministarstva zdravlja Ruske Federacije, tokom poslednjih pet godina beleži se smanjenje upotrebe alkoholnih napitaka, što je posledica realizacije niza mera na državnom nivou kako bi se smanjila stopa smrtnosti. Tu je i promocija zdravog života kao sve modernijeg koncepta među mladima u Rusiji.

Da Vas podsetimo:  Sve više inicijativa za besplatne udžbenike za sve đake u Srbiji

A da li je pijanstvo zaista odlika Rusa? Vladimir Medinski, profesor prestižnog Moskovskog državnog fakulteta za međunarodne odnose i sadašnji ministar kulture RF, objašnjava da je reč o stereotipu koji je, kao i svi drugi, lažan.

U svojoj knjizi „Mit o Rusiji. O ruskom pijanstvu, lenjosti i okrutnosti“, on navodi da je „istorijski gledano nekako ispalo da za razliku od mnogih naroda koji pokušavaju da sebe predstave što bolje u očima drugih, stanovnici Rusije kao da sami kultivišu negativnu predstavu o sebi“.

Sličnog stava je Mihail Smirnov, glavni urednik portala „Alkohol.ru“, koji za Sputnjik kaže da Rusija nikada nije bila država u kojoj se neumereno pilo i ranije je zauzimala otprilike 20. mesto na neslavnoj listi.

„Tek pre sto godina, nakon revolucije i sticajem različitih kulturološko- ekonomsko-društvenih okolnosti, navike su se promenile. Ranije je postojala kultura ispijanja alkohola. Nekada se, u vreme pre revolucije, pre nedeljnog ručka kao aperitiv pila čašica votke, a danas se nažalost votka pije iz čaše od dva decilitra naiskap. Mladima i deci bi trebalo objašnjavati od detinjstva da je količina alkohola to što je loše, a ne uvek alkohol sam po sebi“, kaže Smirnov.

On ne veruje u pozitivan efekat drakonskih zabrana i zakona koji u potpunosti zabranjuju upotrebu alkohola i kaže da bi koncepcija promene navika trebalo da nosi edukativni karakter jer pijanstvo ne počinje u prodavnici kupovinom flaše, već u glavi.

„Zakon o borbi protiv pijanstva i alkoholizma“ kojim je u SSSR 1985. godine uvedena prohibicija, trebalo je, kažu stručnjaci, da postepeno navikne stanovništvo da pređu sa jakih alkoholnih napitaka na vino i pivo.

„Ideja je, po mom mišljenju bila dobra i to je svetski trend. U Rusiji se ova tendencija i dalje sprovodi ali nikakve zabrane ne donose rezultate, koliko odluka i volja pojedinaca da piju manje količine vina i piva, umesto mnogo votke“, zaključuje Smirnov.

Da Vas podsetimo:  Srpski grafiti i beskućno pravo – Kad se vojska na Kosovo vrati

Jovana Vukotić, Sandra Čerin

www.rs.sputniknews.com

5 KOMENTARA

  1. Код нас је мит о руској склоности ка алкохолу управо то – мит, са позитивним призвуком, јер је у балканској „култури“ мушки бити способан да попијеш. У западним земљама, то је део антируске пропаганде која се у медијима најчешће везује за изузетно високу смртност од болести срца и крвних судова у Русији. То је, наравно, без икаквог основа, јер је конзумирање алкохола по глави становника у више западних земаља – Аустрија, Швајцарска, Енглеска, Финска, а нарочито Луксембург, који је ту апсолутни шампион – виша него у Русији. Део тога је и што је у Русији до пре неколико година постојао „истрежњивач“ (вытрезвитель), место на које је полиција одводила људе које би затекли под утицајем алкохола на јавним местима, где су били третирани ни мало нежно, и још су за то морали да плате, неретко драконски високе казне.

    Успут, од пет фактора ризика, који уз алкохол укључују просечан крвни притисак, холестерол, гојазност, и ниво соли у исхрани, једини који је у Русији директно повезан са високом смртношћу је стопа пушења, три или више пута виша него у већини других земаља (Украјинци и Белоруси пију скоро дупло мање од Руса, а имају слично високу смртност – и слично високу стопу пушача). За последњих десетак година, међутим, у Русији је смртност од болести срца скоро преполовљена.

    • Pa nije baš mit, Vlado. U tekstu je navedeno da se u poslednje vreme država, u okviru opštih mera o zdravlju ljudi bori raznim merama i protiv alkoholizma. Npr. ne možete kupiti alkohol pre dvanaest sati i sl, ali da Rusi imaju cug , imaju. Ako se sećate perioda devedesetih i sankcija u Srbiji kada su naši inženjeri i menadžeri mogli da rade samo u RF, naročito su bili cenjeni oni koji govore uz ruski i engleski jezik. Zbog načina sklapanja poslova, u kafani uz piće na eks, dobar deo njih je zaradio, uz gomilu para, i cirozu jetre.
      Naravno da zapad tu činjenicu zloupotrebljva ali kada se setim svinjarija pijanih Engleza i Nemaca na letovanjima priča o Rusima dobija drugu dimenziju. Npr. manja mesta u Sibiru su najveći problem gde specifični klimatski uslovi utiču na kvalitet života i psihu čoveka i gde se u alkoholu i kafanama u dugim noćima leče nedostaci drugih sadržaja.
      Ali za razliku od nas Srba, koji smo prepušteni sami sebi i svojim očajima, u RF država brine o zdravlju svojih građana. U vreme OI u Sočiju čitala sam jedan intervju sa Vladimirom Putinom u kome je prigovorio građanima Sočija da su debeli i da bi trebali da povedu računa o svom zdravlju. I inače su Rusi, u poslednje vreme, veoma posvećeni zdravlju i lepoti. Moj drug, koji se nedavno vratio iz Moskve, mi je rekao da su Ruskinje sve lepše, sve doteranije, da brinu o zdravlju i o telu i da nema šanse da vidiš debelu Ruskinju.

      • Шта је то у руском… пардон, људском бићу, што га гони према пићу? Мислио сам на митски призвук нашег „пије као Рус“, као да је то нешто непревазиђено у светским размерама. У стварности, Руси су сасвим умерено изнад европског просека (по подацима ESC, европског друштва кардиолога; WHO додаје некакву мутну „нерегистровану конзумпцију“ која по правилу вртоглаво расте од запада према истоку, а нема материјално покриће).

        Што се тиче Рускиња, мислим да се појачано дотерују откад се развео Путин…

  2. Kad je piće u pitanju slažem se sa rečima koje je jedan Basarin lik izgovorio u „Dnevniku Marte Koen“ : “ Prvi čovek koji se napio nije bio Kain ili neki drugi biblijski zlikovac, nego pravedni Noe. Pijući pametan čovek se otrezni od mnogih stvari. Alkohol je odličan anksiolik.“

    Znajući situaciju u Srbiji izgleda da su Srbi skloniji da kroz pijanstvo zaborave probleme nego li što su spremni da se anagažuju i pokrenu u rešavanju problema.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime