SUDBINA PORODICE NIKOLE KALABIĆA: SINA MILANA UBILI, ĆERKU MIRJANU POSLALI U PARTIZANE, A ŽENU BORKU U ZATVOR

0
1480

Prota Milorad Ostojić zabeležio svedočenja očevidaca hapšenja porodice komandanta Gorske garde JvuO.

Majka, supruga, sin i kćerka uhapšeni u zbegu…


Slučaj Nikole Kalabića, komandanta Gorske garde Jugoslavenske Vojske u Otadžbini, posthumno se, posle sedam decenija, prvi put pojavljuje na sudu. Po zahtevu njegove unuke Vesne Dragojević, sud treba da odluči o Kalabićevoj rehabilitaciji i povraćaju konfiskovane imovine nakon Drugog svetskog rata.

MASOVNA STRELjANjA U BOSNI

To je rasplamsalo stare strasti i na svetlo dana iznelo nova i drugačija svedočanstva o tragediji građanskog rata 1941-1945. godine.

Deo te tragedije je i sudbina porodice Nikole Kalabića. Stari prota Radoslav Ostojić, koji je od 1970. do 1990. bio paroh u Kalinoviku u Bosni, gde je posle neuspešnog pokušaja proboja u proleće 1945. streljano, po zvaničnim podacima, oko 9.000 četnika i njihovih porodica, javio se. Želeo je da obelodani svedočenja koja je zabeležio od tamošnjih očevidaca tog masakra.

– Među civilima koji su pratili četnike u povlačenju bili su i majka, supruga sin i ćerka Nikole Kalabića – kaže prota Ostojić. – Pronašao sam svedoke njihovog zarobljavanja, koji su mi ispričali njihovu sudbinu.

KONTRAVERZE O KALABIĆEVOJ IZDAJI

Tih godina postala je veoma aktuelna priča o navodnom Kalabićevom izdajstvu Draže Mihailovića. Mnogi seljani iz Ostojićeve parohije pred svojim duhovnikom iznosili sumnje da je komandant Gorske garde možda bio ucenjen životima svoje dece, koja su zarobljena među civilima kod Miljevine.

– Najvažnije svedočanstvo o sudbini Milana, Nikolinog sina, dobio sam 1971. od Josifa Miletića, mog parohijana iz sela Daničići kod Miljevine. Došao sam kod njega da svetim vodu a on mi je do duboko u noć pričao kako je u maju 1945. sprovodio kolonu u kojoj je bio Klabićev petnaestogodišnji sin.

Da Vas podsetimo:  Mali Zejtinlik - priča o jednom ratu i životu poslije rata
Iz vojne knjižice 1927.

Prota vadi stari rokovnik s požutelim listovima u kome je pre 40 godina zapisao ispovest svog parohijana.

– Dobio sam zadatak da učestvujem u sprovođenju poslednjih 380 ljudi iz logora u Foči do Sarajeva. Oni su bili jedini preostali od grupe od 20.000 ljudi, svi ostali su pobijeni u Miljevini i okolini – ispričao je Miletić, a zabeležio prota Ostojić.

KALABIĆEV SIN ODVOJEN

U iznurenoj koloni su pored pripadnika JVuO koračali i vezani sveštenici: protosinđel Jovan Rapajić, profesor bogoslovije iz Bitolja Mihajlo Đusić i sveštenik Miro Glušac, kome je Nikola Kalabić poverio sina na čuvanje, a on ga predstavljao kao svog sinovca.

– Kad smo došli ispred Sarajeva mladiću fino obučenom i pristojnom prišao je mlad partizan. Pitao ga je za ime, zatim ga ošamario i povikao da je to sin Nikole Kalabića. U Sarajevu je grupa doterana u neki Filipovića lager, ustaški zatvor. Oficiri, popovi i Kalabićev sin odvojeni su u posebnu kasarnu.

Za Kalabićevog sina se kasnije pričalo da je sproveden u Beograd, a za popove su zna da su ubijeni u Vojkovićima – ispričao je Miletić.

OČEVIDAC I SVEDOK

Prota Ostojić u staroj svesci pronalazi i svedočenje svog parohijana koji je bio očevidac hapšenja Kalabićeve majke, žene i sestre u zbegu.

– Domaćin Matović mi je pričao kako su preplašenu gomilu naroda, žena i dece okružili partizani s uperenim puškama – kaže Ostojić.

Kalabići na okupu 1941.

– Neko im je dao neke dokumente i oni su počeli da viču: ‘Kalabići, Kalabići’… Iz gomile su izveli njegovu majku Joku, ženu Borku i četrnaestogodišnju ćerku Mirjanu. Devojčicu su odmah poslali u neku hrvatsku partizansku jedinicu, a žene u zatvor.

BEZ ZVANIČNE ISTINE

Zvaničnih podataka o tome kako je završio Kalabićev sin Nikola nema. Većina izvora navodi da je posle hapšenja na Zelengori i mučenja u zatvoru streljan u Blažuju pored Sarajeva.

Da Vas podsetimo:  Jeziva istinita priča koja se krije iza filma „Lepa sela lepo gore“

Nikolina majka i supruga neko vreme su provele u zatvoru, a kasnije su puštene. Ćerka Mirjana demobilisana u leto 1945. godine.

Autor: Boris Subašić

http://www.zlocininadsrbima.com/

 

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime