Stranci u lavirintu srpske birokratije

0
2515

0,,15815525_303,00Čim stigne u Srbiju, stranog državljanina treba prijaviti policiji! Taj deo Zakona o strancima, vuče korene još iz bivše SFRJ. Međutim, za goste iz inostranstva to nije jedini problem sa birokratijom u Srbiji.

Šveđanka Mari Hercberg studira političke nauke, a u Beogradu je nepunih mesec dana zbog prakse. Prvo je bila smeštena u jednom od hostela, a od pre nekoliko dana živi u privatnom stanu. „U hostelu sam dobila beli papirić, potvrdu o prijavi boravka. Nisam znala da moram biti prijavljena u policiji, niko mi to nije rekao“, kaže Mari za DW. „U međuvremenu, podnela sam zahtev za privremeni boravak. Iako sam dostavila sve što je potrebno, vratili su me, jer na jednom dokumentu – prevodu sa engleskog, kako su mi rekli, nedostaje pečat.“

Hoteli, moteli i hosteli prijavljuju svoje goste iz inostranstva policiji uglavnom elektronskim putem. Ako je stranac odseo privatno, vlasnik stana je dužan da sa svojim gostom ode u lokalnu policijsku stanicu i prijavi ga u roku od 24 časa. U suprotnom, gazda rizikuje da bude kažnjen, ali ne i stranac.

Fama oko belog kartona

Mnogi strani državljani, međutim, ne znaju da treba da imaju prijavljenu adresu boravka da bi dobili beli karton, jer ih o tome niko ne obaveštava na ulasku u Srbiju. Nataša Divić, iz švedskog konzulata u Srbiji, kaže za DW da su zbog belog kartona švedski državljani, ali i sami službenici ambasade imali brojne peripetije. „Koleginici koja je zbog posla putovala dva, tri puta nedeljno po regionu na granici su oduzimali potvrdu o prijavi boravka. Tako je svaki put po povratku u Beograd morala sa gazdom da odlazi u policiju po novi beli karton“, navodi Nataša Divić. „Turistima se čak dešavalo da propuste let zato što nisu imali taj dokument.“

Da Vas podsetimo:  Kampanja u Srbiji: Kosovo donosi poene, EU je tema samo za "političke kamikaze"

Miloš Zatezalo, načelnik odeljenja za strance pri MUP-u, kaže da stani državljanin može slobodno da napusti Srbiju, ukoliko iz nekog razloga na granici ne poseduje potvrdu o prijavljenom boravku. „U obavezi smo da vršimo kontrolu prelaženja državne granice. Ukoliko je gužva, onda to radimo metodom slučajnog uzorka, nekom zatražite, a nekom ne zatražite. Ako stranac ne poseduje beli karton, vrlo brzo možemo da utvrdimo da li je u evidenciji“, kaže Zatezalo za DW. „Prijava boravišta za strance postoji i u pojedinim zemljama Evropske unije, recimo u Austriji. Sve zavisi od sistema države.“

Pripremajući se za viznu liberalizaciju, Srbija je 2008. godine usvojila zakon o zaštiti državne granice i o strancima, ali je zadržala pojedine propise iz bivše Jugoslavije, poput tog da svako mora „odmah da trči u policijsku stanicu“ da prijavi gosta iz inostranstva. Obrazlažući zakon, ministar policije Ivica Dačić izjavio je tada da takva mera ne služi da bi se pratio privatni život stranaca, i podsetio da je Srbija tranzitno mesto za šverc droge i ljudi.

Teško do dozvole boravka

Stranci se žale da procedura za dobijanje privremenog boravka ili stalnog nastanjenja u Srbiji nije baš jednostavna. Traži im se brojna dokumentacija, a nerazumljivi su im i pojedini propisi. Posle predaje zahteva za privremeni boravak, priča nam državljanin Švedske i BiH Mladen Prodanović, sledi i razgovor u policiji. „ Pitali su me: Zašto si u Srbiji? Šta studiraš? Ko su ti roditelji? Osim toga, rekli su mi da će proveravati da li sam na adresi na kojoj sam prijavljen“, kaže Mladen, apsolvent pravnog fakulteta, trenutno na praksi u Beogradu.

Na osnovu iskustva stranih državljana koji rade u privatnim kompanijama u Srbiji, Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED), podnela je prošle godine inicijativu za izmene pojedinih odredbi zakona o strancima. „Procedura za dobijanje privremenog boravka je vrlo zahtevna. Potrebno je podneti čak desetak dokumenta, a svaki naredni put, kada stranac želi da produži boravak, mora da dostavi iste te papire“, navodi za DW Ivan Radek iz NALED-a. „Takođe, stranci koji su naši članovi žale nam se da procedure nisu ujednačene i da zavise od policijske uprave. Često im traže i dokumenta koja nisu na spisku potrebne dokumentacije MUP-a, recimo poslovni životopis.“

Da Vas podsetimo:  JEDINSTVENA ŠKOLA U SRBIJI: Nastavnici nose uniforme, đaci ne koriste telefone, a evo na čemu sede!

Postoje izuzeci, odgovara načelnik Miloš Zatezalo, i navodi da policijska uprava, kao organ koji vodi prvostepeni postupak u rešavanju zahteva za privremeni boravak, može zatražiti i druga dokumenta pored već striktno propisanih, potvrde, uverenja i slično, kojima se dokazuje određeni status. „To naravno nije pravilo, ali je izuzetak.“

Spremaju se izmene zakona

U NALED-u kažu da im nije jasno i zašto što se stranim državljanima, koji recimo žele u Srbiji da borave duže od 90 dana radi osnivanja banke ili preduzeća, traži potvrda poslovne banke o prometu na računu. „Da li policiji treba dokazati finansijski kapacitet stranaca da osnuju banku ili preduzeće u Srbiji?“, pita Ivan Radek.

Zakon o strancima uskoro će biti izmenjen, da bi se između ostalog, prilagodio propisima Evropske unije, najavljuje Zatezalo. „Postoje norme kojima i mi nismo zadovoljni i koje bi trebalo dopuniti i pojasniti. Jedna od manjkavosti je i procedura prilikom gubitka strane putne isprave na teritoriji Srbije. Zakon je propustio da to detaljnije reguliše“, navodi Zatezalo. „Potrebno je precizirati i pojedine odredbe o stalnom nastanjenju, pre svega mislim na rokove i status vanbračne zajednice. “

Početkom ove godine u Srbiji je registrovano oko 25.000 stranaca, koji imaju privremeni boravak, a najviše je Kineza i Rusa. Stalno je nastanjeno blizu 8.000 ljudi, naviše iz Rumunije. Najčešći razlozi zbog kojih stranci dolaze u Srbiju na duži period su brak i posao, podaci su odeljenja za strance Uprave granične policije.

Vladimir Minić, Beograd

Dojče vele

like-button.net here

wordpress-themes.org here

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime