To što smrdi, to i jeste

6
2044

Beograd je preplavio smrad kanalizacije. Ili štale, konstatovaće neki zbunjeni građani. Ali nije ovo prvi put, svakako ne poslednji da ceo Beograd danima „jezivo smrdi“. Uostalom, zar se još niste navikli?

I ove godine Beograđani zgroženi i zbunjeni mirisima koji se šire po prestonici traže objašnjenje. Pitaju da li je opasno. Pitaju zašto i dokle će više?

I ponovo iz Zavoda za javno zdravlje grada pokušavaju da nas ubede da je to sve „normalno“. Jer su velike vrućine. Jer je priroda takva. Jer se na široj teritoriji grada nalaze mnogobrojna poljoprivredna dobra. Da, sve je zapravo dobro, nema šta da brinemo zbog ovih neprijatnih mirisa.

Zvanično objašnjenje za ovu godinu navodi da „ima nekoliko razloga za njihovu pojavu, a izvori su različiti: konkretno tokom trajanja vrelih talasa u poslednjih više od sedam dana, sa stalnim porastom temperature, i dužim periodom bez padavina, došlo je do povlačenja vode reka Sava i Dunav u pojedinim delovima njihovog toka, što je doprinelo da deo obale, a posebno oni delovi gde se ulivaju kanalizacioni delovi iz kolektora isparavaju u vazduh okoline. Vetrovi doprinose prenošenju neprijatnih mirisa od isparavanja organskih materija fekalnog i drugog priobalnog nanosa.

Pored ovoga, na široj teritoriji grada nalaze se mnogobrojna poljoprivredna dobra (sa ekstenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom), na kojima se primenjuju mere đubrenja zemljišta u cilju obogaćivanja. Uglavnom se radi o prirodnim đubrivima koja posuta na velikim površinama takođe isparavaju na izuzetno visokim temperaturama i to su te neprijatne „mirisne“ materije (tzv. lako isparljive). Ne treba zanemariti ni centralne zone (urbane) gde se prolaskom pojedinim delovima može u određenom periodu osetiti i neprijatan miris urina.

 Važno je obavestiti stanovništvo da iako neprijatnog mirisa, to nisu materije koje potiču iz prljavih tehnoloških procesa, niti se radi o toksičnim gasovima. Remeti se komfor stanovanja i boravak u spoljnoj sredini. Trajanje je ograničeno i sa promenom meteoroloških prilika doći će do nestanka ovih neprijatnih „mirisa“. Svakako da će sa klimatskim promenama i meteorološkim prilikama koje se prate biti potrebno pripremati se i preduzimati mere za adaptaciju u ovakvim situacijama“, saopštili su iz Gradskog zavoda za javno zdravlje, a preneo je Beokom servis.

Da Vas podsetimo:  Pred put u Beograd

Ukratko – to što smrdi, to i jeste. I ne znamo da li nam je lakše zbog te informacije.

Ovih dana udišemo „neprijatne mirisne materije“ iz kanalizacije, s deponija i okolnih njiva, koji možda nisu otrovni, ali su odvratni. Kao i čitava ova situacija u kojoj nekako uvek izmiče ključni problem. Jer ovaj smrad nije rezultat prirode, već čoveka. Malog, glupog, grabljivog, lenjog, bahatog čoveka koji u 21. veku još nije osvestio da će uništavajući prirodu uništiti i sebe.

Uostalom, sećate se kad smo imali isti problem prošle godine i kad je Goranu Vesiću, zameniku gradonačelnika, izletelo objašnjenje koje nije prošlo uvijanje u oblandu u kojoj je bar malo lakše progutati nešto tako smrdljivo.

– Smrad se oseća zbog otvorene fekalne kanalizacije, a problem je u tome što trećina Beograda nema nikakvu kanalizaciju, kao i u tome što naši kanali i reke kao Topčiderka služe kao otvorena fekalna kanalizacija – izjavio je Vesić.

No, u međuvremenu je neko odlučio da su Beograđanima ipak potrebniji novi šoping molovi, trgovi i fontane; nesrećna gondola na Kalemegdanu, za koju i Evropa kaže „sram vas bilo“, ali je avans već uplaćen, kule koje se ogledaju u toj vodi, koju punimo fekalijama i đubretom…

Kažu da je čulo mirisa najmoćnije čulo i da najjače budi određena sećanja. Pa, miris koji ovih dana osećamo po Beogradu, svakako je vezao uz sebe nove asocijacije.

6 KOMENTARA

  1. Мислим да појам смрада треба схватити шире, метафорично, а никако строго буквално, поготову зато што је реч о Београду. Појава није од јуче.

  2. Drzava Srbija je opljackana i dobrim delom ,,demontirana,,. Banke (citaj vecinom strane) su isisale novac nasih gradjana. Preostalo je da se ponovo zaduzi drzava i to projektima za preciscavanje otpadnih voda. Naravno to ce da projektuje kadar sa Zapada. TO je ,,demokratski,, nacin da se opljacka zemlja novim zaduzivanjem. Da ironija bude veca platicemo dvostruko prvi put- uzimanje kredita a drugi put- projektovanje koje ce uraditi strani inzenjeri. DVOSTRUKA LEGALNA PLJACKA.

  3. Riješiti će to Vučić, kao i sve do sada!! Ono što „neprijatelji naroda“ osjećaju kao smrad….ON
    će proglasiti za “ miris ljubičica “
    i tako zatvoriti i diskusiju i problem !!!

  4. Pa dragi beogradjani, vidi se da niste odavno bili u provinciji, na seoskim imanjima.
    Ja zivim na selu pored farme ovaca i svaka promena vremena najpre se oseti u mirisu.
    Em sto ovce non stop bleje, em sto miris (smrad) pred kisu nije nimalo prijatan, em kad se naloze kamini i trajnozarece peci pa dim zbog niskog pritiska pada na zemlju, ne mozes prozor da otvoris.
    Ali nema da se neko buni i zali, kome smeta moze samo da seli dalje. Iako je skandinavija kao fol cesto puta uzor u mnogim segmentima balkanskim zemljama i sve vise se zakoni iz skandinavskih zemalja usvajaju i u Srbiji, nema nikakve razlike u mirisu djubreta, otvorenoj kanalizaciji i seoskim putevima. I ovdje se sve vode iz kuca slivaju pored puta, septicke jame se prazne i potresa po nivama.
    Pola Beograda nalazi se uz poljoprivredna dobra, imate uzgoj zivotinja u mnogim gradskim opstinama, djubar po gradu ne pada sa neba vec ga vi beogradjani prizvodite i neprimerno bacate pa sad cutite ili cistite svoj grad.

      • Po popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2011. u Srbiji, koji je proveden od 1. do 15. oktobra 2011, u Beogradu živjelo je ukupno 1.659.440 stanovnika, što predstavlja 23,09% od ukupnog broja Srbije.

        Ovo su rezultati izbora za Beograd 04.03.2018

        22.32 – Na osnovu 91,7 odsto obrađenog uzorka – SNS 45,0, Đilas 18,8, Šapić 9,2, SPS 6,1, Ne davimo Beograd 3,5, Dveri-DJB 3,9, Beli 2,4, Šešelj 2,4, DS 2,1, DSS 1,1.

        Do 19 sati u Beogradu je izašlo 48,4 odsto glasača, od čega u prigradskim opštinama 50,7 odsto, a u gradskim 47,8 procenata, izjavio je večeras izvršni direktor CeSIDa Bojan Klačar.

        – Izlaznost je bila 50,8 odsto prema Ipsosu.

        Postovana Vera, ja sam komentarom svojim dotakla onu prizemnu temu, prirodni smrad posto je degutantno da pisem o vasem politickom smradu sto je sustina kojom se bavi autor clanka.

        Sudeci po popisu i izbornim rezultatima ovu vlast birala je polovina punoletnih gradjana Beograda. Sudeci po autoru clanka i vasem praznom komentaru da se zakljuciti da je polovina gradjana Beograda duhovno zaostala, nazadna, usmradjena, neobrazovana ili neuka kad biraju smrad da upravlja gradom.

        Ako neko pasivno posmatra desavanja u politici i zivotu, ne ucestvuje u izboru, a konstantno kritikuje sve u svom gradu ili svojoj drzavi onda treba da se zapita sta to moze da ucini, da menja trenutno stanje.
        Kultura jednog naroda, uredjenost zivotne sredine kaze o drzavi i narodu sve. Ako covek zivi u zapustenom i neurednom stanu on oboli. Ako gradjani jednog grada zive u zapustenom i prljavom gradu svremenom ce vecina da oboli. Isto je i sa drzavom, pa stoga moj komentar jeste bas onakav. Ne smrde vam peceni janci i prasici, batacici, mlada salata iz okolnih sela voce a smrdi vam djubar.
        Sto se tice politickog smrada, ako polovina stanovnika jednog grada nije zadovoljna izborom, organizujte se pa na sledecim izborima birajte bolje upravljace svog grada.

        Samo kritikovanje i pasivno posmatranje ne resava nista a vasa dela o vama kazuju najvise.

        Postovanje!

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime