Srpska društva u Dubrovniku posle 1945.

0
1547

dubrovnik1Srbi katolici stradali su u partizanskim čišćenjima neposredno posle oslobođenja 1944. i 1945.(1)

Na sednici Predsedništva AVNOJ-a 24.februara 1945. rešeno je : „Hrvatska u granicama bivše Savske banovine sa 13 srezova bivše Primorske banovine i Dubrovačkim srezom iz bivše Zetske banovine” (2) Posleratne vlasti radile su na tome da prisvoje imovinu koja im nije pripadala. Dom „Zadužbina velikog dobrotvora generala Aleksandra Konstantinovića od Gverman Obrenovića” otvoren je 6 maja 1933. Da bi se razlikovao od Zadužbine Kovačević (Stari sirotinjski dom na Posatu) nazvan je Novi sirotinjski dom na Posatu. Dom je radio do 1947. kada su odlukom gradskih vlasti štićenici prebačeni u gradski dom, a u zgradu su useljeni stanari. (3)

Dubrovačko srpsko pjevačko društvo „Sloga” ugašeno je 1947, a nastavilo je delovati kao dubrovačka podružnica srpskog kulturnog društva Prosvjeta koja je u Dubrovniku delovala do 80 godina 20 veka. Imovina „Sloge” sekvestirana je u korist srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” (Br. 5978/46 Odjel unutrašnjih poslova pri Oblasnom izvršnom odboru Dalmacije u Splitu). Dr. Vladimir Berdović je do 1941. vodio „Slogu“, a od 1943. do smrti 1980. vodio je hor. Od 1924. bio je stalni član Dubrovačke filfarmonije. Posle Drugog svetskog rata vodio je hor pravoslavne crkve sv. Blagoveštenija, koji je često izvodio njegove kompozicije. Od osnivanja Dubrovačkih letnjih igara dao znatan doprinos njenom razvoju a od 1954. do 1963. bio je urednik njihovog muzičkog programa. U nekadašnjim prostorijama društva „Sloga” u „Saloča od zrcala” radila je dubrovačka Narodna knjižnica. (4)

dubrovnik

Narodni odbor grada Dubrovnika tražio je 1950. od Uprave crkvene opštine u Dubrovniku da gradskim vlastima ustupi na korišćenje veliku dvoranu i ostale prostorije na drugom spratu palate Bonda u Ulici od puča, u kojoj se nalazila biblioteka i čitaonica Matice srpske. Tu su planirali da smeste klub prosvetnih radnika. Crkvena opština se žalila, pa je Konzervatorski zavod rešenjem od 14 juna 1950. zaštitio kao spomenik kulture palatu Bonda i sav inventar biblioteke. Uprkos tom rešenju gradske vlasti donele su rešenje o oduzimanju prostorija. Na intervenciju Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu nije došlo do oduzimanja prostorija. (5) Umesto sokolskog društva u Dubrovniku je delovalo Društvo za telesno vaspitanje Partizan.

Da Vas podsetimo:  Đorđe Vukadinović i Dragoslav Bokan: Koja su dva puta pred biračima u Srbiji

Saša Nedeljković, član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije

________________

Napomene:

1. Milorad Ekmečić, „Dugo kretanje između klanja i oranja : istorija Srba u Novom Veku (1492-1992)“, Beograd 2008, str.511;
2. Kosta Čavoški, „Zgaženi ustav”, Beograd 2003, str. 22;
3. „Kultura Srba u Dubrovniku 1790-2010”, Beograd-Dubrovnik, 2012, str. 277, 279;
4. „Kultura Srba u Dubrovniku 1790-2010”, Beograd-Dubrovnik, 2012, str. 203, 204, 276, 336; Rade Vukomanović, „Dubrovnik”, „Almanah Srbi i pravoslavlje u Dalmaciji i Dubrovniku”, Zagreb 1971, str. 99;
5. „Kultura Srba u Dubrovniku 1790-2010”, Beograd-Dubrovnik, 2012, str.362, 363;

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime