Srbija i MMF: šta je dogovoreno?

0
80

Nije moguće da su javne finansije stabilne ako je zemlja prinuđena da od MMF-a traži pomoć za plaćanje budućih obaveza, pošto joj je ograničen pristup finansijskim tržištima

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koju je predvodio novi šef misije (Donal Mekgetigan), boravila je u Beogradu od 23. marta do 4. aprila ove godine. Zvanični razgovori su se odvijali u okviru prvog razmatranja rezultata, odnosno revizije stand-baj aranžmana (SBA), koji je MMF odobrio Srbiji 19. decembra 2022. godine, kao i povodom redovnih konsultacija po članu IV Statuta ove institucije.

SBA sa MMF-om u vrednosti od 2,4 milijarde evra, namenjen je ublažavanju posledica ekonomske krize, a deo će služiti kao “mera predostrožnosti”, u slučaju daljih ekonomskih poremećaja.

Od svog stvaranja 1952. godine, SBA predstavlja dominantni instrument kreditiranja MMF-a, posebno za zemlje sa tržištima u usponu. Nadograđen je i unapređen 2009, kako bi bio fleksibilniji i odgovarao potrebama zemalja članica, a uslovi korišćenja su olakšani. Time se omogućava MMF-u da fleksibilnije odgovori na potrebe zemalja za spoljnim finansiranjem, i da podrži njihove politike prilagođavanja kratkoročnim finansiranjem.

Zvanični razgovori počeli su plenarnim sastankom u Narodnoj banci Srbije (NBS) između predstavnika Srbije sa misijom MMF-a. Delegaciju Srbije predvodila je guverner NBS i guverner Srbije u MMF-u. U razgovorima je učestvovao i ministar finansija sa saradnicima.

Tokom boravka misije MMF-a razmotreni su sprovođenje i efikasnost mera ekonomske politike u uslovima izazova koji dolaze iz međunarodnog okruženja, izgledi srpske ekonomije u narednom periodu i realizacija ciljeva ekonomskog programa koji je podržan ovim aranžmanom. Program ima za cilj očuvanje makroekonomske i finansijske stabilnosti, jačanje otpornosti privrede u uslovima globalne energetske krize i podsticanje visokog, ekološkog, inkluzivnog i održivog rasta u srednjem roku.

Pored toga, obavile su se i konsultacije po članu IV Statuta MMF-a, koje se redovno obavljaju sa svim zemljama članicama u okviru nadzorne funkcije ove međunarodne finansijske institucije. Prethodne ovakve konsultacije sa Srbijom obavljene su 2021.godine.

Misija MMF-a posebno je razgovarala sa nekoliko srpskih zvaničnika, sa ministrom finansija, ministrom privrede, ministrom energetike, predsednikom vlade i predsednikom Republike Srbije.

Teme razgovora

Generalno, teme razgovora srpskih zvaničnika sa predstavnicima MMF-a bilo je stanje javnih finansija Srbije, makroekonomski pokazatelji i strukturne reforme, pre svega energetskog sektora. U stvari, najvažniji deo novog programa ekonomske saradnje Srbije sa MMF-om, koji će se realizovati preko SBA, odnosi se na energetiku.

U završnom saopštenju su izneti preliminarni nalazi tima-misije MMF-a na kraju zvanične posete. Posete se organizuju kao deo redovnih (obično godišnjih) konsultacija po članu IV Statuta MMF-a, u kontekstu zahteva za korišćenje sredstava MMF-a (zaduživanje kod MMF-a), u okviru razgovora o programu koje tim prati, ili kao deo drugog praćenja ekonomskih kretanja od strane tima MMF-a.

Da Vas podsetimo:  Svake godine nestane grad srednje veličine: Srbija deveta u svetu po broju stanovnika koje gubi

Srpske vlasti su se saglasile sa objavljivanjem ovog saopštenja. Stavovi izneti u ovom saopštenju su stavovi tima MMF-a i ne moraju nužno da predstavljaju stavove Izvršnog odbora MMF-a. Na osnovu preliminarnih nalaza ove misije, tim će pripremiti izveštaj koji će, zavisno od odobrenja rukovodstva, biti predstavljen Izvršnom odboru MMF-a radi razmatranja i odlučivanja.

Obraćanje šefa Misije Međunarodnog monetarnog fonda u Srbiji Donala Mekgetigana na otvaranju 30. Kopaonik biznis foruma, 6. mart 2023. (Foto: Tanjug/Jadranka Ilić)

– Srpska ekonomija je pokazala otpornost u vrlo nepovoljnim uslovima poput visokih cena hrane i energije, usporenog rasta trgovinskih partnera i restriktivnih globalnih finansijskih uslova.

– Makroekonomski rezultati u okviru programa su dobri i uključuju fiskalni deficit koji je manji od očekivanog, manji deficit bilansa tekućih transakcija i veće devizne rezerve, uz snažne i diversifikovane prilive stranih direktnih investicija.

– Međutim, inflacija i neizvesnost su i dalje na visokom nivou, i makroekonomske politike treba da se i dalje usredsređuju na obuzdavanje inflacije putem restriktivne kombinacije politika i na dalje jačanje “bafera”.

– Energično sprovođenje programa strukturnih reformi usmerenih na reforme energetskog sektora od ključnog je značaja za rešavanje pitanja ranjivosti Srbije i podršku dugoročnom rastu.

Sporazum na nivou tima – misije podleže odobrenju Izvršnog odbora MMF-a, koji bi trebalo da razmotri ovu reviziju u drugoj polovini juna ove godine. Oko 203 miliona evra (163,7 miliona SPV) postalo bi dostupno posle sastanka Izvršnog odbora, čime bi ukupan iznos isplata MMF-a u okviru programa iznosio oko 1,2 milijarde evra.

Aranžman Srbije sa MMF-om koji se sprovodi od decembra 2022. godine i traje 24 meseca ima za cilj očuvanje makroekonomske i finansijske stabilnosti, jačanja otpornosti privrede u uslovima globalne energetske krize, i podsticanja održivog rasta.

Širi značaj

Sprovođenje aranžmana MMF-a ima potencijalne fiskalne rizike, što znači da može da poveća rashode budžeta, ali ipak postoji mogućnost poboljšanja privrednih reformi, koje treba sprovesti. Saradnja Srbije sa MMF-om ima daleko širi značaj, a tiče se investicionog rejtinga zemlje, koji je sada na nivou BB+, odnosno konkurentnosti privrede i načina kako se posmatra poslovno okruženje u Srbiji od strane inostranih investitora.

Zvanični predstavnici Srbije stalno ističu kako imaju odličnu saradnju sa MMF-om i da veoma cene njegovu podršku u očuvanju postignutih rezultata, kao i pomoć da se što lakše prođe veoma turbulentan period sa kojim je suočen ceo svet, a o “partnerskom odnosu govori saradnja koja se već dugi niz godina razvija na obostrano zadovoljstvo“.

Da Vas podsetimo:  SRBI JOŠ UVIJEK UČE IZ KOMUNISTIČKIH UDžBENIKA: Zapostavljena ili izbrisana slavenosrbska tradicionalna književnost!

Šef misije MMF-a naveo je da Srbija postiže “dobre makroekonomske rezultate, da ima dobar privredni rast uprkos izazovima, kao i da su impresivne brojke po pitanju stranih direktnih investicija, da se srpska ekonomija pokazala otpornom na spoljne šokove, a izazov je inflacija, kao i za druge zemlje u Evropi i svetu, pa bi po očekivanjima inflacija u Srbiji do kraja ove godine trebalo da bude manja za osam procenata, dok sprovođenje aktuelnog aranžmana odlično napreduje, te su, do sada, ispunjeni svi planirani ciljevi”.

Optimistične procene

Ipak, može se oceniti da je misija MMF-a na kraju razgovora sa srpskim zvaničnicima, koji su hvalili postignute rezultate, iznela dosta optimistične ocene što se tiče stanja srpske privrede, zactanih ciljeva, ispunjenja određenih kvantitativnih indikatora, procene rasta, kao i ostalih makroekonomskih pokazatelja, da je Srbija na dobrom putu kada je u pitanju planirana agenda, posebno za sektor energetike, a vreme će pokazati koliko one imaju realno utemeljenje.

Treba reći da će SBA da odredi gde Srbija ekonomski ide u 2023-24. godini, pa i kasnije. Aranžman ima neobično veliku prateću dokumentaciju od čitavih 106 stranica teksta i veliki broj tabela, od kojih su neke dosta nerazumljive i nejasne. Pored Pisma o namerama, koji su potpisali predsednik vlade, ministar finansija i guverner NBS, nalazi se i Memorandum o ekonomskoj i finansijkoj politici, kao i Tehnički memorandum.

Narodna banka Srbije (Foto: NBS)

To znači da će vlada za vreme trajanja aranžmana morati da dobije saglasnost MMF-a za ključne ekonomske poteze, posebno one koji se odnose na veću kontrolu javnih finansija – fiskalnu politiku, upravljanje javnim preduzećima i strukturne reforme. SBA je mnogo čvršći oblik saradnje, država ima na raspolaganju određen iznos novca po povoljnijim uslovima od tržišnih (kamata oko 2,5 do tri procenta), ali se od nje zauzvrat traži da ispuni određene ciljeve u vođenju ekonomske politike, odnosno da ispuni zacrtane kvartalne “kvantitativne kriterijume izvršenja i indikativne ciljeve“.

Ovo može da bude prilično nepopularno, jer se zahtevi, uglavnom, svode na stezanje kaiša, smanjenje javne potrošnje, smanjenje budžetskog deficita i javnog duga, a ako je potrebno čak i smanjenje plata i penzija. MMF je često znao ranijim vladama i da posluži kao alibi, ako treba sprovesti neke nepopularne mere.

Tri smernice

SBA je zamenio dosadašnji “labavi”, savetodavni, neobavezujući, nefinansijski 30-mesečni aranžman – “Instrument za koordinaciju politike”, bez korišćenja sredstava MMF-a, koji je Srbija zaključila sa ovom institucijom u junu 2021. do kraja 2023. godine.

Da Vas podsetimo:  Kladionice u Srbiji - bolest i nebriga

Ako bi se rezimirao značaj novog SBA, on bi trebalo da pomogne da se pokriju potrebe za eksternim i fiskalnim finansiranjem, koje proističu iz povećanih troškova uvoza energije i pogoršanja globalnih uslova finansiranja.

Njegovim smernicama utvrđeno je:

– Prilagođavanje energetskih tarifa i strukturne reforme za obnavljanje finansijskih bilansa državnih energetskih preduzeća EPS-a i Srbijagasa u roku od dve godine, uz ublažavanje uticaja na ugrožena domaćinstva i podršku energetskim preduzećima kroz fiskalne transfere u kratkom roku;

– Čvrsta monetarna i fiskalna politika za kontrolu inflacije i pružanje podrške stabilizovanom deviznom kursu;

– Dalja fiskalna transparentnost i budžetske reforme, kako bi se podržala fiskalna disciplina i efikasna implementacija novih fiskalnih pravila.

Probrano društvo

Da je Srbija u dobroj ekonomskoj situaciji i da je dobro reformisala privredu, ne bi prekidala dosadašnji savetodavni aranžman i zaključivala novi finansijski aranžman sa MMF-om. Nije moguće da su srpske javne finansije stabilne ako je zemlja prinuđena da od MMF-a traži finansijsku pomoć za plaćanje budućih obaveza, pošto joj je, kako i MMF kaže, ograničen pristup međunarodnom finansijskom tržištu. Interesantan je podatak da od 50 evropskih zemljalja, samo Srbija, Jermenija, Azerbejdžan, Moldavija i Severna Makedonija imaju neku formu finansijskog aranžmana sa MMF-om.

Kako se navodi u dokumentu MMF-a, najvažnije stvari za makroekonomsku stabilnost zemlje su omogućavanje EPS-u i Srbijagasu da pokriju troškove i stabilizacija proizvodnje električne energije. MMF očekuje da će EPS stići do tačke kada pokriva troškove poslovanja u 2023, dok će Srbijagas to postići do isteka SBA, odnosno do kraja 2024. Ovo će se ostvariti dobrim delom zahvaljujući poskupljenjima struje i gasa u nekoliko navrata. Ona će dodatno oboriti kupovnu moć i životni standard građana, koji su već na niskom nivou zbog aktuelih poskupljenja. Nova će ih dodatno sniziti.

Sedište preduzeća Srbijagas u Beogradu (Foto: Snimak ekrana/Jutjub/Al Jazeera Balkans)

MMF generalno predviđa da će u zemljama zapadnog Balkana ekonomski rast biti manji za dva procenta ove godine, dok će u 2024. možda malo porasti. Inflacija u ovom regionu će tokom 2023. iznositi oko 10 procenata, ali neće do 2024. dostići projektovane nivoe. Preporuka zemljama zapadnog Balkana je da uvedu strože fiskalne i monetarne mere i nastave politiku stezanja kaiša. Od izuzetne važnosti je da se krešu troškovi, da bi ekonomije ostale otporne i da bi mogle da se nose sa svim izazovima.

 

autor:Dejan Jovović, naučni savetnik i redovni član Naučnog društva ekonomista Srbije. Ekskluzivno za Novi Standard.

Naslovna fotografija: Tanjug/Strahinja Aćimović

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime