Vašington protiv Pekinga – obuzdavanje juana

0
985

dolar-juan

U odnosima između SAD i Kine primetan je porast tenzija po svim parametrima. Evo samo nekoliko bolnih tačaka koje pripadaju monetarnoj sferi: pitanje o statusu juana kao rezervne valute; konvertibilnosti juana, sniženom kursu juana u odnosu na SAD dolar; niska uloga Kine u MMF-u koja ne odgovara njenom položaju u svetskoj ekonomiji, ograničenja na ulazak američkog kapitala u banakrski sektor Kine, suzbijanje kineskih investicija u privredu SAD.

U ovom tekstu govorimo o takvom aspektu američko-kineskih monetarnih protivurečnosti, kao mogućnost juana da postane rezervna valuta. Prema prihvaćenoj definiciji, rezervnom valutom se zove ona valuta koja ulazi u sastav međunarodnih deviznih rezervi država. Najčešće su to rezerve centralnih banaka, ali takođe mogu biti i rezerve trezora. Dole su navedeni podaci o deviznoj strukturi međunarodnih rezervi svih zemalja sveta (tabela 1).

Tabela1

Devizne rezerve svetskih zemalja razvrstane prema vrstama valute (na dan 31.12.2014)

Milijarde dolara %
Ukupno 11 600,6 100
Raspored po vrsti valute 6 085,0 52,5
Dolar SAD 3 286,3 28,3
Euro 1 351,7 11,6
Jen 241,2 2,1
Funta sterlinga V.B. 231,3 2,0
Dolar Kanada 116,2 1,0
Dolar Australija 110,0 0,9
Franak Švajcarska 17,2 0,1
Ostali raspored valuta 191,2 1,6
Neraspoređene valute 5 515,5 47,5

Izvor: Međunarodni monetarni fond

Mnoge zemlje ne obelodanjuju ili ne obelodanjuju u potpunosti stanje svojih deviznih rezervi. Skoro polovina ukupnih deviznih rezervi predstavlja svojevrsni “neraspoređeni balans”. U tom delu deviznih rezervi koji sadrži informacije o valutama, juana uopšte nema. Pored SAD dolara i eura, tamo se nalaze i japanski jen, i britanska funta, kanadski i australijski dolari, švajcarski franci. A kineske valute nema.

Međutim, privreda Kine je u 2014. godini postala najsnažnija u svetu, pretekavši privredu SAD. To je zvanična ocena MMF-a. Kina je pretekla SAD po BND-u, preračunatom u dolar po paritetu kupovne moći (PKM). U 2014. godini BND Kine po PKM iznosio je 17,6 triliona dolara, a BND SAD prvi put je bio manji – 17,4 trl. dolara. Prema poslednjim podacima MMF-a, Kina je povećala ulogu u svetskom BND do 16,48%, naspram 16,28 SAD. Taj trend je nepovratan: prema prognozama MMF-a, sledeće godine razlika u veličini BND po PKM dva lidera svetske privrede već će iznositi više od 900 miliona dolara u korist Kine, a do 2019. godine kineski BND po PKM će prevazilaziti američki skoro za 5 triliona dolara.

Da Vas podsetimo:  Znaj, biće Srba, a i Srbije

U spisku deviza navdenih u statistici MMF-a nalaze se i jedinice zemalja čiji je bruto nacionalni dohodak neuporedivo manji u poređenju sa BND Kine (Tabela 2).

Tabela 2

BND Kine i nekih zemalja u 2013. godini (računat po PKM)

Zemlja Milijarda dolara
Kina 16. 149
SAD 16. 768
Japan 4. 668
Velika Britanija 2. 320
Kanada 1.518
Australija 1.053
Švajcarska 432

Izvor: Međunarodni Monetarni Fond

Očigledna je krajnja asimetrija između BND pojedinih zemalja i distribucije međunarodnih deviznih rezervi po vrstama valuta. Ta asimetrija je očigledna projava nepravednosti svetskog finansijskog sistema, koji je Zapad na čelu sa SAD formirao tokom prteklih decenija posle Drugog svetskog rata. Te zemlje koje dobijaju za svoje novčane jedinice status rezervnih valuta, dobijaju neosporna preimućstva. Zemlja-emitent rezervne valute ima mogućnost da pokrije deficit platnog bilansa nacionalnom valutom. SAD od početka 70-ih godina pokrivaju deficit svog trgovinskog bilansa “zelenim papirima”. Statut rezervne valute potpomaže jačanje pozicije nacionalnih korporacija u konkuretnoj borbi na svetskom tržištu.

Zemlje Zapada parazitiraju na drugima na račun posebnog statusa svojih valuta. Taj parazitizam posebno je izražen na fonu pardoksalne neusklađenosti statusa kineske valute naspram pozicija Kine u svetskoj privredi i trgovini. Ponekad se ta neravnomernost ublažava na račun toga što niz zemalja sveta akumulira kinesku valutu u svojim rezervama, ali to ne oglašavaju. Zemlje-članice MMF-a maskiraju takvu praksu, koristeći se pravom  da se ne otkriva u potpunosti devizna struktura svojih međunarodnih rezervi. Sudeći po nepotpunim svedočenjima, u krajnjoj meri tridesetak zemalja imaju juan u svojim rezervama.

Akumulacija juana u deviznim rezervama se nastavlja. Tome doprinose i tajni koraci Kine i njenih partnera, poput potpisanih bilateralnih sporazuma o valutnim razmenama (početkom 2015. godine bilo je na snazi 27 takvih sporazuma), organizacija trgovine u juanima na nizu deviznih berzi u svetu, koje stvaraju of-šor klirinške centre (po operacijama sa juanom) u Singapuru, Londonu, Parizu, frankfurtu, Luksemburgu, Seulu i Sjanganu. Pored toga, niz zapadnih zemalja, pa tako i Velika Britanija, emituju obveznice nominovane u kineskoj valuti. To jest, potražnja za juanom u celom svetu raste. I Vašington tome ne može ništa suprotstaviti.

Da Vas podsetimo:  Jednoćeliska bića

Pored rezervne valute „de fakto“ postoji još pojam rezervne valute „de jure“. Takav status dodeljuje se novčanoj jedinici odlukom MMF-a. MMF je ustanovila uzak krug novčanih jedinica koje ulaze u takozvanu korpu rezervnih valuta. A ona je sa svoje strane neophodna zbog toga da bi se ustanovio kurs nadnacionalne devizne jedinice SPZ – Specijalno pravo zamene SDR (Special Drawing Rights – SDR).

Emisija SPZ je počela 1969. godine, kad je Breton-Vudski sistem praktično već prekinuo svoje funkcionisanje. Prvobitno je u sastav korpe ulazilo 5 valuta. Sa pojavom eura iz korpe je izbačena nemačka marka i francuski franak. Na današnji dan u korpu ulaze četiri valute: dolar SAD, funta sterlinga, jen i euro. Kurs SPZ se računa na osnovu srednjeg procenta vrednosti ukazanih valuta. Ulazak valute u sastav korpe znatno podiže njen autoritet. Razgovori o tome da juan mora postati peta valuta korpe vode se već odavno, ali se Vašington na sve načine suprotstavlja tome, shvatajući da će popunjavanje korpe juanom predstavljati još jedan ozbiljan udar po dolaru.

Svakih 5 godina MMF sprovodi razmatranje korpe rezervnih valuta. Naredna kontrola treba da se sprovede krajem 2015. godine. Stručnjaci smatraju da kineska valuta zadovoljava sve zahteve rezervne valute. U martu je generalni direktor MMF-a Kristijan Lagard u intervjuu zapadnim medijima izjavila da je odluka o uključenju juana u korpu sazrela i predstavlja samo pitanje vremena. Verovatno je u ovom slučaju Lagard održavala interese evropskih zemalja. Trgovinski obrt Kine sa Evropom je veoma veliki, juan je neophodan u rezervama evropskih zemalja. Međutim, za to je neophodna zvanična odluka MMF-a, pošto je stihijska akumulacija kineske valute postala za Evropljane uzrok neprestanih povika iz Vašingtona.

Da Vas podsetimo:  TURISTIČKI BISER, A NIJE NI ZLATIBOR NI KOPAONIK: Ova prelepa srpska planina je sve popularnija destinacija!

Vašington pokušava da unapred deluje. Već sada on vrši pritisak na svoje saveznike, sugerišući im da juan ne može biti uvršten u korpu rezervnih valuta. Početkom aprila o tome je izvestio ministar finansija SAD DŽejkob Lev. Ministar nije posebno ulazio u detalje, nego je prosto izneo porciju redovnih “preporuka” Pekingu. Navodno, u skladu sa međunarodnim standardima Kina mora sprovesti dublje reforme u monetarnoj sferi, u tom smislu da se oslabi i kontrola nad kretanjem kapitala i da se pređe na plutajući kurs juana. To su najobičnije banalnosti u duhu ekonomskog liberalizma, koje je Vašington navikao da isporučuje svim zemljama izvan zone “zlatne milijarde”. Dugo vremena te fraze su se prenosile preko MMF-a, no danas on preživljava krizu i već ne može tako kategorično da se obraća Pekingu.

Sudeći po nekim podacima niz zemalja (posebno Nemačka i Australija) u decembru 2015. godine tokom razmatranja korpe valuta može podržati Kinu. U prilog takvog scenarija govori i to što su se mnoge zemlje Zapada bez obzira na pritisak Vašingtona, u martu ove godine prijavile za učešće u kapitalu Azijske banke infrastrukturnih investicija (ABII), stvorenog pod pokroviteljstvom Pekinga.

Naravno, Vašington prilikom rešavanja pitanja o pridavanju juanu statusa valute koja ulazi u korpu rezervnih valuta, može glasati protiv. Zasad SAD ima blokirajući paket (17%), ali treba imati u vidu opšte okolnosti u MMF-u. Od kraja 2010. godine Vašington blokira reformu fonda koja treba da dovede do kotiranja zemalja, u prvom redu Kine, koje je u skladu sa realnošću. Glasanje Vašingtona protiv juana može završno staviti tačku na postojanje MMF-a. A to će dovesti do radikalnog restruktuiranja svetskog finansijskog poretka, pritom uopšte ne na korist Vašingtona i dolara.

Valentin Katasonov

Izvor: Fond Strateške Kulture

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime