Srbiji nisu izručeni Tači, Orić, Ganić…

0
846

palata pravdeSrpski pravosudni organi očekuju odluku Francuske u vezi s izručenjem Ramuša Haradinaja, a dosadašnja praksa u vezi s izručenjima osumnjičenih za ratne zločine koje traži Srbija ne uliva nadu. Po poternicama se uglavnom nije postupalo, odnosno i kada su zvučnija imena hapšena po tim poternicama ubrzo su i oslobađana.

Bivši komadant OVK i bivši kosovski premijer Ramuš Haradinaj odluku o izručenju čekaće na slobodi, odlučio je sud u Francuskoj. Pravosuđe te zemlje tek će odlučivati o zahtevu za izručenje Haradinaja Srbiji.

Ovo nije prvi put da je Haradinaj po toj poternici uhapšen, ali jeste prvi put da je zadržan. Naime, hapšen je 2012. u Sloveniji, ali ga je ta zemlja pustila nakon samo dva dana i zahtev Srbije nije ni razmatran. Slično se događalo i u slučajevima zadržavanja Hašima Tačija, predsednika Kosova i bivšeg političkog lidera OVK, kao i u slučaju Agima Čekua, bivšeg komandanta Kosovskog zaštitnog korpusa.

Čeku je zbog poternice Srbije zadržavan nekoliko puta, a poslednji put na granici Makedonije i Bugarske 2009. u Bugarskoj, ali je ubrzo pušten. Zaustavljan je i u Mađarskoj, ali i tokom putovanja u Kolumbiju. U svim slučajevima puštan je i pre no što su srpske vlasti obaveštene o njegovom privođenju.

Za aktuelnim predsednikom Kosova Hašimom Tačijem takođe postoji srpska poternica, po kojoj je uhapšen 2003. u Mađarskoj, ali je posle intervencije tadašejg šefa UNMIK-a Mihaela Štajnera pušten da nastavi put. Za Tačijem ne postoji crvena poternica, iako je Srbija Interpol obavestila o tome da ga traži beogradski sud. Ministarstvo pravde Srbije dostavilo je Interpolu poternicu za Tačijem, ali da ova međunarodna organizacija, u skladu s rezolucijom svoje Generalne skupštine u određenim okolnostima može da stopira nalog za hapšenje pojasnio je nedavno rukovodilac Tužilaštva Srbije za ratne zločine Milan Petrović. ”Bez crvene poternice svaka država postupa prema sopstvenom nahođenju. To, dakle, znači da bi on i u nekoj drugoj državi, osim naše, mogao da bude priveden“, rekao je Petrović.

Da Vas podsetimo:  Potraga za radioaktivnim zrnom ili kako je sve krenulo naopako

Razmatrani zahtevi za ektradiciju, osumnjičeni ipak puštani

Bilo je slučajeva i kada su zahtevi Srbije razmatrani, pa ipak odbijeni, recimo kada je reč o zahtevima za izručenje Ejupa Ganića i Jovana Divjaka. U njihovim slučajevima razmatran je zahtev za izručenje i Srbija je dostavljala dokumentaciju. Tako je ratni član Predsedništva BiH Ejup Ganić uhapšen u Londonu 1. marta 2010. Poternica Srbije bila je raspisana zbog sumnji za napad i ubistvo vojnika JNA koji se napuštali Sarajevo 3. maja 1992. Odbijajući zahtev Srbije, posle dva i po meseca od hapšenja, sud u Londonu naveo je da se radi o politički motivisanom slučaju.

Divjak, ratni komandat Armije BiH, uhapšen je u Austriji 3. marta 2011. po poternici Srbije zbog sumnje da je odgovoran za ubistvo pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, u maju 1992. On je 10. marta pušten iz austrijskog pritvora uz kauciju od pola miliona evra, koje je obezbedila Vlada Kantona Sarajevo. Pet meseci kasnije odbijena je ekstradicija uz obrazloženje da se ne bi moglo očekivati pošteno suđenje u Srbiji.

Oriću i Haradinaju sudio Hag, ali ih traži i Srbija

Po poternici Srbije uhapšen je i Naser Orić, ratni komandant muslimana Srebernice 10. juna 2015. Srbija je švajcarskim vlastima dostavila dokumentaciju u vezi s njegovim izručenjem. Srbija je poternicu za Orićem raspisala 2014, zbog sumnje da je počinio krivično delo ratnog zločina nad srpskim stanovništvom u Srebrenici 1992. Ipak, švajcarske vlasti 15 dana kasnije odlučile su da Orića izruče BiH, koja je tada objavila da ga takođe potražuje. Po izručenju, odmah je saslušan i pušten da se brani sa slobode. Taj slučaj pokazuje da i onima koji su procesuirani pred Haškim tribunalom može biti ponovo suđeno, ali uz nove dokaze.

Da Vas podsetimo:  Nastavlja se bahatost direktora Doma zdravlja Palilula prema zaposlenima

Isti slučaj je i s Haradinajem, koji je pred Haškim tribunalom oslobođen 2012, ali ga Srbija potražuje za duga krivična dela. Tokom odlučivanja o puštanju Haradinaja na uslovnu slobodu do odluke o izručenju francuski sud je naveo da prema informacijama prenetim Interpolu Srbija optužuje Haradinaja da je 1999. na Kosovu „naložio nezakonito pritvaranje civila, koji su bili izloženi mučenju, nehumanom tretmanu i silovanju“.

„Neki od njih su ubijeni, nekad čak od ruku Haradinaja“, prenosi AFP navode iz beogradskog zahteva za izručenje.

Javnost nije upoznata s detaljima optužbi koje se Haradinaju stavljaju na teret. Jedino je poznato da je Srbija Francuskoj dostavila dokaze, pa čak i dopunu istrage, u kojoj se Haradinaj sumnjiči za ratne zločine protiv civilnog stanovništva. S druge strane, glavni argument odbrane Haradinaja pred sudom u Francuskoj je da su optužbe protiv njega političke. Iako zvuči kao fraza, dosadašnja praksa pokazuje da bi ova tvrdnja Haradinaja mogla biti ozbiljno razmatrana.

Varnice između Beograda i Tirane

O tome da li postoje uslovi za izručenje odlučivaće francusko pravosuđe, a činjenica je da je ovaj slučaj već podigao političku prašinu, i to na liniji Beograd-Tirana. Ministar unutrašnjih poslova Albanije Sajmir Tajiri prvo je tražio od Interpola procenu crvene poternice za kosovskim liderima, nazivajući ih političkim. Njegov srpski kolega Nebojša Stefanović odgovorio je da je to grubo i nedopustivo mešanje u suverenitet Srbije i osnovna načela Interpola. Odluku o puštanju Haradinaja na uslovnu slobodu pozdravio je premijer Albanije Edi Rama, dok je srpska vlada na dnevni red sutrašnje sednice stavila i pitanje oslobađanja Haradinaja.

www.insajder.net

 

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime