Sve manje dece u Srbiji

0
127

I pre početka ovogodišnjeg popisa stanovništva, podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je broj osnovaca u našoj zemlji za poslednjih devet godina smanjen – za više od 10 procenata

Da li vas plaši podatak sa ovog slikovitog prikaza Republičkog zavoda za statistiku (RZS) o starosti stanovništva Srbije? Podaci sa donjeg grafikona RZS odnose se, doduše, na Popis iz 2011. godine, a novi, od čijih rezultata Srbija strahuje, očekuje nas u oktobru ove godine.

Dakle, prema Popisu iz 2011. godine, ako bi se stanovništvo Srbije svelo na 100 ljudi i smestilo u jednu prostoriju, u njoj bi bilo:

– 69 osoba koje imaju između 16 i 64 godine (radno-aktivno sposobni)

– 17 onih koji imaju više od 64 godine i

– samo 14 dece mlađe od 15 godina.

U prošloj školskoj godini (2021/22) u Srbiji je bilo 507.374 đaka što je za 10,23 odsto MANJE nego devet godina pre toga (tokom školske 2012/13) godine kada je osnovaca u Srbiji bilo 565.199, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS).

Smanjen je i broj upisanih prvaka, i đaka koji su završili osnovnu školu. Jer, pre devet godina u Srbiji je u prvi razred školske 2012/13 krenulo 70.192 a prošle godine 64.233. Broj osnovaca 74.704 koji su školu završili u junu 2012. godine, takođe je u padu, jer je ove godine smanjen na 64.253.

Smanjen je i broj osnovnih škola u Srbiji; u školskoj 2012/13 godini bilo ih je 3.455, a devet godina kasnije 3.219.

Kad su u pitanju srednje škole: u školskoj 2012/13 godini postojalo je 458 državnih (pohađalo ih je 278.288 đaka) i 36 privatnih škola (sa 2.134 učenika). Devet godina kasnije – u školskoj 2021/22 godini – četiri srednje državne škole manje (454), ali je zato, za devet godina skoro duplo porastao broj privatnih srednjih škola – sa 36 na 64. Zanimljivo je da je za devet godina broj učenika u državnim školama smanjen za skoro 41.000 (sa 278.288 na 237.313), ali je tri puta porastao broj đaka koji pohađaju jednu od privatnih škola (sa 2.134 na 6.443).

Da Vas podsetimo:  Posle hapšenja Novice Antića - Da li se pakuje srpski Drajfus

SITUACIJA U KRALJEVU

Što se Kraljeva tiče, između popisa iz 2002. i, još uvek poslednjeg iz 2011. godine, broj stanovnika je povećan na 125.488, ali – pre svega zbog promene metodologije. Naime, po metodologiji korišćenoj 2011. godine, u ukupan broj stanovnika Kraljeva uključena su i lica izbegla sa sa prostora bivših republika SFRJ i interno raseljena lica sa Kosova i Metohije, što u metodologiji korišćenoj u popisu 2002. godine – nije bio slučaj.

Po tom popisu, gradskog stanovništva bilo je 54,8 procenata (68.749), a seoskog 45,2 odsto (56.739).

Do povećanja broja stanovnika došlo je u samo 14 od 92 naselja (Adrani, Vrba, Grdica, Žiča, Zaklopača, Kovanluk, Konarevo, Kraljevo, Mataruge, Mataruška Banja, Metikoši, Popovići, Ratina i Čibukovac). U ostalih 78 naselja zabeležen je negde manji, a negde – drastičan pad broja stanovnika i njihova migracija ka gradskoj sredini.

Onda nam se dogodila epidemija koronavirusa, pa je 2020. godina bila godina u kojoj je u kraljevačkom porodilištu bilo 1.278 porođaja. Rođene su 1.293 bebe (jer je bilo i blizanačkih trudnoća). To je 84 porođaja više nego 2019. godine, odnosno 58 porođaja više nego 2018. godine, podaci su sa kraja prve korona (2020. godine) Ginekološko – akušerskog odeljenja u Kraljevu.

Kako će izgledati školska 2029/30 godina, kada bi u prvi razred trebalo da krenu sada najmlađi stanovnici našeg grada – veliko je pitanje? Koliko će do tada biti zatvoreno seoskih škola? Vreme je da se umesto podacima, statističkim i zabrinjavajućim, više bavimo uzrocima i posledicama.

M. M. D.

izvor:https://www.krug.rs/

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime