Srbija ima osnov da otkaže Briselski sporazum – u protivnom ćemo izgubiti sve

1
1051

trepcaPoslednji među kosovskim zakonima: o pravu svojine u RMK Trepča digao je nešto više prašine i emotivnog naboja među Srbima. Reagovala je naša Vlada i „poništila“ ovaj akt tzv. Kosova. Svakako da je iz ugla našeg ustava takav zakon ništav, ali prosto je životni problem u tome što se Ustav Srbije na Kosovu i Metohiji ne primenjuje. Na ovu suspenziju Ustava naša su Vlada i Narodna skupština suštinski pristale još onomad 2013., prihvatanjem Prvog briselskog sporazuma.

Izrazima tog sporazuma rečeno, a na šta je potpis stavio predsednik Vlade Srbije, zakon o Trepči su donele „centralne vlasti u Prištini“ (Skupština tzv. Kosova) unutar „kosovskog pravnog okvira“ (ustavnopravni sistem tzv. Kosova) i treba da ga sprovedu i zaštite „kosovske strukture“ – „kosovska policija“ i „integrisane pravosudne vlasti“.

Konkretno, pre tri i po godine u Briselu predsednici vlada Srbije i tzv. Kosova obavezali su se na „postizanje sporazuma o telekomunikacijama i energetici do juna 2013“ (čl. 13). Kako je rok odavno prošao bez da je konačni sporazum na vidiku – javnost ne zna čijom „zaslugom“ – „Priština“ je počela sa donošenjem jednostranih akata, držeći se svog ustava, ali i Briselskog sporazuma. S obzirom na to da je Srbija povukla svoje organe vlasti i sa severnog Kosova, „kosovske strukture“ su u mogućnosti da svoje zakone sprovedu. I putem sile, ukoliko tako odluče.

Otuda je ovaj Vladin akt poništenja bez pravnog dejstva (vlade inače ne mogu da poništavaju zakone) sve dok na teritoriji Kosmeta ponovo ne bude važio naš ustav. Možda zvuči utopijski ali tome država mora težiti – sada, za 10, za 50 godina. A tada će svaki neustavan zakon poništiti ne vlada nego ustavni sud.

Ukoliko naša vlast ima makar kao daleki cilj povratak srpskog Ustava na Kosmet, onda se mora reći da „briselsko sporazumevanje“ vodi u bezizlaz. Težnja ka Evropskoj uniji koja je većinski priznala i podržava tzv. Kosovo u „sporazumevanju“ na štetu Srbije vodi u ćorsokak. Do kraja ćemo morati da damo sve, Trepča je tek deo. Ako je, pak, Vlada odustala od Kosmeta, morala bi to svom narodu i da obznani.

Da Vas podsetimo:  Četiri uslova za popisivanje srpskih žrtava genocida

S obzirom na to da su prošli propisani i razumni rokovi za sprovođenje onoga što je uređeno Briselskim sporazumom: zajednica srpskih opština, energetski sporazum i dr, Srbija ima osnov da otkaže ovaj ugovor. To će, doduše, ugroziti „evroatlanske integracije“ i ostaviti tzv. Kosovu mogućnost da i dalje donosi kakve hoće zakone. Ali, važno je da ćemo izaći iz potčinjenog položaja u kome se, korak po korak, saglašavamo sa nametanim i prihvatamo ono što je suprotno našem ustavu i interesu. Mogu da nam otimaju, zasad, ali ne sme biti pristanka Srbije. Naše saglašavanje „sporazumevanjem“ i„dogovaranjem“ značilo bi ništa drugo do legalizovanje neprava koje čini „Priština“.

A Srbi na Kosmetu? Oni će svakako morati i ovo da izdrže, pregurali su i veće carevine.

Slobodan Orlović

NSPM

1 KOMENTAR

  1. Vi to ozbiljno? Da se vlada odrekne „evroatlanskih integracija“? Pa onda vlada više ne bi imala program i morala bi da podnese ostavku. I nije mi jasno na osnovu čega ste zaključili da vlada želi zadržati Kosovo kad ste konstatovali da je predsednik te iste vlade potpisao 2013. godine briselski sporazum kojim je predao i imovinu i zemlju i ljude u ruke šiptara? Ne znam da li vam nešto znače reči Edi Rame kojim se on odriče ideje o velikoj Albaniji i jasno ističe da je sada cilj velika Evropa sa svim albanskim teritorijama u njoj ????? Koje to albanske teritorije postoje osim onih u okviru sadašnjih granica Albanije? Velika Evropa cilj ??? Znači, jedini način krađe Kosova i juga Srbije je preko ulaska Srbije u EU, i uz saradnju i izdaju srpske vlade. I to je Vučićev svestan izdajnički čin. Kobajagi poništenja zakona su vodvilji za naivne i i bacanje prašine u oči onima koji još imaju nacionalnog ponosa i ekonomskog razuma.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime