Kosovski glasnici

Srbija i nemačka reč

0
979

kosovoSve je vidljivije da političkoj oligarhiji u Srbiji, bilo da je vlast ili opozicija, status Kosova predstavlja «kamen oko vrata ili nogu» i da u mnogo čemu znači političko davljenje od strane moćnih država EU, pre svega Nemačke, koja upravlja Balkanom i vodi računa o političkim elitama balkanskih država u postkonfliktnom periodu. Kosovo je bilo definisano kao politička svetinja, a sada postaje neka vrsta političke avetinje, odnosno teškog i strašnog balasta, koji Srbiju vodi ka EU ili je održava u kliničkoj smrti. Postepeno, ali svesno, Kosovo se u analizama javnog mnjenja u političkim kampanjama i stranačkim programima sa vrha spušta na političko dno ili se želi nekako potisnuti ili pretvoriti u nužno zlo, koje opterećuje budućnost Srbije.

Da li tako misli vlada Izraela oko Jerusalima ili vlada Španije oko Katalonije ili tako razmišlja vlada Hrvatske oko „srpskog pitanja“ i vlada Kosova oko realizacije ZSO (Zajednice srpskih opština”. Svaka država ili etnicitet, koja drži do sebe, štiti svoje interese, kao što je Velika Britanija štitila sebe na Foklandskim ostrvima. Kako SAD štite svoje nacionalne interese svuda u svetu ili kako Rusija štiti svoje interese, to je pitanje za političku «elitu» i oligarhiju u Srbiji. Srbija je suštinski poražena unutar same sebe, kada Kosovo tretira kao “kamen oko vrata” ili kada je njena budućnost u Evropi da prizna posredno ili neposredno neuspelu državu Kosovo. Kada jedna vlada popusti ili prihvati ucenu da bi nešto dala, a nešto dobila, onda se meri težina i veličina onoga što se daje i šta se dobija. Sve prethodne vlade Srbije na svoj način, od 2000. godine prihvatale su gubitak suvereniteta Srbije na Kosovu na parče, odnosno korak po korak, od statusa Kosova, kao protektorata UN, preko protektorata EU, do nezavisnosti. Veliku bitku za Kosovo i njenu nezavisnost vodile su diplomatije SAD, Nemačke i Velike Britanije. Političke oligarhije se utrkuju ko će što pre da se otarasi Kosova ili taktiziraju da nikada neće priznati nezavisnost Kosova.

Nedavno, premijer Srbije, Aleksandar Vučić rekao je: «Nemoguće je da vodim Vladu Srbije bez podrške Nemačke. Imam puno poverenja u Nemačku i kancelarku Angelu Merkel, ali je isto tako nemoguće i da vodim Vladu koja bi uvela sankcije Rusiji. Baš me briga šta će neko drugi da kaže o Merkelovoj, baš me briga šta će neko drugi da kaže o Nemačkoj – ja verujem u nemačku reč. Oni su meni dali reč i ja u njihovu reč verujem kao što mislim da i oni veruju u moju reč.» Postavlja se suštinsko pitanje ima li danas u politici časne reči i časnih namera ili samo interesa moćnih da nameću volju slabijim, a radi se o punoj kontroli moćnih država prema ekonomski i politički slabim državama i narodima.

Da Vas podsetimo:  Da li će se cene vratiti na staro?

Poglavlje 35, koje se otvara Srbiji na putu ka EU, pokazuje da Nemačka nema mnogo milosti prema Srbiji, ali ovo poglavlje može biti nešto modifikovan u odnosu na nemačke amandmane, ukoliko Srbija bude meka i bez snage oko statusa Kosova u Unesko. Kosovo je prošlo u Izvršnom odboru za status u Unesko i sada se čeka novembar, kao dan «D», koji je već u prednosti za Prištinu. Kosovo je u u vrhu Uneska prošlo i voljom Nemačke, Francuske i SAD, na koje Vučić računa kao svoje prijatelje. Ostaje da se čeka novembar sa gorčinom, ali i spoznajom da su se sve vlasti u poslednjih deset godina olako ponašale prema srpskim spomenicima i duhovnoj baštini pod okriljem Uneska. Srbija je već izgubila nekoliko utakmica oko Kosova i ovo je samo uvod u puno razotuđenje Srbije od Kosova.
Kosovo polarizovalo srpsko društvo i politiku

Politička scena u Srbiji, kad je reč o Kosovu, davno je polarizovana i sada se očekuje da se stvori klima otvaranja Pandorine kutije, da je poželjno da se Srbija «dostojanstveno povuče» sa Kosova u ime evropske budućnosti i njenog opstanka. Jedan od glasnika za «dostojanstveno» demisioniranje Srbije sa Kosova je predsednik SANU, akademik Vladimir Kostić. Premijer Srbije Aleksandar Vučić kaže za stav Predsednika SANU da ima pravo na svoje mišljenje o tome šta treba raditi sa Kosovom, iako se on s njim ne slaže. Premijer kaže: «Kostić je na mene ostavio utisak poštenog čoveka. On ima pravo na svoj stav, sud i mišljenje. Ja se ne slažem sa njegovim stavom», i dodao da je ponosan na Srbiju, jer Kostića sutra «niko neće nazvati izdajnikom». Nešto ranije, kao poznati glasnogovornik nezavisnosti Kosova u ime budućnosti Srbije, lider SPO i nekadašnji ministar spoljnih poslova, partner u Vučićevoj koaliciji, rekao je da građanima Srbije mora biti predočeno šta će sve biti ugroženo, i to najdramatičnije, ako odluče da podižemo kosovski zid prema EU i Zapadu. Prema njegovim rečima, Srbija mora «da ojača, da se uspravi, da stekne moćne saveznike, da se odveže od mrtvih mitova i, nažalost, još živog poretka koji je i skrivio gubitak Kosova». On smatra da je, ako će na referendumu ili vanrednim izborima građani Srbije odlučivati između odbrane Kosova i članstva u EU, obaveza i Vlade i Crkve i Skupštine i SANU i svih medija, da narodu saopšte punu istinu o tome šta se to brani i kakve će, neizbežno, biti pogubne posledice opredeljenja za odbranu Kosova.

Da Vas podsetimo:  Puno sreće u Novoj godini, trebaće nam!

Drašković dodaje: «Velika je i silna država Kina, koja nam, uz Rusiju, u SB UN, čuva Kosovo u Srbiji. Za ozbiljno promišljanje je i da li je, baš, prijateljski kada vas neko podstiče da branite ono što nemate, uz rizik golemi da postrada i ono što imate?» Velika je sličnost u stavu lidera SPO i Vučićevog koalicionog partnera Vuka Draškovića i predsednika SANU. Grupa jurišnika za oslobađanje Srbije od balasta Kosova su stavovi delova DS i manjih partija, poput Nove stranke. Tako, poslanik i lider Nove stranke Zoran Živković rekao je da akademik Kostić, navodima da je Kosovo praktično izgubljeno, nije rekao ništa novo, već da je samo pročitao ono što piše u Briselskom sporazumu. Postavlja se dubinsko pitanje da li je to što je izrekao Vuk Drašković ili akademik Kostić probni balon za javno mnjenje u Srbiji, računajući i vladajuću koaliciju i način reagovanja Vlade Srbije na poglavlje 35 i amandmane Nemačke oko Kosova.

Pošto na stavove predsednika SANU nije bilo reakcije iz Vlade, već bočno, iz skupštinskih tela i dela SNS, može se tumačiti da je reč o probnom balonu, koji će se narednih nedelja i meseci testirati. Reakcija predsednika Srbije oko stava predsednika SANU je logična, ali emotivna. Tomislav Nikolić oglasio se saopštenjem povodom izjave predsednika SANU. «Predsednik Nikolić očekuje od SANU da se izjasni o izraženom stavu profesora Kostića i da li posle takve izjave može da ostane na njenom čelu?» Predsedničko saopštenje sadrži i stav: «Nije Kosovo Vaše, niti bilo kog pojedinca. Kosovo pripada i našim precima i našim potomcima. Kosovo je natopljeno krvlju onih koji su za njega položili život. Tamo su vekovima živeli, radili i gradili Srbi. Tamo su tapije o osnivanju manastira sačuvane u kamenu. Ne postoji Srbija deceniju ili dve. Srbija postoji više od jednog milenijuma, Srbija duže postoji na prostoru Hvosne nego na području Beograda. Da li onaj koji živi u jednom trenu srpskog bitisanja sme na sebe da stavi odgovornost za komadanje Srbije? Teško je povraćajući ući u raj Evropske unije, ali je mnogo teže i bolnije ući u raj Evropske Unije bez delova tela. Oni koji danas vode Srbiju izabrani su od naroda da ne izdaju Kosovo. Da pokušaju da ubede evropske prijatelje da Srbija može da bude deo evropske porodice zajedno sa Kosovom i Metohijom.»

Da Vas podsetimo:  Trovanje je stiglo do tanjira

Otvorena je javna debata koja će ubrzati ili pojačati tenzije u Srbiji oko Kosova i stava predsednika SANU. Tako, po pisanju medija, više od stotinu javnih ličnosti, profesora univerziteta, književnika, advokata, novinara i aktivista, podržalo je pravo Vladimira Kostića na javno iskazivanje stava o Kosovu i pozvalo institucije da omoguće otvaranje dijaloga o temama koje polarizuju javnost, uključujući i pitanje statusa Kosova i definisanja granica Srbije. «Pravo je svakoga da iznese svoj stav o Kosovu, kao i o bilo kojoj drugoj temi. To pravo ne može i ne sme biti uskraćeno pozivanjem na ono što pojedinci ili vlast proglase za nacionalne interese. Niko nema monopol nad temama koje su važne za sve građane Srbije. Vreme je da se sve teme otvore i da se o njima vodi javna i demokratska debata», piše u pismu koje je inicirao Centar za praktičnu politiku. «Akademik Vladimir Kostić već je svojim javni istupom u velikoj meri doprineo izgradnji kulture dijaloga i premeštanju teških tema iz zatvorenih, monopolističkih krugova u javni život, kako je jedino primereno demokratskom društvenom uređenju. Svaka odmazda i pritisak na njega zbog izgovorene reči značila bi drastičan korak unazad i ozbiljno bi naštetila razvoju države i društva», navodi se u pismu. Među potpisnicima pisma na pravo za javni stav akademika Kostića su: Filip David, Goran Marković, Dubravka Stojanović, Dušan Petričić, Milena Dragićević Šešić, Bojana Maljević, Kokan Mladenović, Mrđan Bajić, Ilija Vujačić, Ratko Božović, Ivan Čolović, Aleksandar Molnar, Dragan Kapičić… Ovde nije reč o slobodi na javni stav i mišljenje, nego se otvara pitanje kako i na koji način se osloboditi Kosova tako da ne bude teret Srbiji. Već je na neki način otvoreno referendumsko pitanje i način izjašnjavanja je u toku. Pitanje je samo u kom pravcu će ići premijer Srbije i njegova Vlada, a u kom pravcu predsednik Srbije i šira javnost, kao i uticajni krugovi u međunarodnoj politici. Procenjeno da je Kosovo postalo politički jeftinije od socijalnog statusa građana i pozicije Srbije u regionu i Evropi, pa se na mala vrata krenulo sa trgovinom Kosova i nacionalnim interesom Srbije na Kosovu. Da li je ova glasnička i glasnogovornička retorika i poziv na izjašnjenje građana Srbije oko Kosova, koja bi mogla možda da pomogne i vladajućoj koaliciji da razmrsi Gordijev kosovski čvor ili će biti uvod u nove podele i deobe među građanima Srbije.

Tomislav Kresović

Vidovdan

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime