Šta nam donosi novi rebalans budžeta?

0
367
Foto: iStock

Glavni razlog zašto je budžet probijen jeste najavljeni novi paket pomoći privredi i građanima usred pandemije virusa.

Budžet za 2021. godinu usvojen je u decembru, ali već u februaru bilo je nagovešteno da će biti promenjen sa najavom novog paketa pomoći privredi koji njima nije bio predviđen. Pre par dana se predlog rebalnsa budžeta našao pred narodnim poslanicima. Šta nam novo donosi? Uglavnom populizam, kupovinu glasova, bacanja para i rast zaduživanja i javnog duga.

Zašto rebalans?

Ovakav način donošenja rebalnsa budžeta već nakon samo nekoliko meseci od kada je donet potpuno dezavuiše bilo kakav smisleni budžetski proces – prema Zakonu o budžetskom sistemu, budžetski proces počinje već polovinom februara tekuće godine za budžet naredne godine (prvi korak koji se tada sprovodi jeste određivanje prirotetnih oblasti finansiranja za budžetske korisnike). Umesto da se sada završava Fiskalna strategija za narednu godinu, sada se usvaja novi budžet po ubrzanoj proceduri, a naravno i bez ikakve suštinske rasprave u parlamentu koji je praktično bez opozicije. Rebalans budžeta ima smisla kada dođe do nekih nepredviđenih okolnosti – na primer, nekih velikih prirodnih katastrofa ili nepogoda (poplave, suša ili zemljotres koji načine veliku štetu) ili ako dođe do nekih velikih promena u ekonomskoj situaciji (na primer, dođe do recesije ili silnih problema). Zato je razumljivo što smo imali rebalns budžeta prošle godine isto u aprilu, ali imati rebalns budžeta u aprilu ove godine, u trenutku kada su ekonomska kretanja na istim osnovama kao i kada je budžet pisan, potpuno je besmisleno. To samo znači da se u decembru nije razmišljalo unapred, već da se sve radi bez ikakvog plana.

Glavni razlog zašto je budžet probijen jeste najavljeni novi paket pomoći privredi i građanima usred pandemije virusa. Pomoć privredi sastoji se od isplate polovine minimalne zarade za svakog zaposlenog tokom 3 meseca, kao i manjih sektoriskih mera za posebne sektore (ugostiteljstvo, hotelijerstvo, autobuski saobraćaj). Pomoć građanima sastoji se od isplate dva puta po 30 evra svim punoletnim građanima, dodatno po 50 evra penzionerima i 100 evra nezaposlenima. Pored toga, nešto su povećane i javne investicije (sektor bezbednosti i infrastrukturu).

Da Vas podsetimo:  Više kvadrata i manje zelenila: Kakav je „termalni komfor“ Beograda?

Nove brojke

Trenutni budžet predviđao je deficit od 1,5 milijarde evra (2,9% BDP-a), da bi to u novom predlogu budžeta naraslo na 3,5 milijarde evra (6,9% BDP-a). Ovako visoki deficit možda se može pravdati dubokom recesijom usled zdrvstvene krize, ali to je važilo za prethodnu godinu: u godini u kojoj i čak posledično konzervativniji stejkholderi od nacionanih vlasti, kao što su međunarodne finansijske institucije, očekuju visok ekonomski rast, nema mesta za visoke deficite. Umesto toga, bilo bi normalnije da se u ovoj godini iskoristi takav momentum da se deficit smanji i javne finansije dovedu u red, naročito imajući u vidu da su plate u javnom sektoru već podignute onda kada se to ne radi, tokom krizne godine. Ovo ne znači da ne treba nikako da ne bude nikakve pomoći privredi ili građanima – kao što ni kiša na pada podjednako na teritoriji neke zemlje, tako ni rast BDP-a neće zahvatiti sve sektore i preduzeća, naročito imajući u vidu još uvek nerešenu epidemiološku situaciju. Pomoć bi, dakle, trebalo da bude ciljana, naročito zato što su preduzeća već predala finansijske izveštaje za prethodnu godinu pa postoje crno na belo dokazi o tome kod kojih od njih je došlo do smanjenja prihoda tokom epidemije i to za koliko. Kada bi se ovaj princip usvojio, sam paket pomoći privredi bio bi mnogo jeftiniji.

Poređenje budžeta za 2020. i prvobitnog budžeta 2021. godinu sa rebalansom. Izvor: Ministarstvo finansija.

Slično je i sa pomoći građanima, jer se opet daje novac svima podjednako. Dobra stvar je što će nezaposlenima biti isplaćena dodata sredstva kao onima koji zaista jesu ugroženi tokom pandemije (teže je naći posao, postoji objektivni rast troškova za one koji se razbole što je sve teško finasirati ako nemate prihode). Ona bi i dalje mogla da se isplati, ako bi obuhvatala samo one sa niskim platama i nezaposlene, i uz mnogo manje troškova postigla bi iste rezultate. Drugim rečima, kao i u slučaju pomoći privredi i u slučaju pomoći građanima i dalje stoje sve zamerke koje je stručna javnost izrekla još prilikom formulacije prethodnih paketa pomoći tokom prošle godine.

Da Vas podsetimo:  Srbija „protiv vremena“ i Srbija u „ponovljenom vremenu“
Rast rashoda u rebalansu, u milionima evra. Izvor: Ministarstvo finansija.

Najmanje sporenja vezano je za troškove za zdravstvo, koji su povećani za oko 200 miliona evra. Deo ovih troškova namenjen je nabavci vakcina, zdravstvene opreme i lekova, izgradnji fabrike za proizvodnju vakcina, opremu za radiološke terapije, povećanje plata zaposolenih u zdravstvu itd.

Naredna grupa rashoda koja se obično ne smatra problematičnim jesu i novi rashodi za izgradnju infrastrukture: ovi troškovi imaju veći pozitivan uticaj na ekonomski rast od ostalih, a za sobom ostavljaju još i korisnu infrastrukturu, naročito jer je stanje u Srbiji po ovom pitanju prilično loše. Međutim, povećavanje ovih rashoda u nedogled (oni se već nalaze na zadovoljavajućem nivou za ekonomiju poput Srbije) nije možda smisleno u situaciji kada je građevinarstvo već u ekspanziji – država će sada da bude direktan konkurent privatnim firmama koje bi želele da angažuju građevinska preduzeća, a već svedočimo manjku kvalifikovanih radnika velikog broja profila (jer su na baušteli u inostranstvu) pa već viđamo po Beogradu ljude iz Afrike ili Indije kako rade na građevini. Ovo može da ima negativne posledice po rast cena izvođenja radova, što sve ima posledice i na konačne cene nekretnina, jer nijedna domaća firma ne može da se takmiči sa državom po ovom pitanju. Rashodi za infrastrukturu su povećani za oko 330 miliona evra, od čega najviše odlazi na brzu prugu Novi Sad – Beograd, pa potom na ekološke projekte za sanaciju otpada i prečišćavanje voda.

Na kraju nalaze i uvećani rashodi za sektor odbrane, u koji se ubrajaju Ministartstvo odbrane, Ministartstvo unutrašnjih poslova i službe bezbednosti. Rebalansom je budžet za kapitalne namene ovog sektora gotovo udvostručen, sa 400 miliona evra na oko 730 miliona. Ovo je ogroman novac za Srbiju, naročito ako se pogleda referentni okvir: za kupovinu vojne opreme u ovoj godini izvojićemo gotovo isto novca koliko ukupno za sav isplaćeni dečiji dodatak i socijalnu pomoć iz budžeta.

Da Vas podsetimo:  Naivni Srbi stvorili montruma pod nazivom Hrvatska

Za šaku glasova

Kada podvučemo crtu, možemo lako da dođemo do zaključka da je rebalans budžeta veoma loš. Ogroman deficit i sa njim prateće povećanje javnog duga može da postane ozbiljan problem ako nastavi da se vodi loša fiskalna politika. Vlada je pokazala da je ne interesuju rezultati, već kupovina političke podrške pred predstojeće izbore (redovni predsednički izbori treba da se održe u aprilu naredne godine, a postoji mogućnost da uz njih budu i lokalni i prevremeni parlamentarni izbori, a uvek je moguće i da svi ovi izbori budu pomereni za neki raniji datum, na primer još tokom ove godine, zavisno od političke situacije). Da su Vladu interesovali samo ekonomski rezultati, zadati ekonomski ciljevi mogli su da se dostignu i sa daleko manje novca (otrpilike sa tek polovinom predviđenog porasta rashoda tj. sa najviše 1 milijardom evra novih rashoda umesto sa predviđene 2 milijarde evra). Umesto da ekonomija vodi politiku, opet imamo slučaj da politika vodi ekonomiju. Pa će nas predsednik Vučić verovatno opet ubeđivati na televiziji da se nije delila nikakva pomoć građanima pred izbore, kao što je već jednom nedavno uradio.

Izvor: Talas

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime