Srpska neutralnost je i vid pomoći Rusiji, ali – pre svega i način da Srbi opstanu na Balkanu

0
75

DA LI JE MOGUĆE U SVEMU ŠTO SE DOGAĐA BITI VOJNO NEUTRALAN, A POLITIČKI SVRSTAN?

Srđan Perišić (Foto: Pres centar UNS)
  • Rat koji gledamo, ali i doživljavamo, nije samo oružani sukob Rusije i Ukrajine, već je u pitanju sveopšti rat koji vodi Zapad, predvođen sa SAD, protiv Rusije. Njoj je od 2014. do 2022. uvedeno 2500 raznih ekonomskih sankcija, da bi od februara ove godine bilo dodatno uvedeno još 5000 sankcija
  • Oružani konflikt je samo jedan deo rata. Čak, savremeni oružani sukobi mogu da budu manji deo u odnosu na ostale aspekte rata. Prema tome, svedoci smo jednog sveopšteg rata koji je počeo 2014. godine, a oružani sukob u Ukrajini je samo jedan njegov deo
  • Zato neutralnost znači ne učestvovati u bilo kom aspektu rata, a ne samo neučestvovanje u njegovom oružanom sukobu
  • Po definicijama i fon Klauzevica i Fukoa – Evropska unija se odavno nalazi u ratu. A, ruski predsednik Putin je upravo te zemlje EU označio kao neprijateljske, dok one koje ne žele da učestvuju u svim aspektima rata (ekonomskim sankcijama, diplomatskim, slanju naoružanja Ukrajini, itd.), kao što je Mađarska, nije označio pridevom `neprijateljske`
  • Eventualno političko svrstavanje Srbije na stranu EU, pa time i na stranu SAD u ovom ratu protiv Rusije, bilo bi nestanak bilo kakve neutralnosti Srbije, pa i vojne. Srbija bi tada postala jedan od učesnika u ratu
  • Imajući u vidu da je procenat Srba koji su na strani Rusije u ovom ratu negde oko 80%, kao i najnovija istraživanja da svega 35% građana Srbije je za članstvo Srbije u EU – jasni su parametri političkim elitama u Beogradu i Banjaluci da neutralnost u ovom ratu moraju da razumeju i kao političku neutralnost

Piše: Srđan PERIŠIĆ

AUTOR ovog članka je na portalima Sve o Srpskoj i Fakti već objavio dva teksta o poziciji Srbije i Srpske u toku sveopšteg rata koji vode SAD i Zapad protiv Rusije.

Naznačili smo da razumevanje karaktera rata daje odgovor na pitanje – kakvu odluku treba da donesu zvanični Beograd i Banjaluka. U ovom tekstu govorimo o značenju – šta je rat, kao i o značenju(srpske) neutralnosti, jer, politika, neutralnost i pojam rata su usko povezani.

Da Vas podsetimo:  Stari srpski ratnik iz Stalaća: Nikada nisam bio srećniji k’o taj dan kada oslobodismo Kosovo

Uostalom, da li je moguće biti vojno neutralan, a politički svrstan u ovom ratu koji vodi Zapad protiv Rusije?

RAT I NEUTRALNOST

Rat koji gledamo, ali i doživljavamo, nije samo oružani sukob Rusije i Ukrajine, već je u pitanju sveopšti rat koji vodi Zapad, predvođen sa SAD, protiv Rusije, a zavedene marionete Ukrajinci su američka municija u tom ratu.

U pitanju je posrednički rat (proksi rat) gde SAD angažuju sve druge zemlje da, kao njihovi posrednici, vode rat protiv Rusije. Rat, dakle, obuhvata oružani sukob u Ukrajini, ali je i ekonomski rat protiv Rusije.

Rusiji je od 2014. do 2022. uvedeno 2500 raznih ekonomskih sankcija, da bi od februara ove godine dodatno uvedeno još 5000 sankcija.

Pored toga, rat je medijski i propagandni. Svi globalni mediji vode svoj deo rata na strani Zapada. Na žalost najveći broj medija i u Beogradu u ratu učestvuje na strani Zapada. To je činjenica. Izuzetak su mediji u Banjaluci.

Rat je informacioni, vodi se preko društvenih mreža do hakerskih napada.

Rat je i diplomatski, mnoge zemlje na zahtev SAD proteruju ruske diplomate, a kao odgovor Rusi proteruju njihove diplomate.

Rat se vodi u kulturi, sportu. Zabranjuju se ruski sportisti, isteruju iz sportskih međunarodnih organizacija, a to se sprovodi još od 2015. godine raznim zabranama i kaznama na međunarodnim sportskim takmičenjima. Zabranjuju se ruski umetnici, ruski dirigenti se isteruju iz filharmonija, zabranjuju se ne samo aktuelni, nego i oni iz prošlosti, itd.

Studenti na vojnim akademijama, još na samom početku studija, upravo na ovakav način uče definiciju rata.

Oružani konflikt je samo jedan deo rata.

Čak, savremeni oružani sukobi mogu da budu manji deo u odnosu na ostale aspekte rata. Prema tome, svedoci smo jednog sveopšteg rata koji je počeo 2014. godine, a oružani sukob u Ukrajini je samo jedan njegov deo.

Neutralnost u nekom ratu je usko povezana sa pravilnim shvatanjem definicije rata.

Šta znači neutralnost? Odgovor je veoma jednostavan. Ako razumete šta je rat, i razumete karakter rata, i razumete da je oružani sukob jedan deo rata, onda ćete i neutralnost razumeti na pravilan način.

Da Vas podsetimo:  Oteta crkvica u Rakitnici

Neutralnost znači ne učestvovati u bilo kom aspektu rata, a ne samo neučestvovanje u njegovom oružanom sukobu.

Neutralnost jedne zemlje se upravo pokazuje kada je u toku jedan rat. Rat je ispit njene neutralnosti, tj. da li je ona stvarno neutralna ili je ta neutralnost samo formalna i retorička, i to do prvog momenta ili ispita neutralnosti.

Govoriti o neutralnosti je nemoguće bez razumevanja politike. Jer, neutralnost je neka politika. Dakle, moramo razumeti i odnos politike i rata.

RAT I POLITIKA

Razumevanje rata i neutralnosti, pogotovo srpske neutralnosti, usko je povezano sa razumevanjem – šta je politika?

Postoji mnogo definicija politike. Najstarije određenje politike je da je ona postizanje opšteg dobra, ali ona je i moć, kao i veština vladanja. Isto tako, politika je i kompromis i dijalog, tj. sve što postoji u javnoj sferi. Međutim, ako pogledamo istoriju možemo slobodno reći da je istorija – istorija ratova, a da je mir samo pauza između njih. Dakle, ratovi su normalna pojava i ne mogu se odvojiti od politike.

Zbog toga je pruski vojni teoretičar Karl fon Klauzevic, u svojoj čuvenoj knjizi O ratu, sagledavao političke aspekte rata. Klauzevic je prvi moderni teoretičar koji jeobjasnio da se rat ne može svesti samo na oružane sukobe, tj. na oružje, mape, geometriju i grafikone. Rat je politika nastavljena drugim sredstvima. Dakle, rat je ipak politika.

Jedan drugi teoretičar, Francuz – Mišel Fuko, nije voleo ratove, ali je „obrnuo Klauzevica“ i time je u politikologiji dao svoju definiciju politike. Fuko kaže: politika je rat nastavljen drugim sredstvima.

Mišel Fuko

Obrtanjem Klauzevica Fuko pokazuje da je rat stalan društveni odnos, neizbrisiva suština svih odnosa vlasti, ali i moći i međunarodne politike. Dakle, politika kao stalni rat.

Ako ove definicije rata i politike primenimo na Ukrajinu, potpuno je razumljivo da Žozep Borelj, kao prvi diplomata EU, kaže da se rat protiv Rusije mora dobiti. Uostalom, po definicijama i fon Klauzevica i Fukoa – Evropska unija se odavno nalazi u ratu. A, ruski predsednik Putin je upravo te zemlje EU označio kao neprijateljske, dok one koje ne žele da učestvuju u svim aspektima rata (ekonomskim sankcijama, diplomatskim, slanju naoružanja Ukrajini, itd.), kao što je Mađarska, nije označio pridevom `neprijateljske`.

Da Vas podsetimo:  ŠTA SU NEMCI „NAUČILI“ OD VUČIĆA?

S tim u vezi, ovde dolazimo do joše jedne definicije politike – a to je da je politika sposobnost razlikovanja prijatelja od neprijatelja. Ovu definiciju politike podario nam je u 20. veku nemački pravnik i politikolog Karl Šmit. I, odmah možemo da se zapitamo – da li Srbi u ovom sveopštem ratu razumeju ko im je prijatelj, a ko neprijatelj? Neki raniji predsednici Srbije, Tadić i Nikolić, tvrdili su da Srbi nemaju neprijatelje. Možemo samo da kažemo – kakvo elementarno nepoznavanje politike, i to od strane šefova države!?

SRPSKA NEUTRALNOST

Da li je moguće odvojiti neutralnost od rata? Potpuno je jasno svakom studentu političkih nauka i svakom studentu vojne akademije da je neutralnost jedne zemlje – politika te zemlje, i da je vojna neutralnost sastavni deo političke neutralnosti. Jer, rat je politika, a i politika je rat. S tim u vezi, eventualno političko svrstavanje Srbije na stranu EU, pa time i na stranu SAD u ovom ratu protiv Rusije bio bi nestanak bilo kakve neutralnosti Srbije, pa i njene vojne. Srbija bi tada postala jedan od učesnika u ratu.

Imajući u vidu da je procenat Srba koji su nastrani Rusije u ovom ratu negde oko 80%, kao i najnovija istraživanja da svega 35% građana Srbije je za članstvo Srbije u EU – jasni su parametri političkim elitama u Beogradu i Banjaluci da neutralnost u ovom ratu moraju da razumeju kao političku neutralnost.

Srbi u ovom ratu ne mogu mnogo da pomognu Rusiji za koju navijaju, ali i neutralnost je oblik pomoći, ali, pre svega i način da Srbi opstanu na Balkanu. Zbog toga je potrebna hrabrost srpskih elita. Ta hrabrost je sadržana u rečima: strpljenje i izdržati!

Svrstavanje Srbije i Srpske u ovom ratu na stranu Zapada bilo bi (geo)političko i civilizacijsko samoubistvo.

https://sveosrpskoj.com/

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime