Srpski sokoli u Budvi i Paštrovićima

0
1539

Srpski soko u Kastelastvi osnovan je 1912. Povodom osnivanja sokola u Kastelastvi u pismu upućenom „Dubrovniku” krajem novembra 1911. istaknuto je : „I u našem mjestu ovom osnavlјava se srećom sokolsko društvo i već su vladi podastrta pravila na odobrenje. Naša mladost živo za to radi, a mi ih stariji sokolimo i pomažemo u uvjerenju, da je to živa potreba, koja će podmladku našem jačati životnu snagu i čeličiti srpski narodni harakter. Shvaćaju naši momci da se bez snage tjelesne i umne, bez zajednice i sloge u današnja teška vremena razvraćivanja i proračunanog odnarođivanja ne može dostojno stati na braniku prađedovskih nam svetih amaneta. Dao Bog da naše ovo društvo najbolјe utiče i na mnoge sinove naše, koji su danas po raznim stranama tuđeg svijeta, da i njih sokolska ideja duhovno veže, kako bi se kraja i naroda svoga uvijek sjećali, od koristi mu i izdanice bili !” (1) Društvo je sa ostalim srpskim sokolskim društvima iz Boke Kotorske, Dubrovnika i Knina osnovalo Srpsku sokolsku župu na Primorju 5. maja 1912. u Herceg Novom. U Župu je ušlo 7 društava iz Boke Kotorske (Risan, Kotor, Herceg-Novi, Đenović, Bijela, Budva i Paštrovići-Kastio), Dušan Silni iz Dubrovnika i Srpski soko iz Knina. Župa je sebe smatrala delom Saveza Sokolskih društava Dušan Silni u Beogradu. Za starešinu Župe izabran je Mirko Komnenović, starešina Srpskog sokola i Srpske kreditne zadruge u Herceg-Novom, istaknuti član Srpske zore i podpredsednik Saveza srpskih privrednih zadruga na Primorju. (2) U Upravi Župe bio je odbornik Dušan Suđić iz Paštrovića. (3) Početkom Prvog svetskog rata zabranjen je rad Srpske sokolske župe na Primorju u Herceg Novom i svim srpskim sokolskim društvima u Dalmaciji : Srpskom sokolskom društvu „Dušan Silni” u Dubrovniku, Srpskom sokolu u : Kninu, Kotoru, Bijeloj, Budvi, Đenoviću, Kaštel Lastvi, Risnu, Zadru i Herceg Novom. (4) Srpski sokoli nastojali su da prebegnu i kao dobrovolјci stupe u vojske srpskih država. Mnogi nisu uspeli u tome. Milan Srzentić, poreklom od Paštrovića, je rođen u Budvi od oca Adama, sud. savetnika, i majke Milke Matić iz Like. Osnovnu školu završio je u Zagrebu, a pomorsku akademiju u Dubrovniku. Nacionalno opredelјen stupio je kao izvršujući član u Srpski soko „Dušan Silni” u Dubrovniku i marlјivo vežbao i pripremao se za borbu protiv Austro-Ugarske Monarhije. Aprila 1914. ukrcao se na parobrod „Radium”, gde se našao sa kapetanom Filipom Hadžijom, rodom iz Orebića, koji je Srzentića zavoleo radi njegove iskrenosti i patriotskog duha, slušajući njegove sokolske ideje. Rat ih je zatekao na putu za domovinu, pa su planirali da prebegnu i da pomognu svojoj braći preko granice. Jedan član posade je prisluškivao njihov razgovor i prijavio ih austrijskim vlastima. Bili su osuđeni na smrt i 17 septembra 1914. strelјani. Srzentić je pred strelјačkim strojem odbacio sa očiju maramu i sa rukom na srcu uzviknuo: „Srbin umire otvorenih očiju. Pucajte zlikovci. Živio Kralј Petar, Živela Srbija!”. Ovu herojsku smrt opevao je pesnik Vojislav Ilić-Mlađi, u pesmi „Kako umire Dalmatinac”. Od istog plotuna pao je toga dana i njegov stariji drug kapetan Filip Hadžija iz Orebića na Pelјešcu.(5)

Posle Ujedinjenja 1918. osnovan je Sokolski Savez SHS. Savez je 1923. dodelio Mostarskoj župi celu teritoriju Crne Gore. (6) Sokolsko društvo Budva obnovlјeno je 1924. Društvu su se pripojila sva mesna društva : Čitaonica, Sloga, Tamburaški zbor, Diletantsko društvo i Nogometno društvo „Vihor”. Društvo je imalo 139 članova. Starešina je bio Jovo S. Dabković, načelnik Aleksa Zenović, sekretar Rade Zambelić i blagajnik Milo Ljubiša. (7)
Župa Mostar je početkom maja 1926. preduzela hodočašće na Lovćen i propagandni pohod kroz Crnu Goru. Osnivaju se nova društva, a u postojećim radi se udvostručenom snagom. Cetinjsko sokolsko društvo je na glavnoj skupštini župe 6. marta 1927. u Dubrovniku podnelo predlog za formiranje župe. O predlogu za osnivanje župe Nјegoš povela se duža debata. Sokolska društva u Herceg Novom, Đenoviću, Bijeloj, Zelenici, Tivtu, Kotor-Lastvi i Budvi zagovarala su osnivanje župe Nјegoš. O tome su trebala da se izjasne sva sokolska društva sa teritorije Zetske Oblasti. U Opštinskoj Vijećnici u Herceg Novom 3. marta 1928. delegati svih društava Zetske Oblasti, doneli su odluku, da predlože župskoj skupštini, osnivanje „Nјegoševe“ župe. Na župskoj skupštini 4. marta 1928. uvažen je predlog. Krajem juna 1928. crnogorska društva su zajedno sa društvima iz Boke Kotorske, osnovala rešenjem župske skupštine svoju župu „Nјegoš“. U Kotoru 22. aprila 1928. konstituisala se župska uprava : starosta Gavro Milošević, podstarosta Jovo Sekulović, Juraj Zgorelec, dr. Kralјević, tajnik inžinjer Bouček Vojta, blagajnik Filip Martinović, prosvetar Zagarčanin, odbornici : general Todorčević, dr. Petar Popović, Savo Marinović, Mihailo Bajić, Jovo Petković, načelnik Kovač i načelnica Mozetićeva, zamenici Ligutić i Vicković. Krajem juna 1928. crnogorska društva su zajedno sa društvima iz Boke Kotorske, osnovala rešenjem župske skupštine svoju župu „Nјegoš“. Župa „Nјegoš“ proslavila je pedesetogodišnjicu oslobođenja Bara i Ulcinja zajedno sa vojskom, koja je izvela veličanstvene manevre oslobođenja Bara. Učestvovala su društva Boke i Crne Gore i tri muzike. Župa je 1928. proslavila u svim mestima desetogodišnjicu ujedinjenja. Prvi slet župe „Nјegoš“ održan je juna 1929. u Kotoru.(8)

Da Vas podsetimo:  Posle čuda lekar zauvek skinuo beli mantil i obukao crnu mantiju

Sokolsko društvo Budva osnovalo je seoske sokolske čete u Bečićima i Mainama 1930. Svečana zakletva sokolske čete Tudurovići obavlјena je na Svetom Stefanu 10. maja 1931. Prisustvovalo je stanovništvo iz okolnih mesta i češki turisti. U „Zetskom glasniku” istakli su : „Danas je Sveti Stefan dobio naročito svečan izgled. Sokolsko društvo iz Budve na vrlo svečan način izvršilo je zakletvu svoje treće sokolske čete Tudurovići uz učešće predstavnika vlasti, delegata Sokolske župe “Nјegoš”, ostalih sokolskih društava i mnogobrojnog svijeta koji je došao da uzme učešća u ovoj nacionalnoj svečanosti. Dok se nešto poslije dva sata poslije podne seoska sokolska četa iz Tudurovića sa svojom zastavom na čelu spuštala ka Svetom Stefanu, dotle se sokolsko društvo iz Budve sa svojom muzikom kao i ostalim učesnicima ove svečanosti na motornim čamcima približavalo Svetom Stefanu. Huka motora i zvuci muzike daju čarobnoj plaži Svetog Stefana naročito svečan izgled. Susret je lijep, pozdravi srdačni, poslije čega su sokoli uz pratnju svoje muzike pošli na svoje zborno mjesto da sačekaju svoje starešine i goste sa Cetinja … Zbor je u tri i po sata poslije podne otvorio starješina društva iz Budve Jovo Dabković. Pozdravio je pomoćnika bana Zetske banovine Mihaila Ivaniševića i starješinu Sokolske župe „Nјegoš” sa Cetinja Gavra Miloševića. Potom je Dabković pročitao duži referat o postanku i razvoju sokolstva. Naznačio je njegovu fizičku, moralnu i nacionalnu ideju. Zatim su članovi seoske sokolske čete Tudurovići, njih 24, položili sokolsku zakletvu.” Posle toga je Gavro Milošević čestitao sokolima položenu zakletvu. Prosvetar župe Nјegoš pozdavio je sokole.

Početkom jula 1931. Sokolsko društvo Budva sa svojom četom Tudurići priredilo u Svetom Stefanu sokolsku zabavu. Četa je izvela sokolske vežbe, dok je sokolska muzika iz Budve održala koncert. Članovi čete izveli su pozorišni komad „Brat i sestra” od M. Popovića.
Sokolsko društvo Petrovac osnovano je 1931. U „Zetskom glasniku” istaknuto je : „Na Spasovdan 21. maja … inicijativom gospodina Dušana Suđića, predsjednika opštine paštrovske, Mitra Bosnića, učitelјa u Reževiću i nekoliko uglednih opštinara održan je u Petrovcu na Moru zbor za osnivanje Sokolskog društva. Uz nekoliko starijih mještana, koji tako čvrsto u sebi nose svijetle sokolske tradicije još iz onih teških vremena kada je rad u sokolu kao posledicu donosio stradanja, patnje i žrtve, na ovom zboru zapažen je lijep broj omladine, koju su sokolske ideje oduševile.” Zbor je otvorio Dušan Suđić podsečajući prisutne o svom sokolskom radu i sokolima Petrovca koji su teškim vremenima širili napredne ideje slobodarstva i časti. Učitelј Bosnić je govorio o statutu, pravilnicima i ostalim poslovima. U Upravu su izabrani starosta Luka S. Vukotić, trgovac iz Petrovca, njegov zamenik je bio Marko N. Pavlović, posjednik iz Reževića, tajnik učitelј Mitar Bosnić, prosjetar Andrija Armenko, učitelј iz Kruševice Paštrovske, načelnik Luka D. Suđić, trgovac iz Petrovca, a načelnica je bila Draga Sjaus, učitelјica iz Reževića. (9)

Sokole u Budvi su pohodila ostala sokolska društva na Primorju. Sokolsko društvo Bar sa svojom četom Mrkojevići i muzikom “Bratimstvo” posetilo je 14. avgusta 1932. Budvu. Pri dolasku u Budvu dočekala ih je na pristaništu masa sveta na čelu sa sokolskom muzikom. Zatim se formirala povorka na čelu sa dve muzike, koja je prošla kroz grad do opštinskog doma, gde ih je dočekao načelnik opštine Ljubiša. U ime izletnika Budvu je pozdravio sudija opštinskog suda Đuro Šoć. Na pozdrav je odgovorio Ljubiša zaželevši izletnicima dobrodošlicu i prijatan boravak. Obe muzike spojene prošle su kroz grad, a sokoli su stupili na vežbalište, gde ih je pozdravio starešina župe Cetinje Gavro Milošević. Istakao je da su se Primorci uvek borili za državno i narodno jedinstvo i stavlјajući u dužnost mlađima da poput predaka čuvaju krvlјu stečenu domovinu, a sve u duhu sokolstva i bratstva: jedan za sve, a svi za jednoga. Posle govora vežbalo je članstvo, naraštaj i deca. Sokolska četa Mrkojevići izvela je vežbe u narodnoj nošnji. Posle vežbi nastalo je narodno veselјe uz svirku dveju muzika sve do 21 sata, kada se sa pučine čula sirena broda “Srbin”, koji je od Jadranske plovidbe izletnicima stavlјen na raspoloženje za izlet. Sokoli iz Budve su sa svojih deset čamaca prebaci izletnike iz Bara do parobroda. Sokolska muzika iz Budve je iz pristaništa neprekidno svirala sokolski marš. Na brodu je muzika “Bratimstva” pozdravila Budvlјane. (10)

Početkom avgusta 1935. starešina Sokolske župe Cetinje Gavro Milošević sa nekoliko članova uprave župe, obišao je društva i čete u Primorju i Boki Kotorskoj. Obišao je društva Budva, Kotor, Prčanj, Donja Lastva, Tivat, Bijela i Herceg Novi. Prisustvovali su osnivanju Sokolske čete Podostrog (kod Budve), zatim javnom času čete u Krtolama i javnom času društva u Zelenici. Prilikom osnivanja čete Podostrog, osim delegata župe i uprave sokolskog društva iz Budve, bile su prisutne sokolske čete Maine, Bečići, Pobori, Prijevor i druga. Bilo je prisutno oko 300 sokola. Sokoli–selјaci su sa pesmom silazili sa svojih planinskih visova u manastir Podostrog, nekadašnju rezidenciju vladike Nјegoša. Skupština je otvorena u manastiru, a otvorio ju je starešina društva Budva Jovan Dabković. Pozvao je članove čete Podostrog da polože svečanu sokolsku zakletvu. Zatim je konstituisana uprava nove čete. Govorio je starešina Župe Milošević koji je izneo značajnost osnivanja čete u zidinama manastira. Govorio je o značaju sokolstva u istoriji osnivanja jugoslovenske države. (11)

Da Vas podsetimo:  Albanska golgota najveća je podvala Srbima koja je do danas proslavljena kroz udžbenike.

Sokolska župa Cetinje priredila je logorovanje sokolskih jedinica na Lovćenu 1935. Župa je time htela da održi prvi godišnji pomen kralјu Aleksandru a isto tako uspomena na desetogodišnjicu njegove posete Lovćenu. Tom prilikom održan je pomen i gospodarima Crne Gore vladici Radu i vladici Danilu. Rano ujutru su pristizale čete i društva Boke, Primorja i Crne Gore. Mnoge jedinice stigle su uveče. Na slavlјu su učestvovale i druge kulturne ustanove, cetinjsko pevačko društvo „Nјegoš“ kao i društvo „Knjeginje Zorke“, … Zbor je bio na Ivanovim Koritima, odakle su uz sviranje dve muzike otišli ka manastiru, gde je bila služba božja. Osim sokola okupila se masa naroda iz Nјeguša na čelu sa predsednikom opštine i viđenijim prvacima plemena. Na službi i pomenu odgovaralo je muzičko društvo „Nјegoš“. Posle parastosa u prisustvu dve hilјade lјudi govorio je Gavro Milošević, starešina župe Cetinje. Posle govora Miloševića svirana je narodna himna, pa je predsednik njeguške opštine Bovo Đurović pozdravio sokole. Posle ručka nastalo je narodno veselјe uz zvuke gusala, vojne muzike i orkestra Sokolskog društva Bijela. Sokoli i sokolice su na Ivanovim Koritima, ruševinama Ivanovog manastira i guvnima koje je Nјegoš opevao u „Gorskom Vijencu“, pevali narodne pesme, vodili narodna kola, nadmetali se u viteškim narodnim igrama i u lakoj atletici. Bili su prisutni sokoli sa sela iz četa Srednje Maine, Podostrog, Sitvara, Kavač, Krtoli, Mirac, Ćeklići, Grbalј i Bajice. U velikom broju bila su zastuplјena društva Tivat, Bijela, Budva i Kotor. Jednodnevno sokolsko taborovanje učinilo je da se jače i bolјe zbliže i uzajamno upoznaju braća iz Crne Gore, Boke i Primorja. (12)

Prvi rođendan kralјa Petra kao vladaoca Jugoslavije proslavlјen je 1935. na Miločeru manifestacijama sokola. Sokolska župa Cetinje priredila je jednodnevno logorovanje u Budvi za svoje I i II okružje. Pozivu za logorovanje odazvale su se sve sokolske jedinice. Sokoli su stizali brodovima, kamionima, automobilima i kolima uz zvuke sokolskih fanfara i muzika. Sastanak je bio zakazan u manastiru Praskvica, iznad Miločera. Sokolske čete bile su u narodnim nošnjama, svrstane pod svojim sokolskim zastavama. Povorka je išla od kralјevog dvorca do manastira Praskvice, na dužini od 1,5 kilometra. U dvorskom automobilu došli su kralјica Marija, rumunska kralјica, kralјevići Tomislav i Andrej, princ Aleksandar i infantkinja od Španije. Poklici sokola pratili su ih do manastira. Po održanom blagodarenju u manastiru sve su se sokolske jedinice svrstale za marš. Župa Cetinje nastupila je paradnim maršem na čelu sa starešinom i starešinstvom župe i društava uz zvuke 4 muzike, odavajući pozdrav svome starešini, kralјu Jugoslavije. Na balkonu kralјevskog dvorca bila je kralјica Marija zajedno sa kralјem Petrom. Prodefilovalo je 2.500 sokola i sokolica neposredno pored balkona. Defile je bio u četvororedu u zbijenim kolonama. Posle defilea sve su se sokolske jedinice prevezle u Budvu, gde je priređeno veselјe. Pred veče počele su se sokolska društva i čete razilaziti, praćena rasvetlјenjem po brdima, pucanjem prangija, raketa. (13) Župa Cetinje bila je podelјena na 4 okružja od kojih je 2 okružje sa sedištem u Tivtu obuhvatalo Primorje. Drugo okružje obuhvatalo je 13 društava i 24 čete : Tivat (2 čete), Kotor (10 četa), Prčanj, Risan, Kuti, Zelenika, Jošica Đurići, Donja Lastva, Bijela, Đenović, Herceg Novi, Luštica, Morinj i Perast. (14)

Krajem jula 1936. Sokolsko društvo Dubrovnik priredilo je izlet u Budvu sa brodom „Šipan“ na kome je bilo oko 560 izletnika. Učestvovale su i sokolske čete iz dubrovačke okoline sa svojim barjacima. Po dolasku u Budvu sokoli su se svrstali u povorku, koja je krenula kroz ulice pune oduševlјenog naroda do gradske opštine. Pred opštinom ih je pozdravio predsednik i starešina društva zaželevši im dobrodošlicu. U ime dubrovačkih sokola zahvalio se Niko Šutić. Potom je povorka krenula pred hotel „Mogren“, gde ih je pozdravio starešina Sokolske župe Cetinje Milošević. Sokolska povorka se razišla. Slobodno vreme proveli su ili na plaži ili u razgledanju starina. Svi su bili na brodu u 16 sati. Krenuli su prema dvorcu Miločer gde se nalazio na odmoru kralј Petar II. Kralјevska porodica pred dvorcem otpozdravlјala je maramicama na spontani pozdrav dubrovačkih sokola. Muzika je svirala pozdrav. Posle su se vratili u Budvu gde je sokolska muzika održala koncert pred hotelom „Mogren“. Oko 20 sati brod „Šipan“ se otisnuo od obale sa koje je sokole kao i u Dubrovniku ispratilo mnoštvo sveta. (15)

Glas Boke preneo je 1936. atmosferu veče uoči kralјevog imendana – Petrovdana : „Kad se spustio mrak, upalјene su vatre po svim selima, istaknutim glavicama i na vrhu paštrovske planine …. Sveti Stefan, koji je zasjao velikim brojem vatara na starim zidinama i svijećama zapalјenim po prozorima kuća te nizom plamenova duž lijepih plaža. I manastir Praskvica, poviše samog Miločera, pružao je lijepu ognjenu sliku, dok se dolјe, na samoj obali, u vrlo lijepoj rasvjeti odrazivalo selo Pržno u tamnom moru. …” (16) Sokolsko društvo u Budvi postavilo je na svom sokolskom domu spomen-ploču pok. kapetanu Milanu Srzentiću. Na istoj ploči bilo je ime Đura Zenovića, rodom iz Budve, starešine srpskog sokola u Budvi, koga su austrijske vlasti strelјale 1916. (17)List „Dubrovnik” preneo je 1939. iz „Glasa Boke” članak o postavlјanju spomen-ploče Milanu Srzentiću u Budvi. U članku se ističe: „Rodno mjesto mučenika i heroja kap. Milana Srzentića, kojega su Austrijanci strijelјali u tvrđavi Španjola (…) Kako se ove godine navršilo 25 godina od strijelјanja pok. Srzentića i kako je on bio član srpskog sokolskog društva ‘Dušan Silni’, to je Sokolsko društvo u Budvi povelo akciju za postavlјanje ove spomen-ploče. (…) obrazovan je u ime sokola i građana uži Odbor za postavlјanje i osvećenje ploče. U odbor su ušli g.g. Milo Banović, Danilo Rađenović i Ante Slovinić.” (18) U Budvi uz proslavu Dana Ujedinjenja, 1 decembra 1939, otkrivena je spomen-ploča kap. Milanu Srzentiću kog su austrijske vlasti u septembru 1914. zajedno sa kap. Hadžijom, strelјale, zbog njegovog rada za oslobođenje. Osvećenje spomen-ploče obavlјeno je pred velikim brojem građana i predstavnika vlasti i društava, posle čega je govorio novinar Ante Slovinić o životu i smrti Milana Srzentića. Održano je nekoliko govora kojima je predočeno tadašnjem mlađem naraštaju, kako se umire za svoj narod i svoje ime. Posle je u sokolskom domu održana svečana sednica, koju je patriotskim govorom otvorio starešina Vl. Radojčić. Uveče je prošla mestom sokolska muzika i održana svečana akademija. Tako se nacionalna i sokolska Budva odužila svom sinu, kapetanu Srzentiću.(19)

Da Vas podsetimo:  INSPIRIŠE ME LJUBAV PREMA BOGU I LJUDIMA: Dragana napisala čuvene duhovne pesme koje se pevaju širom sveta i dobila orden od Amfilohija!

Srpski soko u Kastelastvi osnovan je 1912. Bio je do početka Prvog svetskog rata član Srpske Sokolske Župe na Primorju, kada je zabranjen. Sokolsko društvo Budva obnovlјeno je 1924. Krajem juna 1928. crnogorska društva su zajedno sa društvima iz Boke Kotorske, osnovala rešenjem župske skupštine svoju župu „Nјegoš“. Sokolsko društvo Budva je osnovalo seoske sokolske čete u Bečićima i Mainama 1930. Zajedno sa četom Tudurovići priređivalo proslave na Svetom Stefanu. Sokolsko društvo Petrovac osnovano je 1931. Prvi rođendan kralјa Petra kao vladaoca Jugoslavije proslavlјen je 1935. na Miločeru manifestacijama Sokolske župe Cetinje. Posle Aprilskog rata 1941. Sokolska župa Cetinje je zabranjena od strane okupatora. Sokolsko društvo Despot Stefan Lazarević – Krtoli i Srpski Soko Herceg Novi nastavili su sokolski rad na Primorju.

Saša Nedelјković
član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije

______________

Napomene:

1. Mješćani. „Primamo iz Kaštelastve”, „Dubrovnik”, Dubrovnik, 30. novembra 1911, br. 48, str. 2;
2. Dragan Klarić, „Sokolstvo u Budvi i Paštrovićima”, „Paštrovski Almanah I”, Sveti Stefan-Petrovac, 2014, str. 386;
3. Nebojša Rašo, „Srpski soko Prilozi za istoriju Sokolstva”, Knjiga prva, Herceg-Novi, 2011, str. 28;
4. Dragan Klarić, „Sokolstvo u Budvi i Paštrovićima”, „Paštrovski Almanah I”, Sveti Stefan-Petrovac, 2014, str. 386;
5. Milan Srzentić, Sokolski glasnik, br. 3 (15 septembar 1939), Beograd, str. 3; Poštujući heroizam i žrtvu pionera naše Slobode, Dubrovačka tribuna, br. 262 (19. septembar 1934), Dubrovnik, str. 1.
6. „Župa Cetinje“, „Sokolski glasnik“, Ljublјana 1.jula 1929, br.13, God.XI, str.11;
7. Dragan Klarić, „Sokolstvo u Budvi i Paštrovićima”, „Paštrovski Almanah I”, Sveti Stefan-Petrovac, 2014, str. 387, 388;
8. „Župa Cetinje“, „Sokolski glasnik“, Ljublјana 1.jula 1929, br.13, God.XI, str.11; „Iz Sokolske župe Alekse Šantića-Mostar”, „Sokolski Glasnik”, u Ljublјani, 15 aprila 1927, br. 7, str. 154, 155;
9. Dragan Klarić, „Sokolstvo u Budvi i Paštrovićima”, „Paštrovski Almanah I”, Sveti Stefan-Petrovac, 2014, str. str. 387, 388;
10. „Društveni izlet”, „Sokolski glasnik”, Ljublјana, 8 septembra 1932, br. 36, str. 4;
11. N. D. „Rad sokolskih jedinica“, „Sokolski glasnik“, Ljublјana, 20 septembra 1935, br. 35, str. 3;
12. K. G., „Sokolsko slavlјe na Lovćenu“, „Sokolski glasnik“, Ljublјana, 20 septembra 1935, br. 35, str. 3;
13. K.G., „Sokolsko slavlјe u Miločeru”, „Sokolski glasnik“, Ljublјana, 20 septembra 1935, br. 35, str. 1;
14. „Prosvjetni izveštaj za 1936 godinu”, „Glasnik Sokolske župe Cetinje”, Cetinje, 1 maja 1937, br. 5, str. 89, 90, 101, 105, 106;
15. „Dubrovački Sokoli pozdravlјaju svoga Kralјa“, „Sokolski glasnik“, Ljublјana, 15 augusta 1936, br. 32, str. 3;
16. Mila Medigović-Stefanović, „Uramlјena lјetovanja”, Beograd, 2013, str.176;
17. Kratke vesti iz našeg Sokolstva, Sokolski glasnik, br. 39 (29 septembar), Beograd, str. 4.
18. Spomen-ploča kap. Milanu Srzentiću u Budvi, Dubrovnik, br. 46 (18 novembar 1939), Dubrovnik, str. 4;
19. Dirlјiva svečanost u Budvi, Dubrovnik, br. 49 (9 decembar 1939), Dubrovnik, str. 4; Spomen-ploča M. Srzentiću, Sokolski glasnik, br. 49 (7 decembar 1939), Beograd, str. 5;

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime