Šta Srbiji donosi Đingping

2
3234

sidjinpingvucicBilo bi dobro da Srbija napravi dodatni politički korak kojim bi poslala poruku Pekingu da joj je do širenja saradnje stalo

Dok traje povika na vuka, lisica meso nosi. Tako bi se mogla opisati poslednja dešavanja u Istočnoj Evropi. Dok se SAD – a pod američkim pritiskom, i briselska evrobirokratija – sve žešće konfrontiraju sa Rusijom, Kina krupnim koracima ulazi na ovaj prostor. Ukoliko nastavi ovako intenzivno sa svojim aktivnostima, do 2020. Kina će postati četvrti najvažniji politički akter (pored SAD, Rusije i EU) na području koje obuhvata 16 bivših komunističkih zemalja od Baltika na severu, do Crnog i Jadranskog mora na jugu. Možda izgleda apsurdno, ali u tom slučaju bi Kini teško parirale i evropske sile pojedinačno – Nemačka, Francuska i Velika Britanija – iako je većina država sa tog geografskog prostora unutar EU.

U doktrinarnim dokumentima zvaničnog Pekinga aktivnosti se sprovode kroz multilateralni format 16+1, a sve je konkretizovano kroz projekat Jedan pojas – jedan put (One Belt One Road). Kina ulaže pozamašna sredstva u modernizaciju putne i železničke infrastrukture te u kupovinu morskih i rečnih luka kako bi se obnovio trgovinski Put svile. Paralelno sa tim, kineski investitori ciljano ulažu u različite sektore u pojedinim državama.

PRVI PUT POSLE 32 GODINE
Za sada su vrlo ambiciozno ušli u energetske projekte (poslednji ugovor potpisan je sa BiH o izgradnji Bloka 7 TE Tuzla, vrednosti 722 miliona evra, što je najveća pojedinačna investicija u ovoj zemlji od završetka rata) i sektor informacionih tehnologija.

Posmatrano preko veličine teritorije i broja stanovnika, Srbija je jedan od najvažnijih kineskih partnera među istočnoevropskim državama. Rame uz rame sa Poljskom, Rumunijom i Mađarskom. Kinezi su izgradili most Zemun-Borča, grade deo Koridora 11 i finansiraju modernizaciju pruge Beograd-Budimpešta. Memorandum o modernizaciji pravca ka Makedoniji već je potpisan, a od Skoplja bi se dalje nastavljalo južno, sve do Pireja. Jer kineska kompanija je sada vlasnik najveće grčke luke. Protesti Brisela i poruke evrokomesara kako im ne trebaju Kinezi na evropskoj obali nisu mogle da spreče ovaj geoekonomski prodor.

Da Vas podsetimo:  Zbog para, Beograd ne sme pasti

dunavmoravavardarZato su Kinezi nastavili dalje, pa su u Srbiji od početka godine svoja predstavništva otvorile tri značajne kompanije, još od ranije se revitalizuje TE Kostolac, a u aprilu je usledila i privatizacija Železare Smederevo. Bez obzira na to što priča o kanalu Morava u srpskoj javnosti izaziva mnoge kontroverze i deluje kao naučna fantastika, dolazak Kineza u Smederevo se može posmatrati i u tom kontekstu. Ne bi trebalo da čudi ako ubuduće vidimo još neke kineske investicije u dolini Morave. Oni planiraju pola veka unapred.

Imajući sve ovo u vidu, dolazak kineskog predsednika u Beograd, prvi put posle 32 godine, jeste jedan od najvažnijih događaja u našoj politici poslednjih godina.

ZNAČAJAN POLITIČKI ULOG

Time se ne samo udara pečat na dosadašnju saradnju već se i otvaraju mogućnosti za nove aranžmane koji bi nam pomogli da povećamo izvoz u Kinu (sadašnja neravnoteža je ogromna i za Srbiju zabrinjavajuća), tehnološki osavremenimo našu proizvodnju i time povećamo konkurentnost, zajedno sa kineskim partnerima nastupamo na tržištima EU i Rusije i uđemo u realizaciju novih kapitalnih projekata. U ovom trenutku Srbija nema kapacitete da se postavi kao ravnopravan partner, i to bi trebalo imati u vidu. Zbog toga bi bilo dobro da se napravi dodatni politički korak kojim bismo poslali jasnu poruku zvaničnom Pekingu da nam je do širenja saradnje stalo.

kinastrategija03Kinezi više investiraju u Srbiju nego u druge zemlje Istočne Evrope i zbog toga što su politički odnosi odlični u dužem periodu. Šta bi mogao da bude taj politički korak? Na primer, učlanjenje Srbije u Azijsku infrastrukturno-investicionu banku (i pored neslaganja SAD, vodeće zemlje EU su se već učlanile, uključujući i Veliku Britaniju); ili da se pridružimo grupi od 40 zemalja koje su podržale Kinu u sporu u Južnom kineskom moru (šef kineske diplomatije je izjavio kako su BiH i Slovenija to učinile prošle nedelje); ili da se liberalizuje vizni režim za kineske turiste. Bio bi to značajan politički ulog za dalje unapređenje ekonomskih odnosa.

Da Vas podsetimo:  Hoće li Srbin opet u vojnike?

dusan-prorokovic

Dušan Proroković

Novi standard / novosti

2 KOMENTARA

  1. Srbin koji razumije Kinu, i to mu priznaju svjetske knjižnice koje njegovu knjigu o Zemlji Zmaja nude čitateljima, a srbijanska javna služinčad (public servants) to ne shvaća te ga i ne angažira u diplomaciji s tom važnom zemljom.

    https://www.worldcat.org/title/under-thunderous-skies-eight-tales-of-china-meeting-non-china/oclc/915120838

    Jednako kao i u nas, vlast im je opsjednuta samom sobom a Kojadinović je u Kanadi, gdje mu je vjerojatno puno bolje nego bi mu bilo u Srbiji, ali je li tako zbilja bolje i samome našemu susjedu?

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime