Tri pobednika i tri gubitnika izbora u Srbiji

0
256

Dana 3. aprila 2022. godine u Srbiji su održani redovni predsednički izbori, vanredni parlamentarni izbori i izbori za skupštinu grada Beograda. Iako se pobednik na svim ovim izborima (manje više) znao od samog početka, ipak je bilo određenih iznenađenja i neočekivanih rezultata. Ko su pobednici, a ko gubitnici aprilskih izbora u Srbiji?

Pobednici

Aleksandar Vučić

Prvi pobednik izbora u Srbiji je aktuelni predsednik Aleksandar Vučić. Sa preko 2,1 miliona glasova, on je uspeo ne samo da pobedi u prvom krugu (osvojivši ubedljivih 60% glasova), već i da poveća ukupan broj osvojenih glasova za preko 100,000 u odnosu na prethodne predsedničke izbore 2017. godine. Na taj način on se izjednačio sa Slobodanom Miloševićem, koji je takođe dva puta odneo pobedu u prvom krugu predsedničkih izbora (1990. i 1992. godine).

Vučić je očigledno profitirao na uspešnoj kampanji, čiji je slogan “Mir, stabilnost, Vučić” rezonovao sa glasačima vladajuće koalicije u neizvesnim vremenima koja su zahvatila Evropu sa eskalacijom rata u Ukrajini. Iako drugi krug ni u jednoj fazi kampanje nije delovao zaista realno, činjenica da je Vučić osvojio tri puta više glasova od svog najbližeg rivala dovoljno govori o ubedljivosti njegove pobede.

Ivica Dačić i SPS

Socijalistička partija Srbije najveće je iznenađenje parlamentarnih izbora održanih u nedelju. Od kada su ušli u koaliciju sa SNS-om pre gotovo deset godina, Socijalisti su iz ciklusa u ciklus gubili podršku glasača, koja je na izborima 2020. godine pala na svega 334,000 glasova, daleko manje od gotovo 570,000 koliko su osvojili osam godina ranije. U aktuelnoj vladi njihovi kadrovi gurnuti su sa najvažnijih ministarskih pozicija, a njihov lider Ivica Dačić proveo je poslednje dve godine na manje-više ceremonijalnoj funkciji predsednika gotovo jednopartijskog parlamenta.

Sve to je, uz relativno neinspirativnu kampanju, uticalo na izuzetno niska očekivanja javnosti kada je u pitanju rezultat SPS-a. Neka istraživanja su im čak predviđala i četvrto mesto, iza opozicionih lista Ujedinjena Srbija i Moramo. Ipak, Socijalisti su uspeli da iznenade sve osvojivši čak 11,8% i povećavši ukupan broj glasova za gotovo 100,000 u odnosu na poslednje izbore. Izgleda da je otvoreno proruska pozicija Ivice Dačića, koji je obećao da neće uvesti sankcije Rusiji, podstakla bar deo tradicionalnih glasača SNS-a da ovog puta svoj glas daju drugoj po veličini partiji u vladajućoj koaliciji. Bilo kako bilo, Ivica Dačić se neočekivano našao u najjačoj poziciji još od 2012. godine, bar kada je reč o formiranju vladajuće koalicije. Izgleda da njegov predizborni slogan “Dačić premijer” na kraju i nije toliko nerealan.

Da Vas podsetimo:  HUMANO SRCE PEKARA IZ ZRENJANINA: Željko svako veče višak hrane podeli siromašnima!
Ivica Dačić Foto: TANJUG/JADRANKA ILIC

Desničarske partije

Treći pobednik izbora u Srbiji su desničarske partije, preciznije liste NADA, Srpska stranka Zavetnici i Dveri. Ove tri liste su prema istraživanjima uoči izbora bile oko cenzusa, ali malo ko je verovao da sve tri mogu da pređu granicu od 3% glasova. Međutim, upravo to se dogodilo. Sve tri liste su iskoristile predsedničke izbore da promovišu svoje lidere (Miloša Jovanovića, Milicu Đurđević Stamenkovski i Boška Obradovića), koji su uspeli da prošire glasačko telo u ključnom trenutku.

Ovim partijama je takođe na ruku išao rat u Ukrajini, pre svega izrazito antiruska retorika koja poslednjih nedelja dominira na Zapadu. Sve tri liste su čvrsto proruski orijentisane i protive se sankcijama prema Rusiji, što im je pomoglo da privuku glasove u trenutku kada je to jedna od vodećih tema u medijima. Posebno zadovoljan može biti lider DSS-a Miloš Jovanović, koji je pored i više nego solidnih 5,5% glasova na parlamentarnim uspeo da osvoji i preko 6% glasova na predsedničkim izborima, značajno povećavši svoj lični rejting u poslednjih mesec i po dana. Sa preko 13% osvojenih glasova i 35 poslanika, desnica se konačno vraća u srpski parlament, ovog puta kao politička sila u usponu.

Gubitnici

Ujedinjeni za pobedu Srbije

Koalicija Ujedinjeni za pobedu Srbije, koju čine Stranka slobode i pravde, Narodna stranka, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana kao i niz drugih pokreta i organizacija prvi je gubitnik izbora. Od samog početka kampanje ova koalicija važila je za vodeću među opozicionim listama, pre svega zbog njihove zastupljenosti na opozicionim medijima. Oni su na kraju i uspeli da osvoje više glasova od bilo koje druge opozicione liste, kao i drugo mesto u ukupnom zbiru iza SNS-a, ali teško da će biti zadovoljni sa svega 14%, odnosno manje od pola miliona glasova. Ni njihov predsednički kandidat Zdravko Ponoš se nije proslavio osvojivši oko 18% glasova, tek neznatan napredak u odnosu na Sašu Jankovića na izborima pre pet godina.

Da Vas podsetimo:  Koji su to Srbi “krivi“ što su spaljene mošti Svetog save

Ostaje utisak da US nije uspeo da kapitulira na široko rasprostranjenom nezadovoljstvu naroda Srpskom naprednom strankom, te da je čak i među građanski nastrojenim glasačima rezultat mogao biti bolji. Rezultati na beogradskim izborima za ovu koaliciju su nešto bolji, gde je njihov kandidat Vladeta Janković uspeo da osvoji 21% glasova, ali kako stvari stoje to neće biti dovoljno da dođe do promene u glavnom gradu.

Marinika Tepić i Zdravko Ponoš Foto: subotica.com

Ostaje utisak da ova koalicija nije uspela da na pravi način predstavi svoj program, koji je često delovao nedovoljno razrađeno i previše okrenut napadanju Vučića. Naravno, ni konstantni napadi koje lideri ove koalicije poput Marinike Tepić i Dragana Đilasa trpe na prorežimskim medijima nisu pomogli. I dok ovi rezultati svakako predstavljaju napredak u odnosu na prethodni parlament bez opozicije, ostaje utisak da je propuštena šansa da opozicija napravi veći napredak i ozbiljnije ugrozi vladajuću većinu, ili da bar preuzme vlast u Beogradu i tako ojača svoju poziciju.

Moramo

Zeleno-leva koalicija Moramo koju čine Zajedno za Srbiju, Ne davimo Beograd i Ekološki ustanak takođe se nije proslavila na izborima u nedelju. Ako bi se 10,8% na beogradskim izborima moglo nazvati kakvim takvim uspehom (mada i to je upitno), svega 4,8% glasova na parlamentarnim izborima definitvno je neuspeh za koaliciju kojoj su neki predviđali i treće mesto, ispred Socijalista. Na kraju, našli su se na tek petom mestu, iza desničarske koalicije NADA, i sa relativno tankom prednošću u odnosu na Dveri i Zavetnike.

Koaliciji Moramo definitivno nije išlo na ruku to što su teme zaštite životne sredine koje njima odgovaraju poslednjih nedelja gurnute u drugi plan dok su medijima dominirale vesti iz Ukrajine, te da bi njihov rezultat verovatno bio bolji da su izbori održani pre par meseci. Međutim, činjenica da rezultat ovako slab i pored činjenice da je Moramo bila jedina levo-zelena (moglo bi se reći i jedina autentično leva) politička opcija, te da nisu imali ozbiljne rivale za svoje glasače (osim donekle US) svakako jeste zabrinjavajuća.

Da Vas podsetimo:  Srbija u uličnoj izbornoj kampanji

Još jedan problem sa kojim se ova koalicija suočava je slaba podrška van Beograda, pa čak i u regionima gde je zaštita životne sredine bila aktuelna tema prethodnih meseci. Simptomatičan je podatak da su u selu Gornje Nedeljice, u kom su i započeli kampanju i koje je postalo simbol borbe protiv Rio Tinta, dobili tek dva glasa, dok su vladajuće partije dobile čak 138.

Srpska napredna stranka

Možda deluje paradoksalno nazvati partiju koja je osvojila 43% glasova i ubedljivo prvo mesto gubitnikom, ali kada je u pitanju SNS dešavale su se i čudnije stvari. Ipak, teško je ovaj rezultat nazvati bilo kojim drugim imenom osim: slab. Srpska napredna stranka uspela je da izgubi gotovo 400,000 glasova za samo dve godine, te da prvi put od 2012. ostane bez apsolutne većine mesta u parlamentu. Naprednjaci će ovog puta morati da formiraju koaliciju, te će njihovi koalicioni partneri imati daleko veći uticaj na formiranje većine neko što je to bio slučaj prethodnih godina, kada je to češće delovalo kao davanje milostinje SPS-u i drugim manjim partijama nego ozbiljni koalicioni pregovori.

Takođe je zanimljivo i da je Aleksandar Vučić na predsedničkim izborima osvojio čak 600,000 glasova više od svoje partije. Čak i ako uračunamo druge partije koje su ga podržale na predsedničkim izborima (SPS, Savez vojvođanskih Mađara), i dalje je jasno da jedan značajan deo Vučićevih glasača (više) ne glasa za Srpsku naprednu stranku. To otvara nekoliko pitanja. Hoće li se Vučić konačno povući sa čela partije (kao što najavljuje već duže vreme) i početi više da se oslanja na sopstvenu popularnost umesto na partiju, poput Putina? Ili će pokušati da revitalizuje partiju određenim kadrovskim promenama dok se ne pojave uslovi za vanredne parlamentarne izbore? Na ova pitanja ćemo dobiti odgovor u narednim nedeljama i mesecima.

Autor: Aleksa Paunović

Naslovna fotografija: REUTERS/Antonio Bronic

https://kompasportal.rs/

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime