To je srpska krstionica

0
125

Krstionica kneza Višeslava, s kraja 8. i početka 9. veka, ima sprsko poreklo. U naučnim krugovima dugi niz godina se vodi rasprava o tome da li se na krstionici spominje hrvatski ili srpski knez Višeslav. Hrvati veruju da je ona preneta iz Nina 1746. godine u Veneciju, gde je i otkrivena 1853. godine. Međutim, arheoloških i drugih dokaza nije bilo da se krstionica nalazila u Ninu. Danas se nalazi u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.

S druge strane, sprski istoričari i arheolozi veruju da je reč o srpskom knezu Višeslavu poznatom iz spisa De administrando imperio vizantijskog cara Konstantina VII Porfirogenita iz 10. veka. Dok se nigde u istorijskim ili bilo kojim drugim izvorima ne spominje hrvatski knez Višeslav. Krstionica kneza Višeslava otkrivena je u Gradskom muzeju Korer Veneciji 1853. godine. Na njoj se nalazi natpis koji svedoči da ju je naručio sveštenik Jovan u vreme kneza Višeslava. U natpisu se govori o nameni krstionice da se u njoj kršteni očiste od grehova i spasu ispovedajući Svetu Trojicu, a sveštenik Jovan je u vreme vladara Višeslava (DVCI VVISSASCLAVO), posvećuje Svetom Jovanu Krstitelju. Prema stilskim odlikama datuje se na kraj 8. i početak 9. veka.

U najnovijem naučnom radu istoričar Predrag Komatina razmatra epigrafske karakteristike natpisa na krstionici i iznosi pretpostavke da bi se krstionica mogla pripsati „kotorskoj klesarskoj radionici iz vremena episkopa Jovana”. Autor se u radu osvrnuo i na pretpostavke arheologa Đ. Jankovića, koji je imao isto mišljenje o poreklu krstionice. Pokojni profesor je ukazao na epigrafsku sličnost krstionice sa onim ukrasima u ruševinama Manastira Sv. Arhanđela na Svetomiholjskoj Prevlaci kod Tivta u Boki Kotorskoj. Na taj način hteo da locira prvobitnu lokaciju krstionice u ovom manastiru, što je verovatno i uspeo. Komatina je prihvatio i mišljenje arheologa M. Aleksića da je reč o srpskom knezu Višeslavu koga spominje Konstantin Porfirogenit.

Da Vas podsetimo:  Čovek od cigala

Krstionica pokazuje sličnosti i podudarnosti sa natpisom kotorskog episkopa Jovana na arhitravu u kotorskoj Katedrali sv. Trifuna iz 805. godine. Prema tome krstionica se može pripisati klesarskoj radionici kotorskog episkopa Jovana. Istovremeno ovoj radionici je savremena i splitska. „Epigrafske sličnosti između natpisa na dva pomenuta spomenika su dovoljne da navedu na pretpostavku da su ih klesali majstori školovani u istoj klesarskoj školi. Izvesno je da krstionica ne potiče iz samog Kotora, jer bi u tom slučaju natpis na njoj bio datiran vladavinom savremenog vizantijskog cara, kao i drugi kotorski i južnojadranski natpisi, ali je nesumnjivo da potiče iz Boke Kotorske, a da li se prvobitno zaista nalazila u benediktinskom Manastiru sv. Arhanđela na Svetomiholjskoj prevlaci kod Tivta, prvobitno podignutom upravo početkom 9. veka, ostaje da se potkrepi novim nalazima”, zaključuje autor.

 

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime