Srbija će se boriti protiv raka dojke tako što će vas udariti po džepu

1
1769
Foto: pixabay.com

Oktobar kao međunarodni mesec borbe protiv raka dojke ne bi smeo biti kao Dan zaljubljenih, jer u ovom slučaju, ljubav prema sebi, ali i briga države za zdravlje žena, ne sme biti evidentna samo tih mesec dana. U stvarnosti, ipak, čitava priča oko skrininga najviše podseća na nekog muža koji 11 meseci vara svoju suprugu sa tri žene, a onda joj u februaru kupi jeftinu bombonjeru i karanfile da bi joj dokazao svoju ljubav.

Tako se i kod nas u oktobru svuda čuju reči preventiva, skrining, rano otkrivanje raka dojke. Stručnjaci na raznim tribinama, u televizijskim emisijama, novinama, pa i na društvenim mrežama poručuju – preventiva je pola zdravlja, obavljajte redovno samopreglede, idite kod lekara, mamograf je broj jedan, ultrazvuk broj dva. Realnost izgleda sasvim drugačije.

Ja genetski spadam među visokorizične žene. Na poslednjem sistematskom ginekološkom pregledu sam, pošto nemam dovoljno godina za skrining, pitala lekarku da li mogu da uradim ultrazvuk dojki ili mamograf. Rekla mi je: „Mamograf nema šansi, a ultrazvuk skoro da nema šansi jer su jezive gužve, doći ćeš na red za 6 meseci, a sada ni ne zakazuju na našoj opštini jer je aparat u kvaru.“ Kako reče, na drugoj opštini ne može, jer naravno – NISAM NA TOJ OPŠTINI.

I sad slušam sve te stručnjake i pitam se da li sam skrenula. Nisam za skrining jer imam manje od 50 godina, nisam ni za ultrazvuk jer ne radi, ali kad platiš privatniku, može sve.

Onda, na ceo apsurd situacije u kojoj je ovog oktobra preventiva raka dojke tema broj jedan, pročitam na fejsbuku da je održana tribina povodom predstavljanja publikacije „Rani karcinom dojke u populaciji žena u Republici Srbiji: opterećenje bolešću u sadašnjosti, izazovi i stremljenja u budućnosti“, da je nosilac izrade tog dokumenta Institut za javno zdravlje „Batut“ i da je epidemiolog u Institutu Darija Kisić Tepavčević iznela neke neverovatne podatke.

Da Vas podsetimo:  Suština stvaranja Jugoslavije: ujedinjenje Srbije sa NARODIMA iz SHS

„Jedna od pacijentkinja koja je upravo završila sa lečenjem je postavila pitanje zašto se žene koje ne odu na zakazani pregled dojki mamografom nekako ne primoraju da urade pregled, čak i pod pretnjom kazne, jer je rano otkrivanje jedan od preduslova uspešnog lečenja. E, na to pitanje, Pomočnica Direktora se ozarila i sva srećna izjavila da iako je tema malo škakljiva i sa nizom otvorenih pitanja, da je novi zakon rešio to pitanje. Kako, pa prosto. Žene koje se ne pojave na mamografiji će, ako obole od karcinoma, plaćati 70 odsto od cene lekova. Na to je pacijentkinja koja je postavila pitanje zgroženo rekla da je to užasno, jedna od doktorki je ispravila Pomoćnicu Direktora rekavši da je to nacrt zakona i da se ona duboko nada da to neće proći, jer postoje etičke a i pravne poteškoće. Još nekoliko prisutnih je jasno izrazilo svoje neslaganje. Ako mislite da se Pomočnica Direktora pokolebala, grešite. Opet je rekla da iako postoje problemčiči, oni će to rešiti“, piše između ostalog Predrag Slijepčević.

Kontaktirali smo sa Slijepčevićem, koji je predstavnik Foruma pacijenata Srbije, i zamolili ga za komentar.

– Skrinig je slavno i katastrofalno propao. Očekivani stepen obuhvata je trebalo da bude 70 odsto, a bio je 27. Zdravstveni sistem i institucije tog sistema, smatraju da je krivica u svakoj pojedinačnoj zeni. Zato su rešili da ih kazne i podneli su predlog zakona da žene plaćaju 30 odsto lečenja raka dojke, ako ga dobiju, a nisu se prethodno odazvale pozivu za mamografiju. Darija je na tom skupu rekla da je to 70 odsto, da li je pogrešila, ili namerno, ne znam. Lekari i udruženja pacijenata se kategorično tome protive. Lično smatram da je neuspeh skrininga posledica neodgovornog i aljkavog rada institucija odgovornih za sprovođenje istog. Logično je da se u tom slučaju neodgovornost spusti do neposrednih izvršioca skrininga, mislim na jedan deo lekara i medicinskih sestara. Kako se naš zdravstveni sistem, po mom mišljenju, doslovno raspada, ovakav ishod je i bio za očekivanje. Očekujem da se proces ubrza i da za nekoliko godina, javni zdravstveni sistem prestane da postoji – rekao nam je Slijepčević.

Da Vas podsetimo:  Jasenovcem ne smiju da se bave diletanti

Pozvali smo i Dariju Kisić Tepavčević koja, međutim, negira da je na skupu rekla to što joj se pripisuje.

– Nisam to rekla, taman posla. Zakon treba da stimuliše građanke da se pregledaju, ali nema govora o bilo kakvoj diskriminiaciji. Važno je samo da naglasimo koliko su bitni rani pregledi i dijagnostika u daljem procesu lečenja i izlečenja – tvrdi Tepačević za NOIZZ.

Rani pregledi i dijagnostika, kažete?! A šta kažete na činjenicu da kad pokušate da zakažete specijalistički pregled, prvo vas pitaju kakve probleme imate. Ako kažete da ih nemate, nego hoćete preventivni pregled, gledaju vas ko s Marsa da ste pali. Onda uz sistem povuci-potegni uglavnom ne uspete da završite to. O birokratiji da ne pričamo. Uprkos tome, iz vizure nekih stručnjaka krivi su građani koji se ne odazivaju na pozive, a ne sistem zdravstvene zaštite.

– Skrining pomaže da bude manja smrtnost, ali je naročito za rak dojke kontroverzan zbog loših strana o kojima se ne govori. Veliki broj žena se uplaši. Doktor bi trebalo da sedne sa vama, da vam kaže istinu, „imate toliko i toliko godina, imajući u vidu to i to ja bih vam predložio da uradite pregled ali to nosi i određene rizike“. Civilizacijski je ostaviti ženi da odluči. Drugo, toliko je mali procenat populacije obuhvaćen skriningom da nema prilike za merenje efekta. Skriningom treba obuhvatiti sve žene starije od 50 godina. Ako uzmete broj starijih i onih koji su skrinirani kod nas, to je kao akcija još marginalno, skromno. Problem je inicijalno bio da se obuče stručnjaci, da se pokriva teren. Srbija ima puno opština i skriningom nisu obuhvaćene sve žene – objašnjava za NOIZZ epidemiolog Zoran Radovanović.

Da Vas podsetimo:  Priština okupirala Sever – i na tome neće stati

Kao zaključak, navešćemo zvanične podatke sa sajta skriningsrbija.rs. Prema kriterijumima Nacionalnog programa za rano otkrivanje karcinoma dojke, ukupna ciljna populacija žena u organizovanom skriningu raka dojke u 2018. godini u 35 opština u kojima se sprovodio organizovani skrining radom stacionarnih mamografa, iznosila je 311.718 žena. U okviru skrininga te iste godine urađeno je oko 36.728 skrining pregleda mamografijom. Prostom računicom dolazimo do 274.990 žena koje su „krive“. Iz vizure onih koji odlučuju o njihovim sudbinama – uvek je kriv neko drugi.

Ivana Stojanov
Izvor: Noizz.rs

1 KOMENTAR

  1. Жене које младе рађају и доје децу, статистички гледано, немају ризик за рак дојке. Највећи проценат ових неоплазма се налази код калуђерица које нити доје нити рађају (ja sam lekarka)

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime